ZADNJI ČLANCI

Ne propustite novi, još bogatiji Zagreb Classic!

Ovogodišnji festival na Trgu kralja Tomislava donosi doista niz prvorazrednih glazbenih poslastica – od Jalte, Jalte i Gubec-bega, baleta Gospoda Glembajevi i Opere pod zvijezdama, sve do svjetskih glazbenih zvijezda – Juliana Rachlina i Joséa Cure! U sklopu festivala među ostalim nastupaju Zagrebačka filharmonija, balet Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, Gradsko kazalište Komedija, Simfonijski puhački orkestar OSRH-a i mnogi drugi, a program i ove godine otvaraju ansambli Hrvatske radiotelevizije – i to njih čak četiri!
 
U srijedu, 20.6. s početkom u 20:45, u sklopu HRT-ova programa Glazba i grad, na veliku pozornicu festivala Zagreb Classic tako stižu Zbor, Simfonijski i Tamburaški orkestar HRT-a pod vodstvom uspješnoga mladog češkog maestra Jiříja Rožeňa. Tema programa je ples, a koncertom se obilježava i 100. godišnjica završetka Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije, zbog čega je program sastavljen od skladatelja iz zemalja koje su nastale nakon propasti toga golemoga carstva: Austrije, Mađarske, Češke, Rumunjske i Hrvatske.
 
Bogati program predstavlja sjajnoga mladog saksofonista Jana Tominića, ovogodišnjega pobjednika hrvatskog izbora za Euroviziju mladih glazbenika, prestižnog natjecanja koje se sredinom kolovoza održava u Edinburghu. Ansamblima HRT-a pridružit će se i Zbor Cantores Sancti Marci, dok će tri sjajna vokalna solista – Krešimir Špicer, Martina Zadro te Ivana Lazar – u finalu večeri nagraditi publiku najljepšim brojevima iz Straussova Šišmiša. Posebno iznenađenje nova je skladba hrvatskoga skladatelja Dubravka PalanovićaDrmeš za tamburaški i simfonijski orkestar – koja će upravo na festivalu Zagreb Classic doživjeti svoju svjetsku premijeru.
 
Samo dan kasnije, u četvrtak 21.6. (iznimno) u 22 sata na pozornicu Trga kralja Tomislava stiže i Jazz orkestar HRT-a pod vodstvom Andreasa Marinella s atraktivnim programom Progressive Deviations: Jazz orkestar HRT-a svira glazbu Franka Zappe. Gosti koncerta su naš poznati pjevač Ervin Baučić, slovenski violinist Peter Ugrin te naš cijenjeni bubnjar i udaraljkaš Borna Šercar.
 
Festivalski program nastavlja se u subotu 23.6. u 21:00 nastupom Simfonijskog orkestra Muzičke akademije u Zagrebu pod vodstvom mladoga dirigenta Filipa Šljivca. Solist je pijanist Vedran Janjanin, a na programu su djela P. I. Čajkovskog i S. Rahmanjinova. Ulaz na sve programe festivala Zagreb Classic je slobodan.

Program Zagreb Classica možete naći ovdje.

Vladimir Benić: “Studentima je praksa važnija za odabir karijere i posla od obrazovnih iskustava”

Vladimir Benić je osnivač i direktor CareerCentra, napredne digitalne platforme za efikasno provođenje procesa zapošljavanja. CareerCentar surađuje s brojnim vodećim tvrtkama, ali i s obrazovnim institucijama. S Benićem smo razgovarali po završetku ovogodišnjeg ciklusa Bernaysove CareerCentar Akademije, petotjedne serije predavanja i radionica održane studentima Edward Bernays Visoke škole. Tijekom Akademije, studenti su učili sve potrebno za zapošljavanje – od odabira karijere i analize natječaja za posao, do pisanja životopisa, priprema za razgovor za posao, a dobili su i uvid u to kako izgleda selekcijskih postupak u ozbiljnim korporacijama.

Koja je bila vaša motivacija za pokretanje CareerCentra?

