7 kreativnih načina da ubacite trening u svakodnevne aktivnosti

trening
(Flickr / flickr.com/photos/inesnjers/)

U Hrvatskoj su fit ljudi u manjini – većini odraslih bi bilo dobro da više vježbaju. Ali izlika je mnogo – nemamo vremena, vježbanje je teško, oprema je skupa i tako redom. Često sami sebe prisilimo i obećamo si da ćemo ići na trening pa nakon nekoliko tjedana, kad entuzijazam splasne, odustanemo.

Pick the Brain ima bolji prijedlog: nemojte nazivati to vježbanjem, niti odvajati neki termin u trajanju od 30 ili 60 minuta. Jednostavno uklopite fizičku aktivnost u svoj dan. Evo kako vježbati bez vježbanja:

1. Hodajte ili se vozite biciklom kad god možete

Svaki dan odlazite iz svog doma na razna mjesta. Većina nas svakodnevno ide na posao, neki na fakultet ili u knjižnicu, u kafić u kojem se sastajete s prijateljima. Odite na Google Maps i provjerite koliko su mjesta na koja odlazite svakog dana daleko. Vidjet ćete da je većina njih dovoljno blizu da ne morate koristiti automobil ili gradski prijevoz. Vozite se na biciklu ili hodajte, pogotovo u mjesecima kad je vrijeme ugodno.

2. Učinite vježbanje dostupnim

Stari trik za jačanje gornjeg dijela tijela je postavljanje prečke za zgibove na vrata sobe. Pravilo je jednostavno: svaki put kad ulazite u tu sobu, morate napraviti maksimalan broj zgibova. Većina će početi s jednim. Neki će na početku možda morati koristiti i pomoć nogu. Međutim, vrlo brzo ćete moći izvesti više ponavljanja.

Danas postoje i prečke za koje ne treba bušiti okvir vrata.

3. Koristite kratke pauze za trening

Ne morate imati trening u trajanju sat vremena, ako razvučete svoje vježbanje kroz dan.

Primjerice, dok radite podesite timer na 30 minuta. Svaki put kad se oglasi, ustanite i vježbajte minutu ili dvije. Možete raditi vježbe snage, poput sklekova ili čučnjeva, ili istezanja. Popularna je vježba daska, dobra za trbušne mišiće.

Druga opcija je da koristite reklame na televiziji kao pauze za vježbanje dok gledate TV program. Čim krenu reklame, skočite s kauča i vježbajte dok ne završe.

4. Koristite stajaći stol ili loptu za pilates

Cjelodnevno sjedenje je opasno za zdravlje. Prema nekim istraživanjama, ima podjednako loš utjecaj na zdravlje kao i pušenje.

Umjesto sjedenja, zašto ne biste stajali? Stajanje se možda ne doima kao vježbanje, ali troši više kalorija od sjedenja, pogotovo ako to radite osam sati dnevno. Naravno, to je lakše organizirati kod kuće, ali danas postoje čak i podesivi radni stolovi kojima se u trenutku može promijeniti namjena iz sjedećega u stajaći.

Druga opcija je zamjena stolice loptom za pilates. Sjedenje na lopti za pilates aktivira trbušne mišiće, koji cijeli dan rade kako bi vas zadržali stabilnima.

5. Bavite se aktivnim hobijem

Zabavljate li se dok radite nešto u čemu uživate, nećete doživjeti to kao vježbu. Mnogo je dobrih hobija koji traže aktivnost: satovi plesa, borilačke vještine, planinarenje, razni sportovi…

6. Parkirajte malo dalje

Većina ljudi kruži parkiralištima kako bi pronašli mjesto čim bliže ulazu. Zašto ne biste radili suprotno?

Parkirajte na najdalje moguće mjesto. U velikim trgovačkim centrima to može značiti i nekoliko stotina metara hoda u svakom smjeru. U gradu to može značiti i parkiranje u jeftinijoj zoni ili garaži.

Hodanjem ćete smanjiti svoju razinu stresa i povećati fizičku aktivnost.

7. Budite kreativni

Evo prijedloga: na poslu predložite sastanak održan u hodu. Umjesto sjedenja za stolom, prošetajte oko tvrtke razgovarajući o poslu.

Vježbanje ne mora biti teško. Ne mora biti nešto prema čemu imamo otpor i nešto za što moramo plaćati 300 kuna mjesečno. Jednostavno ga prestanite odvajati od svog života i ugradite ga u svakodnevne aktivnosti.

