SHARE

Premda za Hrvatsku ne postoje egzaktni podaci o tzv. mobbingu, odnosno zlostavljanju u radnom okruženju, prema nekim procjenama svaki šesti zaposlenik svojevrsna je žrtva mobbinga. Taj postotak premašuje čak i broj slučajeva spolnog uznemiravanja ili drugih oblika diskriminacije. Od svih slučajeva zlostavljanja ili diskriminacije, smatra se da su žrtve u više od 80 posto slučajeva – žene.

Prema studijama The Workplace Bullying & Trauma Institutu (WBTI), za većinu nasilnika važna je – kontrola. Unatoč tobožnjoj hrabrosti, nasilnici su zapravo vrlo nesigurne osobe, smatra Gary Namie, osnivač američke kampanje protiv zlostavljanja na radnom mjestu.

Tri razloga za zlostavljanje na radnom mjestu

Po WBTI-jevim istraživanjima, većina nasilnika zlostavlja svoje žrtve jednostavno zato što to mogu. Oni traže nekoga tko je uplašen i nesklon konfrontaciji, a možda i prijetnja njihovom autoritetu (71 posto nasilnika su šefovi). U većini slučajeva uredskog nasilničkog ponašanja, vrijede ova tri scenarija:

– radno okruženje je zahtjevno, pa nasilnik traži načine da eliminira sve moguće konkurente
– nasilnik je manipulativna osoba i nastoji iskoristiti prilike da se izbori za bolji položaj u radnom okruženju
– radna sredina stimulira, odnosno nagrađuje agresivno ponašanje

I dok se bullying obično povezuje s muškarcima, na radnom mjestu nasilnici mogu biti i žene. Čak štovše, studije WBTI-ja otkrile su da su 58 posto uredskih nasilnika – žene.

Evo liste od 12 znakova da ste žrtva uredskog zlostavljanja:

1. Vaš rad nikad nije dovoljno dobar za vašeg šefa
2. Šef radi stvari zbog kojih se osjećate poniženo
3. Na poslu se konstantno osjećate tjeskobno i uzrujano, strah vas je početka novog radnog tjedna
4. Vašim kolegama je sugerirano da se ne druže s vama
5. Netko vas stalno ometa dok pokušavate ispuniti zadane poslove
6. Netko na vas viče pred drugim ljudima, a kažnjava ako uzvratite
7. Odjel ljudskih resursa ili drugi nadređeni govore da ‘ne mogu ništa učiniti’ ako se požalite na zlostavljanje
8. Vaši zahtjevi za promjenom radnog mjesta ili pozicije se uporno odbijaju
9. Konstantno osjećate stres zbog posla, čak i kad ste kod kuće
10. Osjećate se potpuno iscrpljeno i nezainteresirani ste za aktivnosti u kojima ste nekoć uživali
11. Članovi obitelji vam sugeriraju da promijenite radno mjesto ili vas liječnik zapitkuje koji su uzroci vaših neobjašnjivih zdravstvenih problema
12. Počinjete razmišljati da ste možda sami izazvali zlostavljanje ili da ga zaslužujete.

Kako zaustaviti uredsko zlostavljanje?

1. Osvjestite si da ste zlostavljani i nazovite to pravim imenom.
Nemojte sebi ili drugima umanjivati problem ili napraviti veliku grešku – prihvatiti krivnju ili početi vjerovati da ste zaslužili zlostavljanje. Niste. Nije nitko.

2. uzmite si malo godišnjeg odmora i istražite sve opcije koje su vam na raspolaganju.
Odmorite se nekoliko dana i razmotritre sve načine na koje biste se mogli obračunati sa zlostavljanjem, pa čak i one – pravne. Popričajte s članovima obitelji, pouzdanim prijateljem ili odvjetnikom. Ako u vašoj tvrtki ne postoji osoba zadužena za ljudske resurse, razmislite kome biste drugome u hijerarhiji tvrtke mogli prijaviti zlostavljanje.

3. Suprotstavite se nasilniku.
Jasno mu dajte do znanja da vas prestane maltretirati, budite direktni i ono što vam radi nazovite pravim riječima – “zlostavljanje” i jasno mu naznačite što ne želite da vam više radi, odnosno što mu ne dopuštate u komunikaciji i ophođenju s vama. Sve to možete napraviti pred svjedocima – drugim kolegama. Bit će vam lakše a i nasilnik će biti posramljen.

Ako ipak to sve ne upali, a vidite da poslodavac nema volje obračunati se s nasilništvom u tvrtki, počnite planirati promjenu radnog mjesta odnosno odlazak iz te tvrtke.