Dva su glavna razloga, učiniti proces zapošljavanja jeftinijim i kvalitetnijim te olakšati zapošljavanje i prilike onima koji traže posao.
Osim u najboljim tvrtkama, zapošljavanje je kod nas zapostavljena tema, a zaboravljamo kako velik utjecaj na uspjeh tima ili tvrtke ima upravo odabir novih zaposlenika. Također često ignoriramo koliko je zapošljavanje zahtjevno i zamorno i jedna od ideja je bila kako olakšati taj proces menadžerima. Proces je skup, spor i često nekvalitetno odrađen. To su sve područja na koja želimo dugotrajno utjecati.
Drugi razlog je utjecati na sposobnost onih koji traže posao i njihov manjak vještina da odaberu karijeru i predstave se poslodavcima. To su veliki izazovi s kojima se razvijene zemlje već dugo vremena bore kroz razne programe, a mi smo odlučili dati svoj doprinos kroz CareerCentar.

Kako ste odlučili baviti se upravo zapošljavanjem?

Karijeru sam počeo kao analitičar u investicijskom bankarstvu, potom sam došao u telekom sektor gdje sam radio u području financija i kontrolinga. Međutim najviše vremena provodim upravo u temama zapošljavanja i karijernih odabira, još od vremena kada sam tražio prvi posao, shvatio sam koliko malo znanja imam u tom području i krenuo s raznim edukacijama i istraživanjem. Kako sam i sam postao menadžer, tema odabira zaposlenika me posebno počela zanimati. Imao sam prilike vidjeti neučinkovitost procesa zapošljavanja i zapravo već od tada sam jako motiviran olakšati taj proces managerima i onima koji odlučuju kod zapošljavanja.

Koje konkretne vještine podučavate?

U okviru suradnje sa školama radimo program vještina zapošljavanja. Srž programa je povećati razumijevanje procesa zapošljavanja jer je percepcija kandidata često negativna, a ta negativnost dolazi od nepoznavanja procesa. Zatim tu su standardne vještine pisanja životopisa, analize radnog mjesta te razgovora za posao kao ključnog koraka kod svakog zapošljavanja. Razgovor za posao je posebno bitna faza jer tu razvijate vještinu razumijevanja pitanja koje vam je postavljeno, vještinu učinkovite komunikacije, vještinu postavljanja pitanja, prodajne vještine te odlučivanje.

Je li točan dojam da studentima nakon završetka studija uglavnom nedostaju praktične vještine potrebne za snalaženje na tržištu rada?

U velikoj većini slučajeva je to točno, postoji naravno manji broj ambicioznijih koji rade na stjecanju bitnih vještina. Problem je što naš obrazovni sustav, a često i odgoj roditelja, potiče mlade da izbjegavaju praktična i radna iskustva. Tijekom studija praksa je često svedena na formalnost ili je uopće nema, uz iznimke nekih smjerova obrazovanja. Tu također vidim dobar rad na Bernaysu koji kreira puno praktičnih iskustava svojim studentima. Praksa, doticaj sa poslom i radnim aktivnostima je važnija za odabir posla i karijere od samih obrazovnih iskustava i predstavlja bitnu nadopunu obrazovanju.

Kakvo je vaše iskustvo rada sa studentima Bernaysa? Kakav feedback dobivate od njih i što im je najzanimljivije od onoga čemu ste ih podučavali?

Iskustvo je super zanimljivo i smatram kako su dosta napredniji od studentske populacije, možda i zato jer imaju dosta praktičnih iskustava što im omogućava sam program. Puno je tema i detalja koje smo uspjeli razjasniti, a to je neprocjenivo za mlade koji još nemaju pravu sliku o poslovima i profesionalnom razvoju. Vjerojatno će tek kasnije shvatiti primjenjivost svih savjeta.
Ključni dio područja koji smo radili je analiza posla na koji se prijavljuju, jer to je presudno za odluku žele li raditi takav tip posla, a potom i kako se pripremiti za selekciju i koje vještine i iskustva više istaknuti kako bi bili relevantni i olakšali poslodavcima prepoznavanje njihovih talenata i znanja.
Sljedeći najvažniji dio su razgovori za posao jer u tom području njima nedostaje najviše vještina, primjerice kako reagirati na pojedina zahtjevna pitanja, koja je svrha pitanja i kako konkretno odgovarati na pitanja. Sve to skupa jako utječe na razinu samopouzdanja kod zapošljavanja što onda možda ima i presudan faktor pri uspjehu i dobivanju posla.

