ZADNJI ČLANCI

Vladimir Benić: “Studentima je praksa važnija za odabir karijere i posla od obrazovnih iskustava”

Vladimir Benić je osnivač i direktor CareerCentra, napredne digitalne platforme za efikasno provođenje procesa zapošljavanja. CareerCentar surađuje s brojnim vodećim tvrtkama, ali i s obrazovnim institucijama. S Benićem smo razgovarali po završetku ovogodišnjeg ciklusa Bernaysove CareerCentar Akademije, petotjedne serije predavanja i radionica održane studentima Edward Bernays Visoke škole. Tijekom Akademije, studenti su učili sve potrebno za zapošljavanje – od odabira karijere i analize natječaja za posao, do pisanja životopisa, priprema za razgovor za posao, a dobili su i uvid u to kako izgleda selekcijskih postupak u ozbiljnim korporacijama.

Koja je bila vaša motivacija za pokretanje CareerCentra?

Dva su glavna razloga, učiniti proces zapošljavanja jeftinijim i kvalitetnijim te olakšati zapošljavanje i prilike onima koji traže posao.
Osim u najboljim tvrtkama, zapošljavanje je kod nas zapostavljena tema, a zaboravljamo kako velik utjecaj na uspjeh tima ili tvrtke ima upravo odabir novih zaposlenika. Također često ignoriramo koliko je zapošljavanje zahtjevno i zamorno i jedna od ideja je bila kako olakšati taj proces menadžerima. Proces je skup, spor i često nekvalitetno odrađen. To su sve područja na koja želimo dugotrajno utjecati.
Drugi razlog je utjecati na sposobnost onih koji traže posao i njihov manjak vještina da odaberu karijeru i predstave se poslodavcima. To su veliki izazovi s kojima se razvijene zemlje već dugo vremena bore kroz razne programe, a mi smo odlučili dati svoj doprinos kroz CareerCentar.

Kako ste odlučili baviti se upravo zapošljavanjem?

Karijeru sam počeo kao analitičar u investicijskom bankarstvu, potom sam došao u telekom sektor gdje sam radio u području financija i kontrolinga. Međutim najviše vremena provodim upravo u temama zapošljavanja i karijernih odabira, još od vremena kada sam tražio prvi posao, shvatio sam koliko malo znanja imam u tom području i krenuo s raznim edukacijama i istraživanjem. Kako sam i sam postao menadžer, tema odabira zaposlenika me posebno počela zanimati. Imao sam prilike vidjeti neučinkovitost procesa zapošljavanja i zapravo već od tada sam jako motiviran olakšati taj proces managerima i onima koji odlučuju kod zapošljavanja.

Koje konkretne vještine podučavate?

U okviru suradnje sa školama radimo program vještina zapošljavanja. Srž programa je povećati razumijevanje procesa zapošljavanja jer je percepcija kandidata često negativna, a ta negativnost dolazi od nepoznavanja procesa. Zatim tu su standardne vještine pisanja životopisa, analize radnog mjesta te razgovora za posao kao ključnog koraka kod svakog zapošljavanja. Razgovor za posao je posebno bitna faza jer tu razvijate vještinu razumijevanja pitanja koje vam je postavljeno, vještinu učinkovite komunikacije, vještinu postavljanja pitanja, prodajne vještine te odlučivanje.

Je li točan dojam da studentima nakon završetka studija uglavnom nedostaju praktične vještine potrebne za snalaženje na tržištu rada?

U velikoj većini slučajeva je to točno, postoji naravno manji broj ambicioznijih koji rade na stjecanju bitnih vještina. Problem je što naš obrazovni sustav, a često i odgoj roditelja, potiče mlade da izbjegavaju praktična i radna iskustva. Tijekom studija praksa je često svedena na formalnost ili je uopće nema, uz iznimke nekih smjerova obrazovanja. Tu također vidim dobar rad na Bernaysu koji kreira puno praktičnih iskustava svojim studentima. Praksa, doticaj sa poslom i radnim aktivnostima je važnija za odabir posla i karijere od samih obrazovnih iskustava i predstavlja bitnu nadopunu obrazovanju.

Kakvo je vaše iskustvo rada sa studentima Bernaysa? Kakav feedback dobivate od njih i što im je najzanimljivije od onoga čemu ste ih podučavali?