Zaposlenici vam pregaraju? Evo 6 načina kako to spriječiti

(Flickr / flickr.com/photos/dskley/)

Vjerojatno ste se našli u situaciji kad ste preplavljeni poslom, a vaša motivacija i odlučnost blijede.

U takvim situacijama ključno je ostati mentalno zdrav, bilo da je riječ o vama ili vašim zaposlenicima. Izgoreni zaposlenici nisu samo manje angažirani, nego i manje zdravi. U SAD-u “troškovi vezani uz stres na poslu prelaze 300 milijardi dolara svake godine”, tvrdi American Institute of Stress.

Razloga zašto zaposlenici izgore ima puno; ali najčešće upadaju u jednu od 3 kategorije:

Faktor osobnosti. Ljudi koji najlakše izgore su perfekcionisti, oni koji opsesivno žele postići više, i pesimisti.

Neuravnotežen poslovni i obiteljski život. Ako jedno ili drugo preuzme zaposlenikov život, patit će posao i ta će osoba vjerojatno izgorjeti.

Stres povezan s poslom. Ogromna količina posla, veći poslovni zahtjevi bez pripadajućih beneficija, manjak priznanja ili pohvala, i gubitak vjere u vodstvo mogu dovesti do izgaranja zaposlenika. Prema studiji Stress.org, glavni uzroci stresa na poslu su:

  • Prevelika količina posla – 46
  • Problemi s ljudima – 28%
  • Usklađivanje poslovnog i privatnog života – 20%
  • Manjak sigurnosti na poslu – 6%

Katastrofalne posljedica izgaranja

Osim što se pregoreni zaposlenici teže nose s mušterijama, mogu svojom prisutnošću trovati ured; šire stres na druge ljude. Najčešći simptomi pregorenih zaposlenika su povećana anksioznost, razdražljivost, naglo povećanje ili smanjenje tjelesne mase, često izbivanje s posla, češća bolovanja.

Šefovi često daju otkaz zaposleniku koji je izgorio, ali to može donijeti još gore posljedice – ostali zaposlenici mogu lakše izgorjeti jer moraju raditi više, i u strahu su za svoje radno mjesto.

Što možete učiniti

Ako primijetite da vaši zaposlenici pregaraju, odmah poduzmite korake da spriječite da se to nastavi. Evo 6 načina na koji spriječiti izgaranje zaposlenika:

1. Saslušajte zaposlenike

Dobar poslodavac ima dužnost saslušati zaposlenike. Idealno bi bilo kad bi mogao uspostaviti kontakt sa zaposlenikom prije nego počne izgarati, ali svakodnevni obim posla često to onemogućava. Kad se izgaranje počne manifestirati, osobno razgovarajte sa zaposlenikom da dođete do srži problema. Ponekad je rješenje očito. Ponekad je ipak problem složeniji; ali nikad nećete znati ako ne saslušate.

2. Opskrbite ih ispravnom opremom za rad

Ništa zaposlenike ne može izluditi više od opreme koja je neučinkovita ili spora. Loša oprema smanjuje učinkovitost zaposlenika, a ako vodstvo ne prepozna potrebu za unaprjeđenjem tehnike, zaposlenik se može osjećati bespomoćno. Isfrustriranost zbog loše opreme često je jedan od prvih simptoma izgaranja, i rješavanje ovog problema može znatno smanjiti stres na poslu.

3. Budite pravedni

(Flickr / https://www.flickr.com/photos/editor/)
(Flickr / https://www.flickr.com/photos/editor/)

Ništa ne uzrokuje izgorijevanje zaposlenika brže nego gledanje kako netko drugi dobiva povlastice ili mu se pripisuju zasluge zbog krivih razloga. Još gora je nepravda koja se čini proizvoljnom. Nejednakost plaća, promaknuća iz vedra neba, hirovita priznanja – sve to može razjariti zaposlenika i baciti ga u očaj. Još gora stvar je to što u većini slučajeva zaposlenik mora zatomiti svoj osjećaj nepravde.