Imate li neki praktičan savjet za čitatelje Stratega koji žele pronaći posao ili promijeniti radno mjesto?

Uh, imam ih puno, ali ključni bi bili:

  1. Dobro razmislite koje poslove (aktivnosti i zadatke volite raditi) i na kojim poslovima možete pronaći takve zadatke.
  2. Ako već radite, iskoristite kolege kako bi naučili puno više o različitim poslovima i funkcijama unutar tvrtke. Probajte napisati koje sve elemente svog posla jako volite, a koje biste htjeli promijeniti – pa onda pokušajte i djelovati u tom smjeru. U većini tvrtki moguće je dobiti i naučiti puno više od samog radnog mjesta na kojem se trenutno nalazite.
  3. Pronađite područje u kojem biste se htjeli razvijati i povežite ga s nekom poslovnom svrhom u poduzeću u kojem radite.
  4. Nemojte podcijeniti mogućnost razvoja različitih kompetencija i pronalazak novih karijernih izazova. Poslovi su često previše jednolični da bi vam duže vremena bili izazovni i zanimljivi, međutim sami morate raditi na tome da napravite pomak u karijernom ili profesionalnom smislu.
  5. Kolaboracija i timski rad je temelj uspješnih tvrtki. Jako pazite u koji tim dolazite raditi, kakva znanja i pristup poslu možete očekivati, s kakvim managerom i nemojte se bojati promijeniti radnu okolinu ako ste nezadovoljni poslom ili odnosima u timu.

Kako vidite daljnji razvoj tržišta rada? Mnogo se govori o trendovima zamjene ljudskog rada robotskim, a s druge strane trenutno u Hrvatskoj imamo gotovo punu zaposlenost, odnosno rade svi koji to žele, pa makar sezonski. Kako se pripremiti za te izazove?

Tržište rada se može promatrati iz globalne ili lokalne perspektive. Trendovi neće u svim industrijama i državama jednako utjecati na ljudski doprinos poslu. Svakako će automatizacija ostvariti značajan rast, ali opet će svjetski lideri koji mogu razvijati tehnologiju imati najveći utjecaj i na prihvaćanje automatizacije. Kod nas je ipak još Excel napredna tehnologija za većinu sustava.
Drugi bitan dio tržišta rada je struktura ekonomije i obrazovanje. S jedne strane naša struktura ekonomije zahtjeva puno nisko plaćenih pozicija što će biti stalni izazov svim tvrtkama koje trebaju takvu radnu snagu i rješenje će biti u većim plaćama i boljim uvjetima rada. S druge strane prostor za rast je većinom u visoko specijaliziranim IT uslugama, gdje je najveći faktor ograničenja rasta manjak stručnjaka. Postavlja se pitanje kako ćemo ekonomski rasti, u kojim sektorima i s kojim zaposlenicima?
Osobno me manje brinu dugoročni trendovi poput umjetne inteligencije i robotizacije, a više ovi koji su trenutno prisutni, a ignoriramo ih.
Najvažniji trend trenutno je kvaliteta odnosa prema zaposlenicima i razvoj, odnosno trening, zaposlenika, a još puno domaćih poslodavaca ignorira taj segment radnog odnosa. To podrazumijeva čitav niz aktivnosti kojima je cilj imati zadovoljne i sretne zaposlenike. Ne tako davno radnici su imali malo veća prava od robova pa su se kroz povijest izborili za humanije uvjete i bolje plaće. Moderno upravljanje ljudskim potencijalima nastalo je tek u zadnjih 30-ak godina, a u zadnjih 5 godina doživljava pravu revoluciju u svakom smislu. Sve upućuje na to da su ljudi presudan faktor uspjeha u modernim industrijama, što znači kako bismo trebali uhvatiti korak s tim trendom ako želimo graditi uspješne tvrtke i sustave.