Iskustvo je super zanimljivo i smatram kako su dosta napredniji od studentske populacije, možda i zato jer imaju dosta praktičnih iskustava što im omogućava sam program. Puno je tema i detalja koje smo uspjeli razjasniti, a to je neprocjenivo za mlade koji još nemaju pravu sliku o poslovima i profesionalnom razvoju. Vjerojatno će tek kasnije shvatiti primjenjivost svih savjeta.
Ključni dio područja koji smo radili je analiza posla na koji se prijavljuju, jer to je presudno za odluku žele li raditi takav tip posla, a potom i kako se pripremiti za selekciju i koje vještine i iskustva više istaknuti kako bi bili relevantni i olakšali poslodavcima prepoznavanje njihovih talenata i znanja.
Sljedeći najvažniji dio su razgovori za posao jer u tom području njima nedostaje najviše vještina, primjerice kako reagirati na pojedina zahtjevna pitanja, koja je svrha pitanja i kako konkretno odgovarati na pitanja. Sve to skupa jako utječe na razinu samopouzdanja kod zapošljavanja što onda možda ima i presudan faktor pri uspjehu i dobivanju posla.

Imate li neki praktičan savjet za čitatelje Stratega koji žele pronaći posao ili promijeniti radno mjesto?

Uh, imam ih puno, ali ključni bi bili:

  1. Dobro razmislite koje poslove (aktivnosti i zadatke volite raditi) i na kojim poslovima možete pronaći takve zadatke.
  2. Ako već radite, iskoristite kolege kako bi naučili puno više o različitim poslovima i funkcijama unutar tvrtke. Probajte napisati koje sve elemente svog posla jako volite, a koje biste htjeli promijeniti – pa onda pokušajte i djelovati u tom smjeru. U većini tvrtki moguće je dobiti i naučiti puno više od samog radnog mjesta na kojem se trenutno nalazite.
  3. Pronađite područje u kojem biste se htjeli razvijati i povežite ga s nekom poslovnom svrhom u poduzeću u kojem radite.
  4. Nemojte podcijeniti mogućnost razvoja različitih kompetencija i pronalazak novih karijernih izazova. Poslovi su često previše jednolični da bi vam duže vremena bili izazovni i zanimljivi, međutim sami morate raditi na tome da napravite pomak u karijernom ili profesionalnom smislu.
  5. Kolaboracija i timski rad je temelj uspješnih tvrtki. Jako pazite u koji tim dolazite raditi, kakva znanja i pristup poslu možete očekivati, s kakvim managerom i nemojte se bojati promijeniti radnu okolinu ako ste nezadovoljni poslom ili odnosima u timu.

Kako vidite daljnji razvoj tržišta rada? Mnogo se govori o trendovima zamjene ljudskog rada robotskim, a s druge strane trenutno u Hrvatskoj imamo gotovo punu zaposlenost, odnosno rade svi koji to žele, pa makar sezonski. Kako se pripremiti za te izazove?

Tržište rada se može promatrati iz globalne ili lokalne perspektive. Trendovi neće u svim industrijama i državama jednako utjecati na ljudski doprinos poslu. Svakako će automatizacija ostvariti značajan rast, ali opet će svjetski lideri koji mogu razvijati tehnologiju imati najveći utjecaj i na prihvaćanje automatizacije. Kod nas je ipak još Excel napredna tehnologija za većinu sustava.
Drugi bitan dio tržišta rada je struktura ekonomije i obrazovanje. S jedne strane naša struktura ekonomije zahtjeva puno nisko plaćenih pozicija što će biti stalni izazov svim tvrtkama koje trebaju takvu radnu snagu i rješenje će biti u većim plaćama i boljim uvjetima rada. S druge strane prostor za rast je većinom u visoko specijaliziranim IT uslugama, gdje je najveći faktor ograničenja rasta manjak stručnjaka. Postavlja se pitanje kako ćemo ekonomski rasti, u kojim sektorima i s kojim zaposlenicima?
Osobno me manje brinu dugoročni trendovi poput umjetne inteligencije i robotizacije, a više ovi koji su trenutno prisutni, a ignoriramo ih.
Najvažniji trend trenutno je kvaliteta odnosa prema zaposlenicima i razvoj, odnosno trening, zaposlenika, a još puno domaćih poslodavaca ignorira taj segment radnog odnosa. To podrazumijeva čitav niz aktivnosti kojima je cilj imati zadovoljne i sretne zaposlenike. Ne tako davno radnici su imali malo veća prava od robova pa su se kroz povijest izborili za humanije uvjete i bolje plaće. Moderno upravljanje ljudskim potencijalima nastalo je tek u zadnjih 30-ak godina, a u zadnjih 5 godina doživljava pravu revoluciju u svakom smislu. Sve upućuje na to da su ljudi presudan faktor uspjeha u modernim industrijama, što znači kako bismo trebali uhvatiti korak s tim trendom ako želimo graditi uspješne tvrtke i sustave.

