SHARE

Je li vam se u posljednje vrijeme dogodilo da ste u medijima ili na društvenim mrežama naišli na apele za pomoć? Netko prikuplja novac jer djetetu treba operacija, spašene mačke su ostale dužne kod veterinara, obitelj živi u vlažnom podrumu… Nakon svih skandala i kontroverzi koje su se javile oko ovakvih akcija, sigurno se pitate jesu li i ovi novi pozivi koje vidite vjerodostojni. Sigurno se sjećate da su pljuštale optužbe za pronevjere i sada više ne znate jesu li dobro poznati akteri kao što su “Hrabro dijete” ili “tata Slaven” dobri ili loši momci.

Ako ste zbunjeni, niste jedini. Teško je procijeniti tko zaslužuje vaše povjerenje. U ovom tekstu pokušavamo razjasniti kako stvari zapravo stoje, uzimajući u obzir naše predrasude.

Ne dopustite da vam predrasude sakriju istinu

Kad nekog sretnete prvi put, vjerovat ćete svom prvom dojmu. Međutim, to možda i nije najbolji način procjene, jer vjerojatno imate neke ugrađene predrasude.

Zanemarujete vjerojatnosti – za mnoge je koncept vjerojatnosti teško shvatljiv. Stoga donose crne ili bijele odluke. Drugim riječima, biraju 0 posto ili 100 posto. Problem s ovom vrstom donošenja odluke je u tome što ljudi nisu samo dobri ili samo loši. U stvarnosti smo svi negdje između krajnosti. Stoga osoba koju percipiramo kao 100 posto pozitivnu može imati skrivenu negativnu stranu, koju ne vidimo zbog vlastitih predrasuda.

Umišljate korelacije – ovo se može opisati i kao sklonost da pogrešno povezujete djelovanje i učinak. Primjerice, postoje studije koje kažu da su ljudi koji piju vino zdraviji od onih koji piju pivo. Zaključujete – u vinu ima nečeg što ga čini zdravim. To ste skloni smatrati korelacijom – pijenje vina rezultira boljim zdravljem.

Moguće, ali zanemarujete činjenicu da su vinopije u prosjeku bogatiji od pivopija, imaju bolju zdravstvenu skrb, jedu više voća i povrća, više se bave sportom. Odjednom stvari ne izgledaju tako jednostavno. Na kraju, znamo li pouzdano da su ljudi od vina zdraviji? Ne, znamo samo da su ljudi koji piju vino zdraviji od onih koji piju pivo, ali ne i koji je razlog za to.

Takve pogreške u zaključivanju, dijelom uzrokovane zbog urođenih ljudskih psiholoških mehanizama, mogu dovesti i do pogrešnih procjena osoba. A to je loša vijest za nas.

Loša procjena može vam naštetiti

Zamislite da tražite nekoga tko će vam pričuvati djecu jednu večer u tjednu. Na oglas vam se javila mlada žena koja ostavlja dojam smirene, samouvjerene i opuštene osobe. Kao reference nudi pisma od dva prethodna klijenta, koja su puna hvale.

Sve izgleda u redu i žena je ostavila na vas jako dobar dojam, ali ipak odlučujete ne dogovoriti se odmah, nego joj kažete da ćete joj sutradan javiti hoćete li je angažirati.

Nakon što ste se rastali, odlučujete upisati njeno ime u Google i odjednom vam izlaze zastrašujući rezultati. Pronalazite članke u kojima stoji kako su joj njena vlastita djeca oduzeta zbog zanemarivanja, a ona je čak provela i nekoliko mjeseci u zatvoru. Ovaj put ste se izvukli. Ali bili ste toliko blizu tome da joj povjerite vlastitu djecu, strašno.

Mislim da ne trebamo dalje dokazivati koliko pogrešna procjena osobe može imati teške posljedice.

Sedam savjeta za utvrđivanje je li netko vrijedan povjerenja

Naučiti ispravno zaključivati je li netko vrijedan vašeg povjerenja je lakše nego vam se čini. Evo popisa sedam jednostavnih savjeta pomoću kojih možete zaključiti trebate li vjerovati nekoj osobi.