Na zagrebačkom Bundeku održana manifestacija EKO PIKNIK

Zabavno-edukativnom manifestacijom „Eko piknik“, održanom u nedjelju na zagrebačkom Bundeku, Grad Zagreb i Zagrebački holding započeli su informativno-edukativnu kampanju „Stavi pravu stvar na pravo mjesto“ kojoj je cilj osvijestiti građane Zagreba o važnosti brige o okolišu i odgovornom odlaganju i razvrstavanju otpada. Za građane Zagreba koji su u nedjelju posjetili Eko piknik organiziran je niz edukativnih sadržaja o razvrstavanju i zbrinjavanju otpada, ali i brojne sportske aktivnosti, kreativne radionice, zanimljiv izložbeni te bogati glazbeni program.

Posjetitelji Eko piknika su tako imali priliku vidjeti više od 60 novih vozila Čistoće različite vrste i namjene zahvaljujući kojima ona danas održava zagrebačke ulice čistima. Njezini djelatnici su za sve zainteresirane posjetitelje demonstrirali procese pražnjenja kanti i kontejnera, ali ih i informirali o načinima funkcioniranja reciklažnih i mobilnih dvorišta te pravilnom odvajanju otpada. Osim toga, Čistoća ove godine slavi 95. rođendan te je tom prilikom na Bundeku organizirala zanimljivu izložbu „Povijest Čistoće“, kojom je prikazana duga tradicija kontinuirane briga za čistoću gradskih ulica.

Zagrepčanima su predstavljene sve mjere koje Grad poduzima na području ekologije i zbrinjavanja otpada, a gradonačelnik Milan Bandić, koji je obišao Eko Piknik, najavio je i nove mjere te potvrdio kako je Grad Zagreb danas spreman za kvalitetno zbrinjavanje otpada.

„Kroz Plan za gospodarenje otpadom Grad Zagreb će prvi, zajedno s našim sugrađanima, pokazati još višu razinu ekološke svijesti, te ćemo napraviti i treću sastavnicu strategije Plana, a to je Centar za gospodarenje otpadom na Resničkom rukavcu. Zagreb je bio prvi kada je krenuo u rješavanje problema Jakuševca, bio je prvi kada je trebalo izgraditi pročistač, a bit će i sada prvi u pogledu gradnje Centra za gospodarenje otpadom. Stoga pozivam sugrađane da svi zajedno pokažemo ekološku osviještenost, jer ne bi bilo dobro da danas imamo puno bolju ekološku infrastrukturu, odnosno kamione, specijalna vozila i posuda za sve vrste otpada,  a da nam ekološka svijest ostane na razini od prije 10 ili 15 godina. Mi proizvodimo otpad, što znači da ga mi samo moramo i sanirati“, rekao je gradonačelnik Milan Bandić nakon obilaska Eko piknika. Uz gradonačelnika Bandića, Eko piknik su obišle njegove zamjenice Olivera Majić i Jelena Pavičić Vukičević, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Mirka Jozić te ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ Zvonimir Šostar.

Nadalje, u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ posjetitelji ove manifestacije imali su priliku dobiti savjete od stručnjaka o važnosti zaštite od UV zračenja, prevenciji od toplotnog udara te zaštiti od komaraca i krpelja, ali i sudjelovati u edukacijama o pravilnom razvrstavanju otpada od hrane te načinima njegove ponovne upotrebe.
Hrvatski kuharski savez organizirao je Gastro zonu u kojoj su svi posjetitelji mogli kušati gastronomske delicije i autohtona jela svih hrvatskih županija, dok su oni najmlađi uživali u brojnim predstavama primjerenim njihovoj dobi, sportskim radionicama, utrkama u vrećama, kvizovima te izradi predmeta.

Za dobru atmosferu zadužen je bio bogat glazbeni program u kojem su nastupili Jurica Pađen & Aerodrom, Borna Šercar i Elvis Penava te grupa Buditelji, koji su zanimljivim izborom instrumenata pokazali da i „otpad“ može biti melodičan.

