Od 22. do 26. lipnja u Bolu se održava 9. konferencija ISABS-a, Međunarodnog društva za primijenjene znanosti. To je jedan od najjačih znanstvenih skupova u regiji i apsolutno najjači skup koji se bavi antropologijom i genetikom u našim krajevima. Krenuo je skromno, 1997. u poratnoj Hrvatskoj, kad je u Splitu održana prva konferencija, koja je ustvari bila zamišljena kao jedan ubrzani tečaj primjene suvremenih forenzičkih i kliničkih tehnika. Danas je to veliki znanstveni skup. Stotine znanstvenika, forenzičara, genetičara i studenata iz cijelog svijeta družit će se cijeli tjedan i slušati predavanja najeminentnijih stručnjaka sa svojih područja.
Evo 7 razloga zašto će Bol na Braču ovaj tjedan biti najpametniji grad na Jadranu:
1. Nobelovci idu u Bol na Braču
Sudionici ISABS-ove konferencije ove će godine imati priliku čuti predavanje Roberta Hubera, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju s njemačkog instituta Max Planck. Huber je više puta do sada sudjelovao u radu ISABS-ove konferencije, i nije jedini Nobelovac: imali smo prilike vidjeti i Aarona Ciechanovera te Adu Yonath.
2. Najbolja klinika na svijetu
Organizatori konferencije su ISABS i Klinika Mayo. Riječ je o najboljoj američkoj klinici, ujedno i najvećoj svjetskoj neprofitnoj medicinskoj ustanovi s 3800 liječnika i znanstvenika, te oko 50 tisuća ostalog osoblja. Klinika Mayo redovno je prva u svim izborima američkih bolnica i smatra se jednim od najvećih središta inovacije i izvrsnosti u medicini.
3. Zapanjujuća lista suorganizatora
Kao suorganizatori se pojavljuju brojne hrvatske institucije, od Instuta Ruđer Bošković, preko Centra za forenzičke znanosti Ivan Vučetić, do osječkog, splitskog i riječkog sveučilišta. Međutim, tu su i ugledne strane institucije: Sveučilište Penn State, Sveučilište New Haven, Sveučilište u Botswani, Američka akademija forenzičkih znanosti i brojni drugi.
4. Najbolje od hrvatske znanosti
Tu su znanstvenici koji djeluju u Hrvatskoj, poput Gordana Lauca, osnivača Genosa, prema The Scientistu najbolje tvrtke za rad u znanosti, koja je u svjetskom vrhu po istraživanju glikana. Ali i znanstvenici hrvatskog podrijetla koji djeluju u inozemstvu, poput Stanimira Vuk-Pavlovića, rođenog Zagrepčanina koji danas na klinici Mayo vodi Laboratorij za matične stanice.
5. Nevjerojatni alati za borbu protiv zločina
Svi gledatelji kriminalističkih serija znaju da istražitelji mogu na mjestu zločina pronaći tragove DNK počinitelja. Na osnovi DNK moguće je ili otkriti tko je počinitelj ako njegov genetički zapis već postoji pohranjen u bazi, ili potvrditi počinitelja jednom kad bude uhićen. Ali, jeste li znali da je moguće na osnovi pronađene DNK utvrditi kako izgleda počinitelj i koliko je star? Upravo o takvim otkrićima bit će riječi u forenzičkom dijelu programa.
6. Spasonosna medicinska rješenja
Citirat ćemo samo neke teme o kojima će biti riječi u Bolu: uzgoj ljudskih organa, precizni lijekovi za rak, genetika Alzheimera. Dovoljno?
7. Otkrića o našoj prošlosti
Od predavanja o genetičkim povijestima svih kontinenata te genetičkoj povijesti Hrvatske, do miješanja gena suvremenog i čovjeka i pračovjeka, u Bolu će se prezentirati i sva najnovija otkrića o tome odakle dolazimo. Osobito će zanimljivo biti čuti predavanje Turi King sa Sveučilišta u Leicesteru, koja će govoriti o tome kako je sekvencionirala genom i potvrdila identitet engleskog kralja Rikarda III.