Kako postati odlučan i pretvoriti odlučnost u naviku

kako postati odlučan

Više ljudi me u posljednje vrijeme pitalo kako se riješiti neodlučnosti, i shvatio sam da je to ustvati nešto u čemu sam dobar – odlučan sam.

Teško je donositi odluke, pogotovo kad izbor nije jasan. Ali neodlučnost može biti jako skupa navika kad morate donijeti važnu odluku:

  • Zbog neodlučnosti možete propustiti priliku ili zaradu.
  • Ljudi koji očekuju vašu odluku postat će frustirani.
  • Doživjet ćete stres jer ste neodlučni i dodatni stres zbog ljudi koji čekaju na vašu odluku.

Neodlučni ljudi uglavnom su svjesni da ne žele biti takvi, pa neću dalje dokazivati negativne strane neodlučnosti. Nije zabavno, i suosjećam s onima koji pate od tog problema.

Kako postati odlučan i pretvoriti to u naviku?

Ključno je prepoznati situaciju u kojoj ste zapeli na odluci dok se ona događa. A nakon toga morate odlučiti kako ćete iskušati nove navike vezane uz odlučivanje.

Prepoznati što se događa

Zašto zapinjemo pri donošenju odluka? Za naš um to je jedna od najčešćih naučenih reakcija kad se suočimo s neizvjesnošću.

Recimo, primjerice, da morate izabrati hoćete li za neki posao angažirati majstora A ili majstora B. Težak izbor ako ne znamo koji će odraditi bolji posao, kojem se može vjerovati, a koji nam može upropastiti stvar.

To je velika količina neizvjesnosti. Naši umovi to ne vole, pa evo nekoliko stvari koje možemo učiniti kako bismo pobjegli od neizvjesnosti:

Dobro istražiti stvari. To često radimo kad se osjećamo nesigurno. Pretražujemo na internetu, čitamo, pokušavamo predvidjeti ishode prikupljanjem informacija. Nije to loše – točnije, kod ovakve odluke to je vjerojatno dobra ideja – ali važno je da smo svjesni kako prikupljamo informacije jer osjećamo neizvjesnost. Na kraju se možda zateknemo s velikom količinom informacija, ali osjećaj neizvjesnosti neće nestati.

Upotrijebiti alat za donošenje odluka. Ispišite popis argumenata za i protiv. Ili obavite analizu troškova i koristi. Ili upotrijebite neki drugi racionalni alat za donošenje odluka. Osobno sam radio tablice s popisima čimbenika i kriterija, pa svakom od njih dodjeljivao ocjene i procjenjivao njihove učinke kako bih došao do konačnog rezultata. To je bilo super. I dalje nisam bio siguran. Alati su korisni, ali shvatite da uz njihovu pomoć samo bježite od neizvjesnosti, a na kraju joj nećete umaći.

Odložiti odluku. Ovo je klasičan odgovor na neizvjesnost. Odložiti odluku, ne razmišljati o njoj, odgađati. Često se primjenjuje nakon neke od ranije navedenih strategija. I ne odmiče vas od neizvjenosti – ona ostaje uz vas i uzrokuje stres.

Anketirati ljude. Doznajte tuđa mišljenja ili pročitajte gomilu recenzija. Opet, nije loša ideja. Ali shvatite da na kraju svega neizvjesnost ostaje.

Ovo su neki od uobičajenih načina na koje se nosimo s neizvjesnošću odluke. Ali nijedan od njih neće vam riješiti problem, iako neki od njih mogu biti korisni.

Neizvjesno je:

  • Koji izbor je najbolji
  • Hoće li biti negativnih posljedica izbora
  • Hoćemo li ispasti glupi pred drugima ako izaberemo pogrešno
  • Hoćemo li se osjećati glupo, iskorišteno ili godinama žaliti zbog odluke
  • Hoćemo li prihvatiti pogrešnu odluku ako je donesemo

Ovo posljednje je najvažnije. Nema “točne” odluke, ali se bojimo pogrešne, bojimo se da stvari neće biti OK ako je donesemo. Smišljamo scenarije katastrofe i anksiozni smo zbog mogućnosti. Prava istina je da će većina odluka koje donosimo donijeti do OK ishoda. Idemo vidjeti kako gledamo na tu činjenicu i koje nove navike bi nam mogle biti korisnije.