Kako postati odlučan i pretvoriti odlučnost u naviku

kako postati odlučan

Više ljudi me u posljednje vrijeme pitalo kako se riješiti neodlučnosti, i shvatio sam da je to ustvati nešto u čemu sam dobar – odlučan sam.

Teško je donositi odluke, pogotovo kad izbor nije jasan. Ali neodlučnost može biti jako skupa navika kad morate donijeti važnu odluku:

  • Zbog neodlučnosti možete propustiti priliku ili zaradu.
  • Ljudi koji očekuju vašu odluku postat će frustirani.
  • Doživjet ćete stres jer ste neodlučni i dodatni stres zbog ljudi koji čekaju na vašu odluku.

Neodlučni ljudi uglavnom su svjesni da ne žele biti takvi, pa neću dalje dokazivati negativne strane neodlučnosti. Nije zabavno, i suosjećam s onima koji pate od tog problema.

Kako postati odlučan i pretvoriti to u naviku?

Ključno je prepoznati situaciju u kojoj ste zapeli na odluci dok se ona događa. A nakon toga morate odlučiti kako ćete iskušati nove navike vezane uz odlučivanje.

Prepoznati što se događa

Zašto zapinjemo pri donošenju odluka? Za naš um to je jedna od najčešćih naučenih reakcija kad se suočimo s neizvjesnošću.

Recimo, primjerice, da morate izabrati hoćete li za neki posao angažirati majstora A ili majstora B. Težak izbor ako ne znamo koji će odraditi bolji posao, kojem se može vjerovati, a koji nam može upropastiti stvar.

To je velika količina neizvjesnosti. Naši umovi to ne vole, pa evo nekoliko stvari koje možemo učiniti kako bismo pobjegli od neizvjesnosti:

Dobro istražiti stvari. To često radimo kad se osjećamo nesigurno. Pretražujemo na internetu, čitamo, pokušavamo predvidjeti ishode prikupljanjem informacija. Nije to loše – točnije, kod ovakve odluke to je vjerojatno dobra ideja – ali važno je da smo svjesni kako prikupljamo informacije jer osjećamo neizvjesnost. Na kraju se možda zateknemo s velikom količinom informacija, ali osjećaj neizvjesnosti neće nestati.

Upotrijebiti alat za donošenje odluka. Ispišite popis argumenata za i protiv. Ili obavite analizu troškova i koristi. Ili upotrijebite neki drugi racionalni alat za donošenje odluka. Osobno sam radio tablice s popisima čimbenika i kriterija, pa svakom od njih dodjeljivao ocjene i procjenjivao njihove učinke kako bih došao do konačnog rezultata. To je bilo super. I dalje nisam bio siguran. Alati su korisni, ali shvatite da uz njihovu pomoć samo bježite od neizvjesnosti, a na kraju joj nećete umaći.

Odložiti odluku. Ovo je klasičan odgovor na neizvjesnost. Odložiti odluku, ne razmišljati o njoj, odgađati. Često se primjenjuje nakon neke od ranije navedenih strategija. I ne odmiče vas od neizvjenosti – ona ostaje uz vas i uzrokuje stres.

Anketirati ljude. Doznajte tuđa mišljenja ili pročitajte gomilu recenzija. Opet, nije loša ideja. Ali shvatite da na kraju svega neizvjesnost ostaje.

Ovo su neki od uobičajenih načina na koje se nosimo s neizvjesnošću odluke. Ali nijedan od njih neće vam riješiti problem, iako neki od njih mogu biti korisni.

Neizvjesno je:

  • Koji izbor je najbolji
  • Hoće li biti negativnih posljedica izbora
  • Hoćemo li ispasti glupi pred drugima ako izaberemo pogrešno
  • Hoćemo li se osjećati glupo, iskorišteno ili godinama žaliti zbog odluke
  • Hoćemo li prihvatiti pogrešnu odluku ako je donesemo

Ovo posljednje je najvažnije. Nema “točne” odluke, ali se bojimo pogrešne, bojimo se da stvari neće biti OK ako je donesemo. Smišljamo scenarije katastrofe i anksiozni smo zbog mogućnosti. Prava istina je da će većina odluka koje donosimo donijeti do OK ishoda. Idemo vidjeti kako gledamo na tu činjenicu i koje nove navike bi nam mogle biti korisnije.

