Kako uskladiti poslovni i privatni život? 10 savjeta

Mnogi ljudi teško usklađuju posao s ostatkom života: druženjem s prijateljima i obitelji, zdravljem, ili ostalim interesima izvan posla.

Istraživanja pokazuju da u zadnje vrijeme postaje sve teže pronaći ravnotežu. Primjerice, u SAD-u ljudi rade u prosjeku tjedno 8 sati (1 dodatan radni dan), i odgađaju godišnji odmor zbog straha za posao. Razumljivo je da tijekom teških ekonomskih razdoblja ljudi dvoje oko uzimanja predaha, a smartphonei, koliko god korisni bili, posao često odnose posao bilo gdje vi idete.

Možda mislite da je ravnotežu moguće pronaći tek u starijoj dobi, pred mirovinu, ili kad vam djeca dovoljno odrastu. Ali život je nepredvidiv, i ne napravimo li mjesta za bitne stvari odmah, možda nikad nećemo dobiti drugu priliku.

Kako uskladiti poslovni i privatni život? Evo 10 savjeta, potkrijepljena psihološkim istraživanjima:

1. Prestanite se osjećati krivima zbog uzimanja predaha

Ako se svaki put zbog uzimanja predaha osjećate krivima, manje je vjerojatno da ćete u njemu uživati, a nećete se ni prikladno odmoriti. Pauze vam se možda čine kao gubitak vremena, ali u biti su bitne za produktivnost i koncentraciju. Nedavna studija je pokazala da su zaposlenici bili najproduktivniji kad su uzimale 17-minutnu pauzu nakon svakih 52 minute rada.

2. Bolje iskoristite vrijeme predaha

Promislite kako provodite vrijeme prosječnog predaha? Radite li nešto što vas usrećuje, drži vas zdravima, osnažuje vam društvene odnose, ili se samo krećete po inerciji? Nema ništa loše u gledanju snimaka slatkih mačaka ako vas to opušta, ali lako je upasti u zamku bezumnog lutanja Facebookom ili drugim društvenim mrežama, a to umanjuje sreću. Bolje isplanirajte vrijeme predaha kako bi vam bio korisniji.

3. Budite učinkovitiji tijekom radnog vremena

Nije loša zamisao pratiti kako provodite vrijeme. Koliko trošite na ključne zadatke, a koliko na one koje možete delegirati? Postoji li način da suzite rutinizirane zadatke, i umanjite broj sitnih odluka? Mnogim ljudima je lakše kad odvoje konkretno vrijeme za bitne projektne, pogotovo za one koji još nemaju rok izvršenja. Kad se trebate fokusirati, privremeno ugasite mobitel i zvukove emaila (ti zvukovi vam mogu značajno odvući pažnju).

4. Čuvajte se “neprekinutog rada”

Kad uđete u dobar tok rada, teško je stati. Neprekinuti rad vam može pomoći da obavite više, ali također vam može poremetiti prehranu, san, i koncentraciju. Perfekcionisti češće pate od “sindroma neprekinutog rada”, jer imaju previsoke standarde, i sve vole provjeravati sve više puta. Ali ponekad je nužno zastati i vratiti se na zadatak kasnije, svježeg uma, čak iako ćete možda zbog toga kasnije dovršiti. Maratonski rad je ponekad potreban, ali najčešće posao može čekati.

5. Umanjite vrijeme putovanja na posao

U većim gradovima ljudi putuju u prosjeku i preko sat vremena do posla, a mnogi i više od toga. Teško je uravnotežiti poslovni i privatni život kad svaki dan provedete u prometu 3 sata, a istraživanja pokazuju da duga putovanja mogu narušiti i sreću. Ako planirate selidbu, prvo pazite na udaljenost od radnog mjesta, ali i na prometnu povezanost (kvaliteta cesta, javni prijevoz). Ali nemojte dopustiti da vam to bude jedini kriterij – ponekad je u redu putovati dulje ako vraćate u vrlo ugodan i sretan dom.