Stvaranje novih navika

Kao što smo vidjeli, ne možemo otkloniti neizvjesnost oko donošenja odluka. Možemo istraživati, odgađati i smišljati alate za donošenje odluka… i opet nećemo biti sigurni koju odluku trebamo donijeti. Još uvijek će nas činiti nervoznima

Mogli bismo naučiti kako se nositi s tom neizvjesnošću, i steći naviku donošenja odlučnih odluka.

Da, svaka odluka će vjerojatno imati svoju cijenu. Ali to stoji i za odluke koje ne donesemo – i one koštaju. Na dugi rok, neodlučnost je uvijek skuplja od rizika donošenja pogrešne odluke, jer dugo vremena provedemo pod stresom zbog neodlučnosti. Stres ne čini odlučivanje lakšim, ne usrećuje nas, šteti našem zdravlju i odnosima s drugima.

Umjesto toga, donesimo odluku i krenimo dalje. Odbacimo zabrinutost oko toga je li neka odluka ispravna (jer takve odluke ne postoje) i bavimo se posljedicama, kakve god da jesu. Naučimo se vjerovati da će sve biti OK.

Evo nekih mogućih navika vezanih uz odlučivanje koje će nas učiniti odlučnijima:

  • Prihvatite činjenicu da osjećate neizvjesnost. Kad osjetite uobičajenu neodlučnost, prepoznajte svoju neizvjesnost, kao i činjenicu da je pokušavate izbjeći. Želite biti sigurni u svoju odluku, ili barem odložiti odluku. To vam donosi i stres. Čim prije uočite da vam se ovo događa, tim bolje.
  • Riješite se neizvjesnosti pomoću znatiželje. Čim se osjetite nesigurno, spustite se iz glave u tijelo – uočite fizički osjećaj nesigurnosti u tijelu. Gdje se nalazi, kakva mu je tekstura i senzacija? Često je to stezanje u prsima. Ostanite uz taj osjećaj na trenutak ili dva, ne brinući o odluci koju morate donijeti, nego pokazujući znatiželju za fizičkom senzacijom. Mijenja li se? Pomiče li se? Je li nepodnošljiva, ili možete ostati uz nju na kratko? Možete li je ukloniti opuštanjem?
  • Prikupite informacije i evaluirajte najbolje što možete. Kad shvatite da ne treba bježati od neizvjesnosti, možete donijeti najbolju moguću odluku. Možda morate istraživati, prikupljati informacije ili mišljenja drugih, ako imate vremena. Nemojte zbog ovoga odlagati odluku, ali malo informacija ne može škoditi. Samo nemojte odlagati stvari prikupljanjem svakog detalja kojeg se možete sjetiti. Ponekad je 5 minuta istraživanja, ili malo više ako je odluka velika, sasvim dovoljno. Procijenite troškove i koristi – koliko će me stajati ova odluka? Jesu li potencijalne koristi vrijedne cijene? Nemojte predugo vagati, samo razmotrite stvari. Ponavljam, možda je dovoljno 5 minuta za odvagnuti troškove i koristi.
  • Uronite. Umjesto da se držite plićaka, kršeći ruke i uzrujavajući se zbog neizvjesnosti, uronite! Dovoljno ste razmišljali – donesti odluku, poduzmite nešto. Otpustite strijelu, povucite okidač. Naviknite se reći: “Dosta razmišljanja, vrijeme je za djelovanje!”
  • Ne osvrćite se. Ali riješite sve što iskrsne. Jednom kad ste donijeli odluku, odbacite naviku propitivanja jeste li pogrešno odlučili. Proslijedite do kraja dok ne vidite posljedice – pozitivne i negativne. Prigrlite pozitivne posljedice i riješite negativne. Nije to velika stvar – možete vi to. To je poput surfanja – hoćete li žaliti što se val nije prelomio kako ste željeli, ili ćete samo slijediti krijestu?
  • Potvrdite da ste OK. Što god se dogodilo, upitajte se “Jesam li dobro?” Odgovor je praktički uvijek “Da.” S vremenom ćete shvatiti da navika odlučnosti nije loša, da stvari ispadaju OK i da je odbacivanje briga veliko olakšanje.

Ovo možda izgleda kao dugačka lista, li ustvari je riječ samo o tome da uočite nesigurnost, spustite se u tijelo i promotrite taj osjećaj sa zanimanjem, prikupite informacije i donesete najbolju odluku koju možete, a kad je provedete, nosite se s posljedicama. I na kraju, shvatite da je sve u redu.

Kako izgraditi naviku?

Na način da ovu naviku imate na umu mjesec dana. Uočite kad god možete staru naviku neodlučnosti kad se pojavi, a onda provedite novu naviku u djelo najbolje što možete svaki put. Zamijenite staru naviku novom. Radosno.