4. Dajte zaposlenicima da sudjeluju u bitnim odlukama tvrtke

Zaposlenici koji imaju osjećaj da njihovo mišljenje ne znači ništa u organizaciji i odlukama tvrtke lako zbog toga izgore. Dale Carnegie dao je nekoliko savjeta za davanje ovlasti zaposlenicima, od kojih su sljedeći najbitniji:

  • Podupirite njihovu strast za viziju tvrtke
  • Dajte im jasne prilike za napredovanje
  • Primijenite iste kriterije za sve
  • Dajte im izazove
  • Maknite im se s puta i pustite ih da rade svoj posao

5. Držite opuštenu i zabavnu atmosferu na poslu

Zaposlenici koji se zabavljaju daleko manje izgaraju od onih koji svoj posao preziru. Zašto ne napraviti pozitivno okruženje za vaše zaposlenike? Pun hladnjak, zabave za vrijeme ručka, ili skraćeno radno vrijeme pred blagdane pomažu u povećanju morala i smanjuju vjerojatnost od izgaranja.

6. Pohvalite njihov uspjeh

Bez obzira što vam govorili, svi zaposlenici žele se osjećati potrebno. Tapšanje po ramenu i kratka pohvala pred drugim zaposlenicima može biti motivacija i lijek protiv izgaranja.
Prema istraživanju o angažmanu zaposlenika koje je proveo SHRM, 71% ispitanika misli da pohvala od nadređene osobe ima najveći pozitivni utjecaj na zaposlenikov angažman u tvrtki

Nemojte dopustiti da zaposlenici izgaraju na vašem radnom mjestu. Obrazujte osoblje, prepoznajte simptome i djelujte kad je potrebno. Bit će vam drago zbog toga.

(preuzeto s Business.com)

Litva je spasila svoje visoko obrazovanje u dva poteza. Hrvatska ne može ili neće

Sveučilišno predavanje u Litvi (Flickr / flickr.com/photos/socialeurope/)

U svibnju je u Dubrovniku boravio Gintaras Steponavičius, litavski ministar obrazovanja i znanosti u razdoblju od 2008. do 2012. Dobro je da nitko o dolasku tog simpatičnog i nasmiješenog političara na konferenciju o visokom obrazovanju u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i managementa nije obavijestio hrvatske “lijeve” i “desne” intelektualce. Uzrujali bi se. Steponavičius, naime, predstavlja ono čega se oni najviše bolje: uspješno provedenu reformu visokog školstva, koja je rezultirala obrazovnim sustavom prilagođenim suvremenom svijetu.

Gintaras Steponavičius, ministar obrazovanja i znanosti u Litvi 2008.-2012.
Gintaras Steponavičius, ministar obrazovanja i znanosti u Litvi 2008.-2012.

Steponavičius je u Dubrovniku govorio o svojoj reformi, koja je pokrenula litavsko visoko obrazovanje, do 2008. jedno od slabijih u Europi, po mnogočemu uz bok hrvatskom. Reforma je provedena pažljivo i opsežno, ali najvažniji potezi bili su sljedeći. Kao prvo, uvedeni su studentski vaučeri, pa državno financiranje sada prati studenta, a ne program. Kao drugo, gospodarstvu su otvorena vrata sveučilišta, pa su programi usmjereni na stvaranje kadrova koji se mogu zaposliti, a država je potaknula tvtke da ulažu novac u čisti znanstveni razvoj i istraživanja.

Nemojte misliti da hrvatskom visokom školstvu nije potrebna hitna reforma. Nenad Bakić je na svom blogu nedavno zgazio tezu o Hrvatskoj kao zemlji znanja: isplati se pročitati njegovu analizu što sve ne valja s našim visokim školstvom i znanošću.

Nedavno smo imali priliku u HRT-ovoj emisiji Peti dan slušati kako Nino Raspudić iz pozicije desnog intelektualca te Nadežda Čačinović iz pozicije lijeve intelektualke napadaju mogućnost suradnje sveučilišta i gospodarstva. “Zamislite, oni bi htjeli da sveučilište proizvodi kadrove za tržište”, moglo se čuti u emisiji. Očito bi sveučilište trebalo proizvoditi kadrove za burzu, što i radi.

Za većinu hrvatskih sveučilišnih djelatnika, gospodarstvo je neprijatelj kome ne treba dopustiti da priđe studentima i znanstvenicima. Tek privatne visokoškolske institucije razumiju važnost povezivanja s gospodarskim subjetkima, networkinga studenata i istraživačkog rada u svrhu stvaranja znanja koje se može patentirati ili pretvoriti u proizvod.