Stvaranje novih navika

Kao što smo vidjeli, ne možemo otkloniti neizvjesnost oko donošenja odluka. Možemo istraživati, odgađati i smišljati alate za donošenje odluka… i opet nećemo biti sigurni koju odluku trebamo donijeti. Još uvijek će nas činiti nervoznima

Mogli bismo naučiti kako se nositi s tom neizvjesnošću, i steći naviku donošenja odlučnih odluka.

Da, svaka odluka će vjerojatno imati svoju cijenu. Ali to stoji i za odluke koje ne donesemo – i one koštaju. Na dugi rok, neodlučnost je uvijek skuplja od rizika donošenja pogrešne odluke, jer dugo vremena provedemo pod stresom zbog neodlučnosti. Stres ne čini odlučivanje lakšim, ne usrećuje nas, šteti našem zdravlju i odnosima s drugima.

Umjesto toga, donesimo odluku i krenimo dalje. Odbacimo zabrinutost oko toga je li neka odluka ispravna (jer takve odluke ne postoje) i bavimo se posljedicama, kakve god da jesu. Naučimo se vjerovati da će sve biti OK.

Evo nekih mogućih navika vezanih uz odlučivanje koje će nas učiniti odlučnijima:

  • Prihvatite činjenicu da osjećate neizvjesnost. Kad osjetite uobičajenu neodlučnost, prepoznajte svoju neizvjesnost, kao i činjenicu da je pokušavate izbjeći. Želite biti sigurni u svoju odluku, ili barem odložiti odluku. To vam donosi i stres. Čim prije uočite da vam se ovo događa, tim bolje.
  • Riješite se neizvjesnosti pomoću znatiželje. Čim se osjetite nesigurno, spustite se iz glave u tijelo – uočite fizički osjećaj nesigurnosti u tijelu. Gdje se nalazi, kakva mu je tekstura i senzacija? Često je to stezanje u prsima. Ostanite uz taj osjećaj na trenutak ili dva, ne brinući o odluci koju morate donijeti, nego pokazujući znatiželju za fizičkom senzacijom. Mijenja li se? Pomiče li se? Je li nepodnošljiva, ili možete ostati uz nju na kratko? Možete li je ukloniti opuštanjem?
  • Prikupite informacije i evaluirajte najbolje što možete. Kad shvatite da ne treba bježati od neizvjesnosti, možete donijeti najbolju moguću odluku. Možda morate istraživati, prikupljati informacije ili mišljenja drugih, ako imate vremena. Nemojte zbog ovoga odlagati odluku, ali malo informacija ne može škoditi. Samo nemojte odlagati stvari prikupljanjem svakog detalja kojeg se možete sjetiti. Ponekad je 5 minuta istraživanja, ili malo više ako je odluka velika, sasvim dovoljno. Procijenite troškove i koristi – koliko će me stajati ova odluka? Jesu li potencijalne koristi vrijedne cijene? Nemojte predugo vagati, samo razmotrite stvari. Ponavljam, možda je dovoljno 5 minuta za odvagnuti troškove i koristi.
  • Uronite. Umjesto da se držite plićaka, kršeći ruke i uzrujavajući se zbog neizvjesnosti, uronite! Dovoljno ste razmišljali – donesti odluku, poduzmite nešto. Otpustite strijelu, povucite okidač. Naviknite se reći: “Dosta razmišljanja, vrijeme je za djelovanje!”
  • Ne osvrćite se. Ali riješite sve što iskrsne. Jednom kad ste donijeli odluku, odbacite naviku propitivanja jeste li pogrešno odlučili. Proslijedite do kraja dok ne vidite posljedice – pozitivne i negativne. Prigrlite pozitivne posljedice i riješite negativne. Nije to velika stvar – možete vi to. To je poput surfanja – hoćete li žaliti što se val nije prelomio kako ste željeli, ili ćete samo slijediti krijestu?
  • Potvrdite da ste OK. Što god se dogodilo, upitajte se “Jesam li dobro?” Odgovor je praktički uvijek “Da.” S vremenom ćete shvatiti da navika odlučnosti nije loša, da stvari ispadaju OK i da je odbacivanje briga veliko olakšanje.

