SHARE

1. Obrazovanje i znanje ne znače ništa ako niste spremni djelovati

Bez obzira na to koliko visok IQ ili stupanj obrazovanja imali, ako niste u stanju djelovati kad je potrebno, to vam vrlo malo znači. Velika je razlika između znati nešto napraviti i zbilja to napraviti. Za taj korak treba posjedovati dozu proaktivnosti koja ne dolazi svima prirodno, no apsolutno je nužna za uspjeh bilo kakve vrste.

2. Uspjeh i sreća su dvije različite stvari

Možda nije rečenica koju želite čuti, ali je vrlo realna. Uspjeh nas može, ali ne mora učiniti sretnima. To ne znači da morate birati između toga hoćete li biti sretni ili uspješni – iako nekad dilema jest postavljena tako-ali nemojte očekivati da vam jedno garantira drugo. “Što me može učiniti sretnim” i “što me može učiniti uspješnim” dva su vrlo važna, ali odvojena pitanja.

3. Svatko vodi svoj posao / Svatko je svoj šef

Bez obzira na to gdje i za koga radite, uvijek radite za samo jednu osobu- sebe. Pitanje je što prodajete i kome prodajete ? Čak i kad radite puno radno vrijeme u velikoj kompaniji, zapravo radite za sebe- prodajete jednu jedinicu svog postojanja ( 1 sat ), po određenoj cijeni ( satnica ) i određenom kupcu ( vašem poslodavcu ). Kako istovremeno smanjiti radno vrijeme i povećati profit pitanje je koje za svakoga ima drugačiji odgovor, ali vrijedi o njemu porazmisliti.

4. Previše izbora u ponudi može smetati vašoj odlučnosti

Čini se kako danas imamo puno previše mogućnosti da skrojimo svoj život i karijeru na način na koji želimo, ovisno o kontekstu unutar koje se krećemo. No to mnoštvo unutar kojeg biramo ne mora biti uvijek dobra stvar. Razne marketinške analize pokazuju da, što su kupci suočeni s većim brojem proizvoda određene linije, manja je vjerojatnost da će kupiti neki. Sužavanje ponude proizvoda na one najbolje olakšat će kupcu odluku. Ako prodajete određenu liniju proizvoda, pokušajte biti što jednostavniji možete. Kad donosite odluku vezanu uz svoj život i karijeru također se držite toga. Nemojte trošiti vrijeme propitkujući svaki detalj stvari oko kojih se dvoumite. Donesite odluku, odaberite i idite dalje.

5. Svi ljudi posjeduju dimenzije uspjeha i dimenzije neuspjeha

Svi ljudi su višedimenzionalna bića. Čak i oni kojima se divimo zbog njihovih uspjeha i postignuća, čak i naši roditelji. No kad ih se predstavlja u javnosti većina ljudi želi da se ističu samo te pozitivno vrednovane društvene osobine i djelovanja, to je uglavnom ono što vidimo kod drugih i ono što želimo da se vidi kod nas. Nagrade i priznanja, ne slabosti i mane. No činjenica jest da i potonje sačinjavaju nas kao osobe koje jesmo jer je čovjek jedna kompaktna, savršeno nesavršena cjelina. I to treba imati na umu.

6. Svaka pogreška koju napravite korak je naprijed

Pogreške nas uče važnim lekcijama. Svaki put kada napravite pogrešku korak ste bliže svome cilju. Jedina pogreška koju biste mogli osjetiti kao takvu jest ta da, zbog straha od toga da pogriješite, ne poduzmete ništa oko stvari kojima se bavite. Nemojte oklijevati i sumnjati u sebe jer u životu ništa nije sto posto sigurno- osim toga da, ako ne poduzmete ništa, ništa se neće ni dogoditi. Većinu vremena samo treba krenuti i početi raditi stvari. U svakom slučaju, čak i kad nam se tako ne čini, završit ćemo baš tamo gdje trebamo.

7. Ljudi mogu biti sjajni u stvarima koje ne vole raditi

Nitko ne predlaže da radite stvari i odabirete poslove koje ne volite samo zato što vam dobro idu, no činjenica jest da itekako možete biti dobri na poslovima koji vam se ne sviđaju. Pogotovo ako se radi o dobro plaćenim poslovima, gdje ste često nagrađeni za svoj rad. Stvar je osobne računice- koliko vam je bitno to što radite, odnosno koliko možete raditi nešto što vam se ne sviđa pod cijenu izvrsnosti i nagrade?

8. Problemi koje imamo s drugima često se više tiču nas

Često problemi i nesuglasice koje imamo s drugim ljudima, supružnicima, prijateljima, kolegama nisu toliko vezani uz te druge osobe već upravo za nas same. Možda smo neke od tih problema podsvjesno stvorili u svojoj glavi ili su ti ljudi u prošlosti učinili nešto što nas je uznemirilo, dotaknuli naše strahove i nesigurnosti. Čak i ako je tome tako to je dobro jer se radi o stavu koji imamo prema tim problemima i koji možemo promijeniti. Ponekad je dobro iste stvari i situacije pogledati iz druge perspektive – ostaviti se prošlosti i onoga što je bilo i moglo biti i okrenuti se onome što jest i što može biti.

9. Odluke koje donosimo pod utjecajem snažnih emocija rijetko su kad dobre odluke

Još mi je ranih dana baka napominjala, s obzirom da sam govorila jako puno, da , prije negoli izgovorim nešto u naletu neke emocije, izbrojim u sebi do deset. Naravno da nikad zbilja nisam brojala do deset- koja hiperaktivna osoba to može -,  ali kada nisam sigurna je li odluka koju donosim rezultat jedne nagle reakcije oduševljenja, straha ili koje god intenzivne emocije, u tom je trenutku ne donosim nego čekam da mi se glava „ohladi“. I to je zbilja dobar savjet- važne odluke donosite hladne glave, nakon što ste sagledali situaciju sa svih pozicija. Ne samo što ćete spavati lakše jer znate da je odluka kontrolirana, već i da sebe možete kontrolirati kad je to potrebno.

10. Nikad se nećete osjećati 100% spremni za iskoristiti priliku koja vam se pruža

Dosta pametnih ljudi ne prihvaća neke dobre prilike zato što se ne osjećaju spremnima da ih prihvate, jer misle da im nedostaje znanja i vještina. Istina je da se nitko nikad ne osjeća sasvim spremnim kad mu se pruži velika prilika u životu. To je zato jer nas u većini slučajeva upravo takve prilike tjeraju da se razvijamo emocionalno i intelektualno. Tjeraju nas da se širimo i da izlazimo iz svojih comfort zone-ova, što znači da se na početku nećemo osjećati sasvim ugodno. A kad se ne osjećamo ugodno, ne osjećamo se spremno. Treba imati na umu da će se takvi trenuci pojavljivati i nestajati tijekom našeg života, te da ih, ako želimo napredovati i graditi se, moramo prihvatiti. Čak i ako se ne osjećamo stoposto spremnima.

Prilagođeno s bloga Marc and Angel Hack Life.