Zgrada pedagoške akademije u Vilnusu (Flickr / flickr.com/photos/brostad/)
Zgrada pedagoške akademije u Vilnusu (Flickr / flickr.com/photos/brostad/)

Litva je prije reforme imala velike probleme u visokom školstvu. Najbolji i najsposobniji su odlazili studirati u inozemstvo, a na domaćim sveučilištima je ostajalo mnogo nepopunjenih mjesta. Ukupna potrošnja po glavi studenta je bila veoma niska, kao i izdvajanje za istraživanja i razvoj. Litva je bila na europskom dnu i prema učinku istraživanja – i ono malo što je postojalo bilo je beskorisno.

U istraživanjima je problem bio nastavak sovjetskog sistema: mnogo se novca trošilo na velike istraživačke institute, koji nisu davali nikave rezultate. Privatni sektor gotovo uopće nije sudjelovao u financiranju, a javni se novac uglavnom trošio na hladni pogon i plaće djelatnika, umjesto na samo istraživanje.

Provedbom reforme uvedeni su studenstki vaučeri. Svake godine najbolji učenici srednjih škola ulaze na sveučilišta i visoke škole s državnim vaučerom, koji pokriva troškove njihovog obrazovanja. Studenti ga nose za sobom bez obzira koju instituciju odabrali, javnu ili privatnu.

Umjesto da institucije primaju sredstva od države prema ranije utvrđenim kvotama, primaju sredstva proporcionalna tome koliko najboljih studenata privuku. To znači da novac slijedi one u koje je najisplativije ulagati – najbolje. Više nema nepopunjenih mjesta, a nakon reforme državni novac mogu koristiti i izvanredni studenti.

Istodobno, država je višestruko uvećala novac koji daje za visoko obrazovanje. Studentski zajmovi i socijalne stipendije su također postali dostupni svima, bez obzira na formalni status ili instituciju na kojoj studiraju.

Reformiraju se i studentski programi – od oko 1200 programa već ih je izmijenjeno oko 200. Uvodi se sve više programa na stranim jezicima – trenutno postoji stotinjak programa, što dodiplomskih, što diplomskih, na ruskom, poljskom i engleskom. Cilj je da do 2020. u Litvi 10 posto studenata bude stranih državljana.

Smanjene su ovlasti sveučilišnim senatima, koji su ranije donosili sve akademske i profesionalne odluke. Sada sveučilištima upravljaju profesionalno sastavljeni odbori, popunjeni predstavnicima sveučilišta i javnosti, koji donose strateške odluke i postavljaju rektore.

Za dvije trećine je srezan broj znanstvenih istraživačkih instituta, koji su spojeni i pripojeni sveučilištima. Bilo ih je 45, danas ih je 17. Iz godine u godinu je proporcionalno povećavan udio financiranja za koje se instituti moraju međusobno natjecati na natječajima, i danas je taj omjer 50:50.

Formirano je pet integriranih istraživačkih centara, u kojima se bez barijera spajaju znanost, obrazovanje i biznis. Jedan se bavi laserskim tehnologijama, nanotehnologijom, gradnjom i drugim inženjerskim područjima. Drugi se bavi biomedicinom, farmakologijom i ekosustavima. Treći je usmjeren na energiju budućnosti i informacijske tehnologije. Četvrti proučava agrobiotehnologiju i proizvodnju hrane, a peti morski okoliš i pomorske tehnologije. U te institute Litva ubacuje stotine milijune eura godišnje, a zahvaljujući stimulativnoj poreznoj politici, gospodarstvo prati i premašuje državne doprinose.

Litva je sredinom dvijetisućitih izdvajala oko 0,3 posto BDP-a na razvoj i istraživanja. Usporedbe radi, Hrvatska izdvaja 0,4 posto i spada u najgore u Europi. Litva je odavno premašila 1 posto, a plan je da do 2020. izdvajanje bude na razini 2 posto BDP-a, koliko ulažu tehnološki razvijene zemlje svijeta. Kao najveći izazov svom visokom školstvu navode prilagodbu izazovima globalizacije i internacionalizacije.

Litva je jako slična Hrvatskoj. Ima nešto manje stanovnika, oko 3 milijuna, i, što nije nevažno za strane studente, puno lošiju klimu. Krenula je s jednako lošim, ako ne i gorim školstvom, a mnoge fosilizirane strukture iz socijalizma su gotovo preslikane u obje države. Ipak, Litvanci su imali hrabrosti krenuti s reformom visokog obrazovanja u jeku ekonomske krize, koja je u svojoj prvoj godini najteže pogodila upravo Baltik. Hrvatska očito još nije spremna na to, iako vrijeme prolazi, a svi drugi se razvijaju brže od nas.