Ovo možda izgleda kao dugačka lista, li ustvari je riječ samo o tome da uočite nesigurnost, spustite se u tijelo i promotrite taj osjećaj sa zanimanjem, prikupite informacije i donesete najbolju odluku koju možete, a kad je provedete, nosite se s posljedicama. I na kraju, shvatite da je sve u redu.

Kako izgraditi naviku?

Na način da ovu naviku imate na umu mjesec dana. Uočite kad god možete staru naviku neodlučnosti kad se pojavi, a onda provedite novu naviku u djelo najbolje što možete svaki put. Zamijenite staru naviku novom. Radosno.

Na kraju, uočite da se krećete brže, da učite vjerovati svojoj intuiciji, da ste vjerodostojniji sami sebi i ostalima, da učite nositi se sa svakom posljedicom. Vrijedi uložiti malo dodatnog truda u ovu novu naviku.

Otvoren 17. Festival jednakih mogućnosti

Radionicama i kulturnim programom naredna tri dana pokazujemo kako izgrađujemo bolji Zagreb za sve nas. Živimo grad jednakih šansi i mogućnosti za sve, istaknuo je gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić te zajedno s Milanom Ožegovićem, predsjednikom Društva tjelesnih invalida otvorio 17. Festival jednakih mogućnosti koji se na središnjem zagrebačkom trgu održava u organizaciji Društva.

Ljudi dok se ne susretnu s nečim, imaju predrasude, stoga nam je zadaća da se svake godine krajem svibnja pojavimo pred vama i pokažemo što osobe s invaliditetom mogu dati svome gradu, rekao je Ožegović te naglasio kako prisutne očekuju mnogobrojni glazbeno-scenski i likovni, kao i edukacijsko-rekreacijski i sportski programi.

Festival se održava od 22. do 24. svibnja, a u cjelodnevnim programima (od 10,00 do 22,00 sata) nastupit će preko 900 izvođača iz zemlje i inozemstva, od kojih je oko 600 osoba s invaliditetom.

Započeo 4. Zagreb Book Festival

Tradicionalnim porukama o važnosti knjige i čitanja, ove godine s fokusom na utjecaj moderne tehnologije na kulturu i umjetnost te društvo općenito, u ponedjeljak je u Zagrebu svečano otvoreno četvrto izdanje Zagreb Book Festivala (ZBF), koji će do 27. svibnja u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) okupiti više od 80 domaćih i stranih autora u preko 30 događanja sa središnjom temom “Selfie kultura – mit i stvarnost”.
 
Atmosferu je na otvorenju ‘zagrijao’ nastup Dua Small Change a “festival knjige u srcu Zagreba” službeno je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, uz poruku: “Bez knjige nema ni kulture, ni jezika, ni naroda. Ako čovjek hoće otrgnuti korijen, srčiku narodu, neka mu samo uzme jezik i kulturu. A bez knjige nema ni jezika i kulture”.
 
Bogat sedmodnevni festivalski program panel-diskusija, predavanja i predstavljanja knjiga uvodno je na Ljetnoj pozornici MUO-a najavila direktorica i idejna začetnica Festivala Petra Ljevak. Zahvalila je svim okupljenim ljubiteljima knjige na odazivu i podršci, te partnerima Festivala i njegovim sponzorima, pokroviteljima i prijateljima, Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu, Styria Media Grupi, te MUO-u kao domaćinu festivalskih događanja.
 
“Od kad je prije četiri godine pokrenut, Zagreb Book Festival zamišljen je kao platforma za posredovanje važnosti čitanja, pisane riječi i stvaranja kako za pojedinca, tako i za društvo”, rekla je Ljevak. Od tada do danas, Festival kroz svoj program pokušava istražiti različite oblike sinergije dostupne u povezivanju književnosti, znanosti, poezije s različitim segmentima umjetničkog izražavanja, s drugim granama umjetnosti i aktualnim društvenim temama.
 