  1. Promotrite ih iz različitih perspektiva u različitim situacijama. Ne želite prosuditi olako. Ako poslušate ovaj savjet, imat ćete dovoljno vremena (i materijala) za preciznu procjenu osobe. Primjerice, netko na poslu možda izgleda toplo, pristupačno i prijateljski. Ali kad nakon posla izađe s prijateljima na piće može se transformirati u agresivnu i arogantnu osobu.
  2. Proučite njihovo ponašanje kako biste utvrdili mijenja li se obzirom na okolnosti. Kao što smo spomenuli, ljudi mogu prikazivati različite strane svoje osobnosti obzirom na situaciju. Pouzdana, povjerljiva osoba će vjerojatno pokazati više stabilnosti u ponašanju od one koja krije nešto mračno. Ako ste ikad gledali reality programe o graničnoj kontroli, uočili ste uzorak. Ljudi koji nešto kriju obično su na početku pretjerano prijateljski nastrojeni prema carinicima, a jednom kad shvate da će ih uhvatiti počinju se ponašati agresivno i nervozno. Poštena osoba vjerojatno neće imati toliki raspon emocija u jednoj interakciji.
  3. Uzmite vremena za otkrivanje cijele slike o osobi. Sigurno ste čuli da knjizi ne treba suditi po koricama. To stoji i za ljude. Morate imati dovoljno vremena za adekvatnu procjenu osobe. Primjerice, sjetite se kad ste se selili na novu adresu. Možda ste se upoznali sa susjedima, i jedan od njih vam se učinio bahatim i nepristojnim. Odmah ste ga zamrzili. Ali, kako je vrijeme prolazilo, shvatili ste da ste krivo procijenili. Upravo taj susjed kasnije primao vašu poštu, održavao ulaz u zgradu čistim, čak se i pobrinuo za vaše ljubimce kad ste putovali. Prvi put kad ste ga sreli je jednostavno imao loš dan.
  4. Promotrite vjeruju li oni drugima. Ljudi koji su sumjičavi prema drugima su upravo isti oni ljudi koji ne zaslužuju povjerenje. Nedavna studija na igračima videoigara pokazala je da su oni koji su rado surađivali s drugima ujedno bili i najmanje skloni tome da prevare druge igrače. Drugim riječima, povjerenje je dvosmjerna ulica.
  5. Razmislite koliko zapravo znate o tome kako oni razmišljaju. Uđete li nekome u glavu, razumjet ćete kako razmišljaju i djeluju. Jedan od načina je da pažljivo slušate što govore. Riječi odaju naše stvarne misli. Policijski istražitelji često koriste taj trik. Kad intervjuiraju osumnjičenog, postavljaju mnogo pitanja, od kojih neka nemaju veze sa slučajem. Rade to da vide hoće li osumnjičeni odati o sebi više nego je namjeravao. Krivac se može jako truditi da prikrije svoju krivnju. Ali od silnih napora se može spotaknuti i razotkriti istinu. Jednom kad otkrijete kako osoba razmišlja, moći ćete dobro procijeniti njihovu vjerodostojnost.
  6. Raspitajte se o njihovoj prošlosti. Možda vam se čini da pred vama stoji anđeo, ali što zapravo znate o toj osobi? Prije nego nekom darujete svoje povjerenje, ima smisla doznati kakva je prošlost te osobe. Zato poslodavci prvo gledaju životopise. Tek ako životopis zadovoljava, kandidata se poziva na intervju. Poslodavac na intervjuu ispituje kandidata da bi utvrdio koliko je zapravo njegovo radno iskustvo, a mogu se zaražiti i reference od bivših poslodavaca. Možda ne morate prolaziti ovakvu proceduru kad nekog osobno procjenjujete, ali dobro je znati kakvu ta osoba ima prošlost.
  7. Ne trudite se doznati sve o toj osobi. Ako vas neće zadovoljiti ništa manje od 100 posto, nikad nećete uspjeti donijeti zaključak o njihovoj vjerodostojnosti. Neka vam cilj bude doznati dovoljno, točan postotak je nebitan. Ključno je razumjeti dovoljno kako biste mogli zaključiti treba li toj osobi vjerovati. Primjerice, birate li mehaničara za svoj automobil, dovoljno je znati da je nekoliko njegovih klijenata bilo zadovoljno obavljenim poslom.

S vremena na vrijeme svi imamo problema s povjerenjem. To je u ljudskoj prirodi. Međutim, slijedite li ovih sedam savjeta, izvještit ćete se u procjeni ljudi. To će vam pomoći da u životu pronađete vjerodostojne ljude, a izbjegnete neiskrene i nepouzdane.

Prilagođeno s lifehacka