10 razloga zašto su ljudi koji piju kavu uspješniji

(Flickr / flickr.com/photos/mckaysavage/)

Mnogi Hrvati svoj dan započinju s kavom, tako i ja. Volim njen miris i okus, ali i stimulativno djelovanje kofeina na mozak, koje mi olakšava radni dan. Možda vi kavu izbjegavate zbog utjecaja na metabolizam, ali ona vam može povećati šanse za uspjeh. Blog Lifehack s nama je podijelio deset razloga zašto su ljudi koji piju kavu u pravilu uspješniji:

1. Tjelesno su aktivniji

Kad kofein uđe u vaš krvotok, djeluje kao gorivo. Povećava razinu adrenalina u vašem organizmu i značajno poboljšava tjelesnu učinkovitost. Nije loše popiti kavu sat vremena prije treninga ili druge fizički zahtjevne aktivnosti.

2. Imaju manje zdravstvenih rizika

Prema nekim istraživanjima, ljudi koji piju kavu imaju manju vjerojatnost za dobiti diabetes tip 2. daljnja su istraživanja pokazala će diabetičari koji piju kavu teže umrijeti od šećerne bolesti. Kava također dobro odbija kardiovaskularne bolesti.

3. Pametniji su

Kofein odbija adenozin u mozgu, nukleozid koji priječi protok neurona. Zbog toga ljudi koji piju kavu imaju više energije – mozak im funkcionira na višoj razini. Kava skraćuje vrijeme reakcije, poboljšava pamćenje i opće moždane funkcije.

4. Imaju zdravije mozgove

Istraživanja su pokazala da kava usporava moždane bolesti kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest. Iako nema lijeka za te dvije bolesti, ljudi koji piju kavu imaju manju vjerojatnost da ih dobiju.

5. Rjeđe su depresivni

Prema studiji iz Harvarda, pijenje nekoliko šalica kave može smanjiti rizik od samoubojstva za 50 posto. Kava nas čini vedrima, i smanjuje vjerojatnost od depresije za 10 posto. Iako ne možemo sva antidepresivna svojstva pripisati kofeinu, istraživanja kažu da kava poboljšava raspoloženje zbog svojih antioksidansa.

6. Dulje žive

Prema istraživanjima koja su proučavala zdravstvene prednosti pijenje kave, ljudi koji piju kavu imaju dulji životni vijek, jer su manje podložni preuranjenoj smrti od negativnih utjecaja srčanih bolesti, unosa kolesterola i povišenog krvnog tlaka.

7. Nisu skloni pretilosti

Tromost i pretilost nisu značajke ljudi koji piju kavu. U većini proizvoda za mršavljenje ima kofeina. Prema studijama, kofein uništava masti za 10-29% brže i ubrzava metabolizam za 3-11%.

8. Zabavni su i interesantni

Prema istraživanju prevedenom u Velikoj Britaniji, s ljudima koji piju kavu zanimljivije je raditi i zabavniji su na radnom mjestu. Često su timski igrači i vole uključivati druge u rasprave i druge aktivnosti.

9. Više zarađuju

Istraživanje provedeno na radnicima u Velikoj Britaniji pokazalo je da ljudi koji piju kavu zarađuju 2000 funti više u godini od onih što piju čaj. Otkriveno je i da ljudi koji piju kavu rjeđe kasne na posao od ispijača čaja.

10. Više postižu

U članku iz Guardiana piše da je pijenje kave navika ljudi koji puno postižu. Umjesto da se polako vuku iz kreveta i zijevaju na poslu, ljudi koji piju kavu su odmah pribrani i spremni na ostvarenje ciljeva.

10 savjeta za upravljanje vremenom koji će vam osloboditi 2 sata dnevno

upravljanje vremenom
(Flickr / flickr.com/photos/wwarby/)

Mislite li da imate dovoljno vremena za sve? Da vam netko daruje dva sata dnevno, na što biste ih potrošili? Prema jednom američkom istraživanju, većina ispitanika bi provela dva sata više u danu sa svojom obitelji.

Upravljanje vremenom je vještina kao svaka druga, može se naučiti uz malo truda i pametan savjet. Evo što blog Ian’s Messy Desk piše o tome kako upravljati vremenom:

1. Uvijek gledajte unaprijed

Ljudski je živjeti u prošlosti: uživati u uspjesima i razbijati glavu neuspjesima. Ali ne možete napredovati ako uvijek gledate unatrag.