Na kraju, uočite da se krećete brže, da učite vjerovati svojoj intuiciji, da ste vjerodostojniji sami sebi i ostalima, da učite nositi se sa svakom posljedicom. Vrijedi uložiti malo dodatnog truda u ovu novu naviku.

Predstavljen novi sustav za naplatu parkinga i aplikacija ZGpark

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je jučer u javnoj garaži na Langovom trgu predstavio novi sustav za automatsku naplatu parkinga u Zagrebu i za centralno upravljanje javnim garažama te aplikaciju ZGpark.

Pozdravljam ovaj uradak za 21. stoljeće. Prije 17 godina smo, zajedno s Tatjanom Holjevac, uveli plaćanje SMS-om. To je bilo revolucionarno. Danas smo, 17 godina poslije, opet u ovome dijelu Europe prvi i ovaj projekt možemo ponuditi našim gradovima prijateljima. Uz minimalne dorade, ovo može biti baza koja će sugrađanima omogućiti plaćanje i drugih javnih usluga putem aplikacije, rekao je gradonačelnik. Dodao je da su glavne prednosti ovog sustava što smanjuje gužve na ulazu i izlazu iz javnih garaža i koncentraciju štetnih ispušnih plinova.

Krešimir Milinović iz Zagrebparkinga je objasnio da je sustav automatske naplate već funkciji u tri zagrebačke javne garaže – na Langovom trgu, u Petrinjskoj i na Rebru, a predviđeno je da se uvede i u ostale garaže pod ingerencijom Zagrebparkinga. Sustav je koncipiran tako da se s jednog mjesta može nadzirati, kontrolirati i upravljati garažama. Mi sad postavljamo nadzorni centar iz kojega pratimo sve garaže, a to je viša razina sigurnosti i kontrole. Druga novost je što automatske blagajne, osim gotovine i SMS poruka, mogu primati i bankovne kartice, što je iznimno važno za turiste u Zagrebu, rekao je.

Kamere postavljene na ulazima u garaže će prepoznati registraciju vozila i poslati informacije u centralni sustav koji će odrediti je li vozilo pretplaćeno ili ne, a kamere na izlazu će automatski otvarati rampe na temelju registracijske oznake vozila koje prilazi izlazu. Ovim se skraćuje vrijeme izlaska vozila iz garaže jer nakon plaćene karte više neće biti potrebno ubaciti karticu u terminal, dodao je Milinović

Osim novog načina plaćanja, predstavljena je i mobilna aplikacija ZgPark, a koja je od danas dostupna za besplatno preuzimanje na svim Android uređajima. Pomoću aplikacije mogu se kupiti satne, dnevne, tjedne, mjesečne i godišnje karte za sva javna parkirališta u Zagrebu.

Ovo je prva aplikacija te vrste u Hrvatskoj. Od sada se parkiranje može platiti i u garažama i na vanjskim parkirališnim mjestima putem iste aplikacije, rekla je Ana Preost, voditeljica podružnice Zagrebparking.

Boris Sruk: “Digitalne tehnologije pružaju maksimalnu mobilnost – posao je tamo gdje ste vi”

Boris Sruk predstavnik je mlađe generacije hrvatskih ekonomskih i korporativnih stručnjaka i poslovnih konzultanata. Magistrirao je 2007. godine poslovno upravljanje (MBA) na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na temu “Strateška fleksibilnost malih i srednjih hrvatskih poduzeća u kontekstu nastupa na EU tržištu”.  Niz godina proveo je na vodećim upravljačkim pozicijama u Specijalnoj bolnici Svjetlost, Hrvatskoj radioteleviziji, Medikol grupi, Privrednoj banci Zagreb, T&MC Group te Saint-Gobain Isover Croatia. Urednik je i suator knjige “Financiranje malih i srednjih poduzeća” i autor desetak znanstvenih i stručnih radova. Prošle godine Sruk je otvorio vlastitu konzultantsku tvrtku ARGUS grupa, a ekskluzivno za Strategovu rubriku “Kako radim” opisao je svoj poslovni dan i navike kojima uspješno povećava svoju produktivnost.

Stratego: Kako izgleda vaš prosječni radni dan? Kada počinje i na koji način?

– Ne previše rano, ustajem u pola 8, a oko 8 sam ili na kavi sa svim dnevnim i biznis novinama ili na prvim sastancima s klijentima ili partnerima. Čitav dan sam u akciji, osim ručka za koji izdvojim 45 minuta. Moj posao je konzultantski i na meni je da se prilagodim klijentima. To konkretno znači da mi radni dani ponekad traju do 15, 16 sati, a nekada posvetim čitavu večer poslu. Prosjeka nakon ručka doslovno nema.

