SHARE

Svi imamo te dane. Možda se niste naspavali, ili vas je potresla živopisna noćna mora. Možda ste se probudili s gorkim okusom u ustima nakon jučerašnje svađe. Ponekad ni ne znate zašto – jednostavno ste nesretni.

Bez obzira na razlog, svi se ponekad ustanemo na lijevu nogu. Kad se to dogodi, najbolje što možete je pokušati se riješiti tog raspoloženja čim prije.

Razmislite o tome da učinite neko dobro djelo sebi i ljudima oko vas kako bi se razvedrili. Uostalom, loše raspoloženje je zarazno za svih s kojima ste u dodiru, od suradnika do obitelji, kaže Scientific American.

A to čak nije niti najdestruktivniji učinak lošeg raspoloženja. Negativni osjećaji umanjuju produktivnost, sprečavaju nas da budemo prisutni u sadašnjost i uživamo u životu, čak i narušavaju imunitet.

Toliko je razloga da pokušate preokrenuti taj loš osjećaj. Evo 11 savjeta za vraćanje dobrog raspoloženja:

1. Pišite dnevnik

Prije nego se riješite lošeg raspoloženja, morate doznati uzrok.

Ponekad je to lako učiniti. Ako ste se posvađali s voljenom osobom večer prije ili otkrili da na autu morate obaviti skupe popravke, vjerojatno je to razlog zašto se osjećate loše.

U drugim situacijama teže je detektirati korijen crnog raspoloženja. U tim slučajevima vam vođenje dnevnika može pomoći.

Čak ne morate ni imati službeni dnevnik – dovoljan je komad papira i olovka, a možete i tipkati. Važno je slobodno zapisati sve što vam padne na pamet bez filtriranja ili osuđivanja vlastitih misli.

Pišite barem deset minuta, i dulje ako imate vremena. Zapanjujuće je što ispliva na površinu kad ne pokušavate urediti svoje misli. Možda ćete početi pisati o prijateljevoj rođendanskoj zabavi, a onda shvatiti da vas je susret s prijateljevom bakom podsjetio na tugu koju osjećate zbog gubitka svojih djedova i baka.

Čim definirate što vas muči, osjećat ćete se bolje. Onda možete krenuti dalje.

U slučaju da vam nedostaje voljena osoba, obratite se drugom bliskom prijatelju ili članu obitelji kako bi se podsjetili da još imate mnogo ljubavi i podrške u životu.

Koji god da je izvor vaših negativnih osjećaja, identifikacija je prvi korak ka popravljanju stanja.

2. Poduzmite jedan korak prema dovršetku zadatka ili projekta

Rok koji se bliži ili veliki zadatak mogu izazvati osjećaj da smo preplavljeni. Zatim se paraliziramo i niti ne započnemo projekt, što stvari čini još gorima.

Razbijanje velikih zadataka u manje korake čini početak lakšim. Jednom kad počnete, ostatak posla neće izgledati tako zastrašujuće. Dakle, ako imate napisati dugačak rad ili izvješće, napišite prvi odlomak.

Ako trebate počistiti kuću, počnite s jednim uglom. Naravno, možete nastaviti ako vam se da, ali sama počnite samo idejom prvog koraka. Nagradite se šalicom čaja ili epizodom omiljene serije kad završite.

3. Posvetite se konstruktivnim distrakcijama

Nestrukturirani vikend ili spori dan na poslu mogu vam dati previše vremena za promišljanje o stvarima koje vas muče.

Zateknete li se kako zdvajate nad prošlim događajima ili brinete o budućnosti, pokušajte se prizemljiti u sadašnjosti pomoću konstruktivne distrakcije.

Konstruktivna distrakcija je sve što vam miče misli s problema, a da ne uzrokuje štetu vama ili drugima. Neki se ljudi kad se ne osjećaju dobro okreću piću ili shoppingu, od čega se na trenutak osjećaju bolje, ali vjerojatno imaju posljedice od kojih se na dugi rok osjećaju lošije.

Partija pasijansa, brzo istezanje, deset minuta bojanja drvenim bojicama – to su primjeri konstruktivnih distrakcija.

Što više fokusa distrakcija traži, više će vam zaposliti um i spriječiti da vam misli odlutaju u anksioznost.

4. Odjenite se kako se želite osjećati

Kad se ustanete na lijevu nogu, normalno je posegnuti za starom trenirkom i probušenom ali udobnom majicom koju imate oduvijek. Utješna odjeća može biti kao i utješna hrana: melem za naše mozgove pod stresom.

Međutim, nošenje odjeće u kojoj se lako pogrbiti natjerat će vas da se, pa, pogrbite. Kad se osjećate loše, morate podići čelo i hodati ulicom ponosno.

Dakle, iako se osjećate kao da biste najradije proveli dan na kauču, odjenite se kao da vam je najbolji dan u životu.

Odjenite svoju omiljenu haljinu, najbolji sako, ulaštite cipele, pozabavite se svojom frizurom. Jeste li čuli izreku: “Odjenite se za posao koji želite, a ne za posao koji imate”? Isto vrijedi i za raspoloženja.

Odjenite se za sreću i bit ćete sretniji.

5. Nazovite prijatelja

Okružuje nas iluzija povezanosti – stotine prijatelja na Facebooku i inbox prepun mailova.