6. Neka vam vrijeme putovanja do posla bude ugodnije

Čak iako ne možete promijeniti duljinu putovanja, možete barem dobro iskoristiti vrijeme. Primjerice s kolegom se dogovorite da ćete poslušati isti album na putu do posla pa ga prokomentirati kad se vidite. Ako putujete vlakom ili tramvajem, pregledajte osobne emailove i pozive. Čak i pjevanje u autu uz radio može biti korisno – istraživanje je pokazalo da se tada luči dopamin i oksitocin, a ujedno se umanjuje stres i jača imunološki sustav.

Ako stanujete manje od 20 km od posla, razmislite i o odlasku na posao biciklom. To donosi pregršt prednosti.

7. Odredite prioritete

Kad se sjetite svih bitnih stvari u životu, bilo da su vezane za posao ili ne, koje od njih apsolutno ne možete žrtvovati (ili biste žrtvovali samo u iznimnim prilikama)? Primjerice, to mogu biti obiteljska okupljanja, briga o bolesnoj voljenoj osobi, ili redovita tjelovježba. Prioriteti ne moraju biti nužno rigidni – primjerice, ne možete vjerojatno svaki dan vježbati, ali možete odrediti da trenirate barem 3 dana u tjednu. Jasno određeni prioriteti vam pomažu strukturirati život, kako bi ostavili vremena za najbitnije stvari. Ako vam poslodavac ne podržava prioritete, vjerojatno je vrijeme da tražite novi posao.

8. Postavite granice u komunikaciji

U jednoj studiji su polovica zaposlenih ispitanika provjeravali poslovni email svaku večer, vikendima, na godišnjem odmoru, pa čak i kad su bolesni kod kuće. Možda mislite da vam stalno razmišljanje o poslu podiže produktivnost, ali u biti vas može dovesti do izgaranja. Osim ako vaša profesija zahtijeva dežurstvo 24/7, na listu prioriteta dodajte i granice komunikacije. Možete recimo u emailu naznačiti kada provjeravate emailove, i koliko često ljudi mogu očekivati vaš odgovor. Ako tako postavite stvari, ljudi će se prilagoditi vama.

9. Neka vam kvaliteta života bude bitnija od plaće

Unatoč ustaljenom mišljenju, istraživanje je pokazalo da plaća iznad određene svote (za SAD je to 75 tisuća dolara godišnje, za RH pretpostavljam 200 tisuća kuna), ne donosi sreću. U puno slučajeva čak donosi stres. Ako radite na mjestu gdje je nemoguće uskladiti poslovni i privatni život, razmislite o tome da vam umanje radne sate i plaću – ili čak promijenite posao – kako bi se mogli fokusirati na druge aspekte života. Nemoguće je “imati sve“, stoga odredite prioritete. Ne postoji jedinstvena formula za sve ljude.

10. Zalažite se za promjene koje mogu svima pomoći da pronađu ravnotežu

Pokušajte promijeniti kulturu radnog mjesta. Primjerice, fleksibilno radno vrijeme daje zaposlenicima veću kontrolu i samostalnost, a istraživanja pokazuju da to povećava produktivnost: Ljudi s fleksibilnim radnim vremenom rjeđe uzimaju bolovanja, manje su umorni, i predaniji su poslovima. A problem je što danas jako malo tvrtki nudi fleksibilno radno vrijeme, a one koje nude, najčešće ne nude svima, stoga se stvara zavist među kolegama.

Ljudi su spremniji pomoći kolegama kad znaju da je to uzajamno – kad znaju da bi i njima drugi pomogli kad imaju obiteljske, zdravstvene, osobne, ili razne druge obveze. U bilo kojoj drugoj situaciji (ako jedna osoba stalno tereti drugu), bit će narušen moral. Stoga je bitno boriti se za jednaka prava za sve, kako bi svi uravnotežili privatni i poslovni život.