 

Stratego: Koji je najčudniji predmet u vašem uredu?

– Nikada na radnom mjestu ne držim čudne predmete, ali ono što me okružuje uvijek – od radnog mjesta ili vozila, kod kuće, to su knjige. Volim knjige i sklon sam čitati razne žanrove i autore. Kad me neka tema obuzme, u stanju sam obilaziti knjižare i antikvarijate satima da nađem određene naslove.

 

Stratego: Koliko vremena provedete u uredu, a koliko vam uzimaju vanjski sastanci? 

– U uredu provodim točno onoliko koliko moram operativno. Nekih 3 do 4 sata dnevno. Ostalo vrijeme sam na sastancima. Volim imati izravan i otvoren odnos sa klijentima i partnerima, a to znači da jako puno stvari možemo riješiti direktno. Upravo zbog dobrog razumijevanja potreba, mogu brže i kvalitetnije obaviti i operativne poslove.

 

Stratego: Kako funkcionirate na poslovnim putovanjima? Je li teško biti odvojen od tvrtke? 

– U današnje vrijeme posao nosimo sa sobom i sigurno je lakše nego prije 20 ili 30 godina. Digitalne tehnologije podržavaju maksimalnu mobilnost – posao je tamo gdje ste vi. Ali to uvelike ovisi o funkciji koju imate. Kad ste u maloj privatnoj niši, svejedno je gdje ste, jer imate nekoliko suradnika, većinom surađujete s vanjskima. Kad sam obnašao funkcije u većim sustavima, bilo mi je lakše kada bih više vremena bio prisutan u uredu. Iako uvijek radite na povjerenju, morate biti kolegama na raspolaganju.

 

Stratego: Prelijeva li vam se posao i u rad kod kuće? Kako usklađujete poslovni i privatni život?

– Naravno da se to dvoje prožima vremenski, ali nekako je prirodno usklađeno. Moram priznati da sam prilično organiziran i nemam problema sa postavljanjem prioriteta pa privatni život u pravilu ni ne trpi.

 

Stratego: Imate li neke preferencije oko toga u koje doba dana obavljate koje poslove?

– Nemam. Fleksibilan sam i uvijek fokusiran.

 

Stratego: Koristite li neke posebne metode za povećanje produktivnosti? To-do liste, tablice ili nešto treće?


– Kalendar je baza dobrog planiranja vremena, za obveze i podsjetnike uvijek to do liste, a volim bilježiti i ideje, ali naravno to na posebnom mjestu pohranjujem – u malom notesu koji je uvijek uz mene.

 

Stratego: Koji stil menadžmenta primjenjujete prema svojim suradnicima? Kako postižete da obave svoje zadatke?


– Imam realne zahtjeve i ciljano zadajem zadatke, uvijek računam na jakosti članova tima. Ne inzistiram na jačanju slabosti, već vjerujem u njihovo umanjenje, dok ljudima pružam šansu da pokažu u čemu su izvrsni. Ono što je najvažnije je odgovornost svakog pojedinca. Do obavljenih zadataka najlakše je doći tako da svaki član obavi profesionalno svoj dio posla.

 

Stratego: Kako uopće odabrati dobrog suradnika? Što uzimate u obzir pri zapošljavanju?

– Znanje, potencijal za učenje i karakter. Uvijek  promatram i hard i soft vještine u jednakoj mjeri. I ono što je bitno dinamiku tima. Ona je izuzetno bitna, a svakim novim zapošljavanjem ili odlaskom ona se mijenja. Bitna je energija svakog pojedinca.

 

Stratego: Što sa sobom nosite od elektroničkih uređaja za produktivnost? Koji model mobitela imate i koristite li na njemu neke specifične aplikacije za posao?

– Iphone, Ipad, laptop. Uvijek ih imam oko sebe ili sa sobom i koristim sve suvremene aplikacije i Ms Office paket. Moj posao je prije svega sagledati širu sliku te segmentiranje iste, da aplikacije to mogu samo tako, ja ne bih imao posla. 🙂

Boris Sruk: “Nigdje ne idem bez svog iPada”

Stratego: Da pred sobom imate mladu osobu koja tek započinje karijeru, koji biste joj savjet dali?