Iako postoji više mogućnosti za komunikaciju nego ikad prije, činjenica je da se većina od njih pretvore u tipkanje na ekranu, što je put u izolaciju i usamljenost.

Ponekad vam treba komunikacija licem u lice, ili barem prijateljski glas u slušalici.

Kad se probudite utučeni, javite se prijatelju ili voljenoj osobi. Dogovorite ručak ili piće nakon posla, ili samo dugo razgovarajte telefonom.

Pretresete li svoje osjećaje i saslušate li prijatelja kako opisuje svoj život, bit ćete manje osamljeni i zatvoreni u vlastitom umu.

6. Učinite dobro djelo

Osjećate li se korisno, izliječit ćete svoju tugu, a svijet je pun ljudi, mjesta i životinja kojima je potrebna vaša pomoć.

Ako ne znate otkud krenite, počnite od svojih strasti.

Ako volite životinje, volontirajte u lokalnom skloništu za napuštene životinje. Ako vam se srce kida kad čujete za siromašnu djecu, uključite se u neki program pomoći djeci ili donirajte knjige nekoj osnovnoj školi koja ima lošu knjižnicu.

Uključite se u pružanje pomoći žrtvama sukoba i prirodnih katastrofa koje trenutno pogađaju svijet. Možda ćete se osjećati bolje ako donirate nekome kome je pomoć potrebna.

Putem donacije novca, vremena i energije, pomaganje drugima može vam pomoći na putu do osjećaja ispunjenosti.

7. Budite zahvalni

Dani nam se često sastoje od uobičajenih rutina i repetitivnih zadataka. Lako je izgubiti perspektivu i početi doživljavati manje neugodnosti kao krupne događaje.

Kad stignemo kući, obitelji se žalimo na sitnice koje su pošle po zlu u našem danu, dalje jačajući svoje negativne osjećaje. Pokušajte kognitivnim restrukturiranjem prekinuti krug.

Umjesto da se fokusirate na negativne stvari – kavu koju ste prolili na svježe kemijski očišćene hlače, vozača koji vam je oduzeo prednost, šefov propust da vas primjereno pohvali – razmislite o tome za što ste zahvalni.

Lak način za vježbanje zahvalnosti je da to pretvorite u dnevni ritual s obitelji i prijateljima. Možete to raditi s bilo kim s kime živite – obitelji, cimerima, ili s najboljim prijateljem putem Skypea.

Na kraju dana navedite jednu ili dvije stvari za koje ste zahvalni iz dana. To mogu biti zaista jednostavne stvari poput lijepog vremena ili tako duboke poput susreta sa srodnom dušom.

Jednom kad pozornost usmjerite s loše sreće na dobru, osjećat ćete se radosnije, i perspektiva na život će vam postati optimističnija.

8. Pobrinite se za osnovne tjelesne potrebe

Lako ih je previdjeti kad smo loše raspoloženi, ali neugodna tjelesna stanja poput gladi i umora mogu negativno utjecati na nas.

Spavanje je važno za kognitivne funkcije, fizičko zdravlje i raspoloženje. Pokušajte redovno odspavati između sedam i osam sati svake noći te ustanovite isto vrijeme u koje idete na spavanje i budite se.

Ako se ne naspavate tijekom noći, pokušajte odrijemati tijekom dana. Čak i pet minuta sa zatvorenim očima tijekom pauze za ručak pomoći će vam da se ostatak dana osjećate odmornije.

Također, unos hrane je važan želite li da vam tijelo dobro funkcionira. Prazan želudac može dovesti do niskog šećera u krvi, zbog čega ćete se osjećati slabo i nećete se moći koncentrirati. Okrenite se zdravijoj hrani poput povrća i cjelovitih žitarica od kojih ćete se osjećati bolje nego od brze hrane.

Briga za sebe ponekad se doima kao luksuz, ali ne preskačete promjene ulja u svom autu niti propuštate napuniti rezervoar. Isto vrijedi i za vaše tijelo. Natankajte ga za najbolje performanse.

9. Vježbajte

Među mnogim drugim dobrobitima, redovna tjelovježba jača vaše mentalno zdravlje i emocionalnu stabilnost. Ako već imate omiljenu vježbu, ali je preskačete jer nemate vremena, neka vam povratak kretanju postane prioritet.

Ako vam je zlo od same riječi “tjelovježba”, pronađite način da redovno kretanje učinite dijelom svojih dnevnih zadataka.

Primjerice, na poslu idite stepenicama umjesto liftom. Zamijenite kratka putovanja automobilom hodanjem. Odigrajte plesnu ili sportsku video igru koja uključuje interaktivne pokrete.

Podignete li ritam otkucaja srca barem malo, poslat ćete endorfine u mozak i popraviti svoje raspoloženje.

10. Imajte suosjećanja prema sebi

Kad vam ništa drugo ne pomaže, nemojte se loše osjećati jer se loše osjećate.

Vježbajte samosuosjećanje i prihvatite sebe skupa sa svom patnjom. Zamislite da razgovarate s prijateljem koji se osjeća poput vas. Biste li mu prigovarali što nije pametniji i jači, što se ne može izvući iz svog raspoloženja?

Razgovarajte sa sobom kao što biste s prijateljem. Recite si da je sve u redu; svatko ima loš dan. Sutra će vjerojatno biti bolje.

Ako samo sjedite sa svojom tugom i prihvatite svoje osjećaje, znajući da će proći, možda ćete se početi osjećati jače.