Jednostavno rezimirajte što ste naučili u prošlosti ili je upotrijebite za ohrabrenje, i nastavite prema novim izazovima i prilikama.

2. Grupirajte slične zadatke

Mnogo vremena gubimo na pokretanje, zaustavljanje i promjenu različitih razina i vrsta zadataka. Uštedite vrijeme grupiranjem sličnih zadataka. Obavite sve telefonske pozive odjednom. Odradite sve izvan ureda tijekom jednog izlaska. Odgovarajte na mailove jednom dnevno. To je mnogo učinkovitiji način korištenja vremena.

3. Uračunajte prekide u upravljanje vremenom

Bez obzira na to koliko ste organizirani, pojavit će se nešto što će vas prekinuti. Evo kako se oduprijeti:

  • Predvidite vrijeme za prekide u rasporedu. Ako znate da za neki zadatak trebate dva sata, dodajte 30 minuta za svaki slučaj.
  • Identificirajte razdoblja s prekidima. Ako znate da će vas ponedjeljkom ujutro prekidati više nego srijedom poslijepodne, ostavite zadatke za koje morate biti koncentrirani za srijedu.

4. Očistite raspored

Ako trčite s jednog mjesta na drugo bez daha, raspored vam je prepun. Vrijeme je za čišćenje. Eliminirajte aktivnosti koje nisu bitne. Organizirajte i zakažite sve što morate obaviti izvan ureda i obavite to, po mogućnosti, odjednom. Tako ćete osloboditi vrijeme.

5. Planirajte telefonske pozive

Vrijeme provedeno na telefonu može se oteti iz ruke, ako nemate plan. Zapišite što želite reći unaprijed. Popišite koje sve informacije morate doznati. Tako ćete držati razgovor na temi i eliminirati potrebu da kasnije morate nazivati za dopunu.

6. Uvedite rutinu i držite je se

Krize izbijaju i prekidi se događaju, ali bit će lakše vratiti se poslu ako imate dnevnu rutinu.

7. Vremenski ograničite zadatke

Pojedini zadaci, poput čitanja mailova, uzeli bi vam sve vrijeme da im to dopustite. Naviknite se zakazivati fiksne termine za takve zadatke. Kad istekne vrijeme, prekinite sa zadatkom i prebacite se na sljedeći prema rasporedu.

Kad se malo naviknete na ovaj sistem, podesite ga. Znat ćete koji su zadaci pogodni za termin od pola sata, a za koje trebate cijelo poslijepodne.

8. Pojednostavljujte stvari

Ako često sebi govorite da za nešto nemate vremena, ili ste preumorni, vrijeme je da pojednostavite svoj život. Ne dajte da stresovi upravljaju vama, preuzmite kontrolu.

9. Odmorite se

Zvuči kao da ćete na taj način obaviti još manje, ali važno je osjećati se pun energije. Ne jedete li zdravo, ili su vam mišići zgrčeni od predugog sjedenja, ili vam stres raste, produktivnost pada. Odmorite se.

Na pauzi za ručak se odmaknite od stola. Odspavajte deset minuta ili prošetajte da umanjite stres. Kad se vratite na posao, imat ćete energije za rad.

10. Zapisujte stvari

Osim ako imate jako malo jako repetitivnih zadataka, ne očekujte od svog mozga da se prisjeti svega što čeka da se odradi. Najhitniji zadaci izgurat će sve drugo u pozadinu – često i ono najvažnije. Zapišite sve i oslobodite mozak za analizu informacija te produktivne odluke.

Kako uštedjeti novac: 4 tehnike kojima trgovci manipuliraju cijenama

novac
(Flickr / flickr.com/photos/tabor-roeder/)

Posao trgovaca je, valjda, da natjeraju ljude na trošenje što više novaca upravo u njihovoj trgovini. Za tu svrhu su razvili nekoliko uspješnih tehnika manipulacije cijenama koje ljude tjeraju da troše više. Svi znamo da trgovci radije nude proizvode s cijenama kao što su 19,99 ili 4.999,99 jer nekako lakše podnosimo potrošiti toliko novca nego jednu lipu ili jednu kunu više. Ali to nisu jedine tehnike kojima barataju suvremeni trgovci. Ako ste jedan od onih koji radije ne bi potrošili više nego moraju, i pitaju se kako uštediti novac, pročitajte koje su to tehnike, pa ćete biti imuniji na njih:

1. Svjesno gube novac na artiklu s letka

Svakog tjedna vjerojatno primate u sandučić desetke letaka od raznih trgovačkih centara, od onih s prehranom, do trgovina sportske opreme i drugih. Svi oni nude nekoliko artikala po veoma povoljnim cijenama. Ista se poruka ponavlja i u reklamama u raznim medijima. I, ako se potrudite provjeriti, te cijene zaista jesu niže nego u drugim trgovinama.