– Da bude zahvalna na svakoj prilici, spremna vrijedno raditi, učiti i odricati se. Niti jedan poslovni zadatak nije bezvrijedan, iz svakoga nešto naučimo. Također, da bude spremna pasti i ustati  50 puta. Ni djeca ne nauče hodati iz prvog pokušaja. Svaki poslovni uspjeh je izvrstan pokretač, a svaki neuspjeh najvrjednija škola. Svi smo mi u počecima učenici, razvijamo se u pomoćnike, da bismo na kraju postali majstori.

 

Stratego: Koja je vaša poslovna filozofija?

– Posvećenost, integritet i mudrost tri su temeljne odrednice kojima se vodim u svim segmentima mog života pa tako i u poslu. Svatko od nas treba spoznati samoga sebe i svoju ulogu u razvoju društva. Dužnost nam je inicirati i plasirati nove ideje, poticati razvoj mladih uz preuzimanje pune odgovornosti za vlastite postupke.

 

Borisova web stranica: www.boris-sruk.from.hr

U Zagrebu proslavljen Dana Europe i Europske godine kulturne baštine

Na zagrebačkom Europskom trgu danas se u organizaciji Veleposlanstva Republike Bugarske u RH, Grada Zagreba, predstavništva Europske komisije i Ureda za informiranje Europskog parlamenta, a u okviru bugarskog predsjedanja Vijeće Europske unije, obilježava Dan Europe i Europske godine kulturne baštine s temom Europsko kulturno nasljeđe.
 
Obrativši se prisutnima, manifestaciju su simbolično otvorili veleposlanica Republike Bugarske Nj. E. dr. Tanya Dimitrova, voditelj Predstavništva EK Nj. E. Branko Baričević, voditeljica Ureda za informiranje EP Violeta Simeonova Stancic, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Jelena Pavićevic Vukičević, izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske dr. Mate Granić i potpredsjednica Vlade RH i i
ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.
 
Zamjenica gradonačelnika je istaknula da se ovim događajem zaokružuje Europski tjedan u Zagrebu. Vjerujem da smo u ovih tjedan dana programom na ulicama i u institucijama našim građanima približili Europu. Moramo se zajednički potruditi da europske vrijednosti budu prihvaćene kod nas, dodala je zamjenica.
.
Na štandovima na Europskom trgu države – članice Europske unije građanima predstavljaju svoju turističku i gastronomsku ponudu, a u bogatom programu nastupaju izvođači iz Bugarske – folklorni ansambl Pirin, jazz orkestar iz grada Blagoevgrada Big Bend, dječji zbor Klinci s Ribnjaka i hrvatska mlada
 pjevačica Petra Antolić.

Dodijeljene Stipendije Grada Zagreba učenicima i studentima s invaliditetom

U Staroj gradskoj vijećnici gradonačelnik Milan Bandić uručio je danas 23 ugovora o stipendijama Grada Zagreba učenicima i studentima s invaliditetom za školsku/akademsku godinu 2017./2018. Stipendije je dobilo 13 učenika i 10 studenata.

Gradonačelnik je čestitao stipendistima na trudu i marljivom radu na temelju kojeg su dobili Stipendiju. Sretan sam što svake godine sve više učenika i studenata prima stipendije Grada. Ovo najmanje što možemo učiniti za naše mlade učenike i studente s invaliditetom.

U proračunu Grada Zagreba ove je godine osigurano 2,5 milijuna kuna za stipendiste s invaliditetom, a u 11 proteklih godina ukupno je podijeljeno 176 stipendija, istaknula je pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Romana Galić. Dodala je da je ove godine, po prvi puta, pružena mogućnost stipendija i za doktorande, međutim nitko se na natječaj nije prijavio. Nadamo se da će mladi doktorandi iskoristiti ovu priliku u idućoj akademskoj godini, rekla je pročelnica.

U ime stipendista, gradonačelniku i njegovim suradnicima je zahvalila Katarina Strunjak, naglasivši da su im stipendije ujedno poticaj za daljnje ulaganje u svoje znanje i obaveza da svojim radom i akademskim uspjesima opravdaju pruženo povjerenje.

Otvorena konferencija “Zagreb Brend Forum”

Zamjenica gradonačelnika Olivera Majić jutros je u Kongresnoj dvorani  Zagrebačkog velesajma otvorila konferenciju Zagreb Brend Forum  koja se održava u povodu 65. godina Privrednog vjesnika, najstarijeg hrvatskog poslovno-finacijskog tjednika.

Grad Zagreb kao suorganizator konferencije uvijek podržava aktivnosti koje doprinose razvoju gospodarstva te razmjeni znanja i iskustava. Forum je mjesto susreta koje okuplja i povezuje iskustva svih dionika i interesnih skupina s područja srednje i jugoistočne Europe, rekla je zamjenica.

Naglasila je da stvaranje brenda traži puno ulaganja, stručnosti i vremena te da države poput Hrvatske moraju stvarati vlastite brendove kako bi u svijet odaslale jasnu sliku o vlastitome nacionalnom bogatstvu.
 
Zagreb Brend Forum je okupio oko 400 sudionika podijeljenih u pet brend cjelina, a na kojima će se raspravljati na panelima, istaknuo je Darko Buković, direktor Privrednog vjesnika.  

Prva brend sesija će obraditi mjerenje vrijednosti brenda te će ga evaluirati i izraditi, a na drugoj će se razgovarati o brending konkurentnosti država i gradova, odnosno kako brendirati mjesto, grad regiju ili neki prostor. Treća će obuhvatiti raspravu o dvojbi između globalnih i lokalnih brendova. Uz analizu regionalne konkurentnosti brendova, otvorit će i temu o globalnim nasuprot lokalnim brendovima, starim nasuprot novim te kako nastaju, nestaju i traju novi brendovi. Četvrta, završna brend sesija zaokružit će cijelu brending priču raspravom je li osobni brend mit ili stvarnost, kako se osobno što može brendirati, tko je među nama brend te jesmo li sami brend.

InPayments: Sve što vas zanima o tehnologiji i platnim rješenjima čitajte besplatno na jednom mjestu

Svaki put kad u trgovini ‘provučete karticu’ ili račun platite preko mobitela, vaši podaci se brzinom interneta prerađuju dok u par sekundi ne dobijete potvrdu o obavljenoj transakciji. Sigurnost podataka, plaćanja, aplikacije i novosti u platnoj industriji nešto su na čijem poboljšanju neumorno radi tim iz međunarodne tvrtke Mercury Processing Services International. Sve su okrunili online časopisom koji se obraća svima koji žele vidjeti što stoji iza platnih usluga.

Osim što surađuju s poslovnim partnerima u jedanaest tržišta diljem svijeta, lansiranjem časopisa InPayments na interaktivan način pružaju novosti o inovacijama, tehnologiji i brzini kojom se mijenjaju načini na koje kupujemo, trošimo ili kontroliramo što se točno događa s našim novcem.

InPayments časopis izlazi svaka tri mjeseca, odnedavno je postao digitalan, prilagođen je svim platformama na kojima volite čitati i dizajniran tako da se u njega zaljubite od prvog članka. Sadrži tri rubrike – glavnu temu broja, vijesti iz industrije i vijesti iz kompanije.

Sadržaj je pisan na engleskom jeziku što mu daje međunarodnu publiku, a moderni dizajn donosi infografike i podcaste pomoću kojih ćete otkriti dinamične strane ove industrije.

U najnovijem izdanju su tako na interaktivan način obrađeni ovogodišnji trendovi u platnoj industriji u okviru kojih ćete naučiti u kakvom se okruženju industrija trenutno nalazi te za koje izazove se klijenti i tvrtke trebaju pripremiti. Također ćete saznati koje su ključne komponente za razvoj programa lojalnosti, koje su novosti u okviru GDPR-a te zašto današnji klijenti moraju biti uvjereni da su njihovi osobni podaci zaštićeni i sigurni kako bi bili uistinu zadovoljni.

Vijesti iz platne industrije

Drugi dio časopisa su vijesti iz same tvrtke Mercury Processing Services International, pa se ovaj put mogu pohvaliti uspješnim uvođenjem mToken rješenja za slovensku Gorenjsku banku.

Naslovnica online magazina InPayments

Treći dio časopisa su vijesti iz industrije, koje pružaju širi pogled na aktualnosti u platnim uslugama u svijetu. InPayments tako objašnjava pitanje “nevidljivog” novca. Kako  je prošla godina bila prava godina kriptovaluta, neke zemlje su se već odlučile uvesti svoju nacionalne kriptovalute.

U devetom broju InPayments-a obraća se posebna pozornost i na sigurnost informacija, novca i privatnosti kao preduvjeta za zadovoljne korisnike. Članak o sigurnosti pokazat će vam zašto je upravo ona postala ključan faktor da se privuku korisnici koji će biti zadovoljni svojom bankom. Članak nudi i podcast o trendovima na drugoj strani – prijevarama koje dolaze s novom tehnologijom tj. novim rizicima.

Ovo je samo dio sadržaja kojim InPayments želi svoje čitatelje informirati i pripremati na sve što je postala njihova svakodnevica.

NAJNOVIJI BROJ INPAYMENTS-A ČITAJTE OVDJE