Trik je u tome da trgovci namjerno odaberu nekoliko artikala koje prodaju ispod cijene. Odriču se marže, a ponekad ih nude i s toliko niskom cijenom da, čim više prodaju, više gube. Ali njihov cilj je dovesti kupca u svoju trgovinu. Tamo će mu prodati nešto drugo po višoj cijeni, na kojoj će zaraditi gubitak promotivnog proizvoda i još na kraju i profitirati. Rijetki su oni koji imaju vremena i strpljenja krstariti trgovačkim centrima i u svakom od njih kupiti baš ono što je na akciji.

2. Koriste superskupi proizvod kao varku

Ušli ste u trgovinu sportskom opremom i vidjeli na ponudi bicikl za 30 tisuća kuna. Na brzinu ste izračunali da za te novce možete kupiti pristojan rabljeni automobil, koji u sebi ima još pet godina života. Hoće li itko ikad kupiti taj bicikl?

Ustvari, nije niti bitno. On je tu da vam pomogne prihvatiti činjenicu da ćete vi za bicikl koji kupujete platiti 3, 5 ili 8 tisuća kuna. Odjednom vam je odmah lakše. To je često psihološka uloga iznimno skupih proizvoda u trgovačkim linijama – normalizacija relativno skupih proizvoda namijenjenih širokom tržištu.

3. Ističu cijene koje uopće nisu snižene

Protuzakonito je tvrditi da je neki artikl snižen ako nije. Međutim, je li protuzakonito od dvadeset artikala na polici cijenu jednog ispisati trostruko većim brojkama i staviti je na crvenu podlog? Nije. A istraživanja su pokazala da se artikli s tako istaknutim cijenama prodaju jednako dobro kao i artikli koji su označeni kao sniženi i zaista imaju sniženu cijenu. Čuvajte se istaknutih cijena.

4. Stvaraju dojam da je proizvod bolji jer je skuplji

Znači li viša cijena i bolju kvalitetu? Često znači. Dobar primjer su, kad smo ih već ranije spomenuli, bicikli, gdje morate potrošiti nešto više novca ako mislite s biciklom koji ste kupili voziti po šumskim stazama ili nabijati na njemu veliku kilometražu putujući svaki dan na posao. Novac uložen u skuplje komponente tu će se isplatiti, jer će biti trajnije i tražit će manje održavanja.

U drugim slučajevima, skuplji proizvod je jednostavno bacanje novca. Dobar primjer su razne trgovačke marke prehrambenih proizvoda, koje su često bitno jeftinije od poznatih marki, a kad pogledate deklaraciju vidite da se čak i proizvode u istoj tvornici. Slično je i s automobilima: pojedini proizvođači auto na istoj platformi uz malo dodatne opreme pod drugom markom prodaju za puno više novca. Primjerice, Audi A3 i Škoda Octavia su ispod karoserije isti automobil, a početni model Audija je 50 tisuća kuna skuplji od Škode.

5. Prodaju vam ono što ne trebate

Trgovci odjećom su majstori ove tehnike: nasred dućana ili pored blagajne će postaviti veliku košaru s gomilom snižene robe. Sve se nudi po smiješnim cijenama. Prekopajte, i iz trgovine ćete izaći s odjevnim predmetima koje niste uopće planirali kupiti. U konačnici, iako je cijena bila niska, ostavili ste novce u trgovini za nešto što bi u sljedećem koraku vjerojatno išlo na uništavanje.

Frank Zappa

Frank Zappa
Frank Zappa
Ne znači da niste u pravu samo zato što
tako misli nekoliko milijuna ljudi.

Frank Zappa

Vikend čitaonica (3) – sve što ste propustili na Strategu ovaj tjedan

čitaonica
flickr.com/photos/dsovercash/

U našem tjednom pregledu donosimo najbolje članke objavljene od ponedjeljka do petka na Strategu. Od savjeta što ne napisati u životopisu, preko toga kako se nositi s lošim šefom do motivacijskih metoda za dane kad nam ništa ne ide od ruke, probrali smo najbolji sadržaj iz proteklog tjedna:

Imate lošeg šefa. Što sad?

(Flickr / flickr.com/photos/fergusonphotography/)
(Flickr / flickr.com/photos/fergusonphotography/)

Već smo pisali o tome kakav je dobar šef – on zna da je zaposlenicima važnije priznanje njihovog rada od povišice ili napredovanja. Kao kod Tolstoja, svi dobri šefovi su dobri na isti način, svaki loš šef je loš na svoj način. Neki su jednostavno nekompetentni, napredovali su preko granice svoje sposobnosti i uopće ne znaju što rade. Čak i niže rangirani članovi tima znaju o poslu više od njih. Drugi su loši komunikatori, šalju miješane poruke, jedno govore, a drugo rade i nagrađuju. Treći su jednostavno loše osobe, sadisti, tračeri, frustrirane osobe koje se iskaljuju na drugima (Pročitajte više)

Ulaganje u sebe – jedina investicija koja uvijek donosi dobit

(Flickr / flickr.com/photos/aidanmorgan/)
(Flickr / flickr.com/photos/aidanmorgan/)

Kad bi vam netko rekao da postoji ulaganje koje je sto posto sigurno donosi dobit, investicija s kojom ne možete pogriješiti, ili biste pomislili da vas želi prevariti, ili ste izrazito naivni.

Ipak, takva investicija postoji, a zove se – ulaganje u sebe. Obveznice, osiguranja, fondovi, dionice – svi nose neki stupanj rizika u sebi. Možda Grčka sutra bankrotira i euro od kvragu. Ali, uložite li u sebe, povrat će biti bolji život za vas u budućnosti (Pročitajte više)

Želite biti poduzetnik? Evo pet pitanja na koja morate odgovoriti

(Flickr / flickr.com/photos/stevendepolo/)
(Flickr / flickr.com/photos/stevendepolo/)

Kad danas govorimo o poduzetnicima, većini ljudi je prva asocijacija netko tko je već uspješan, tko vlada svojim područjem i točno zna što radi. Ali prava istina je da su svi poduzetnici morali negdje početi, i da je taj početak bio težak. Ako ste jedan od onih koji tek razmišljaju o tome da postanu poduzetnici, zapitajte se ovih pet pitanja (Pročitajte više)

Horor životopisi: 6 najvećih pogrešaka koje smo vidjeli u svojim karijerama

(Flickr / flickr.com/photos/mobilestreetlife/)
(Flickr / flickr.com/photos/mobilestreetlife/)

Životopis, ili popularno CV, je jedan od najvažnijih alata za izgradnju karijere. Dobar, ili barem pristojan, životopis je jedina ulaznica koja vas može dovesti od intervjua za posao na kojem možete zaista pokazati koliko vrijedite. U ovoj seriji od dva članka pisat ćemo o našim iskustvima sa životopisima kandidata na koje smo tijekom naših dugogodišnjih karijera nailazili (Pročitajte više)

6 sjajnih savjeta donosi čitaonica za dane kad biste najradije odustali od svega

(Flickr / flickr.com/photos/paxson_woelber/)
(Flickr / flickr.com/photos/paxson_woelber/)

Ima dana kad vam sve ide od ruke. Ima dana kad je sve rutina. A ima dana kad biste rado odustali od svega.

Bez obzira želite li odustati od svoje nove navike zdrave prehrane i treninga, od svog posla ili bloga jer nemate rezultata, od odluke da ćete biti manje strogi prema sebi ili od potrage za ljubavlju (Pročitajte više)

Upoznajte jedan psihološki fenomen koji će vam osigurati unaprjeđenje na poslu

Mislite li da je Obama čekao da netko drugi uskoči kad je trebalo povesti? (whitehouse.gov)
Mislite li da je Obama čekao da netko drugi uskoči kad je trebalo povesti? (whitehouse.gov)

eki ljudi jednostavno žele raditi svoj posao jer su u njemu dobri i ne žele nikad postati šefovi. I to je u redu – moguće je postati dobro plaćen stručnjak i nikad ne izaći “iz rovova” u kojima se obavlja dnevni posao. Tipičan primjer su mnogi dobri novinari koji nikad nisu htjeli postati urednici, jer bi ih to odmaknulo od pisanja dobrih priča.

Za one ostale, koji imaju ambiciju (Pročitajte više)