“Svake godine ljestvica se podiže, a četiri godine od osnutka, Festival je pronašao svoje mjesto na kulturnoj mapi Zagreba i šire, ostvario brojne kulturne suradnje, postao nositelj međunarodne oznake festivalske kulturne kvalitete EFFE, te predstavio preko 50 renomiranih stranih autora i stotinjak domaćih književnika, prevoditelja, znanstvenika, publicista, novinara, nakladnika, polako formirajući prijateljsku platformu za širenje i promicanje književnosti”, napomenula je Ljevak.
 
Danas, u vrijeme okarakterizirano rapidnim razvojem brzih tehnologija i sveopćom užurbanošću, u doba inflacije informacija, fragmentiranosti pažnje, okrupnjavanja i sustavne globalizacije, kad se većina komunikacije odvija pismenim putem, postalo je važnije nego ikad razvijati alate kritičkog promišljanja, sposobnost dubinske koncentracije, empatiju i vlastitu pismenost, rekla je i dodala: “Sve su to stvari kojima nas čitanje knjiga podučava”.
 
Književnost kao platforma za najbolje odgovore na život
 
Upravo je iz toga proizašla tema ovogodišnjeg festivala, ‘Selfie kultura’, odnosno utjecaj moderne tehnologije na društveno-politička, ekonomska, intimna i identitetska pitanja, te umjetnost samu. O tome će najviše biti riječi, kako je istaknula koordinatorica programa Ivana Bodrožić, u panel-diskusijama u kojima će gostovati istaknuti svjetski i domaći intelektualci.
“Kako smo iskusniji, sve smo umješniji slušati publiku i ono što je bitno i onima koji vole knjigu i onima koji vole promišljati društvo, tako da se i ove godine ne bavimo isključivo književnošću radi književnosti, nego smatramo da je književnost ta koja prodire u naš život, najbolje ga opisuje, i vrlo često daje najbolje odgovore”, rekla je Bodrožić.
 
Tako će se na Festivalu raspravljati o temama kao što su “Fake News – mediji u doba alternativnih činjenica”, “Tiranija izbora – obrazovanje u doba filtriranja”, “Siri, how do you feel? – umjetna inteligencija i moral”, te “Dickens na Twitteru – književnost i tehnologija”, a program panel diskusija i predavanja otvorili su, razgovorom o narcisoidnosti kao virusu moderne tehnologije u ponedjeljak odmah nakon svečanog otvorenja, finski novinar i pisac Ari Turunen, istaknuti hrvatski znanstvenik Igor Rudan i profesorica na Katedri za opću povijest književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu Željka Matijašević.
 
U kratkom obraćanju u sklopu svečanog otvorenja, Rudan, jedan od najmlađih britanskih akademika, koji će na Festivalu predstaviti svoju publicističku knjigu “Točna boja neba” (Naklada Ljevak) te održati predavanje “Deset načina na koje znanost i tehnologija mijenjaju život u 21. stoljeću”, okupljene je podsjetio da su danas znanost i tehnologija prodrle u svaku poru ljudskoga djelovanja – pa tako “više nije moguće napisati roman a da on nije na neki način konzistentan s onime što znaju znanost, tehnologija i medicina”.
 
U panel diskusijama, predavanjima, predstavljanjima knjiga od domaćih će imena sudjelovati i Tanja Mravak, Boris Jokić, Morana Kasapović, Ivica Đikić, Kruno Lokotar, Boris Rašeta, Alen Brlek, Jan Šnajder, Luka Perušić, Lidija Dimkovska, Vanda Mikšić, Ivica Puljak, Nikša Gopčević, Borna Sor i Petar Štefanić.
 
Program je ‘neslužbeno’ u ponedjeljak u podne otvorilo gostovanje u MUO-u u sklopu dječjeg programa britanske književnice za djecu Julije Donaldson, autorice nekih od najpoznatijih i najnagrađivanijih slikovnica današnjice. Program za najmlađe i ove godine donosi niz susreta s domaćim autorima, u sklopu Posebnog programa će se održati popularan ciklus pripovijedanja Spikigin, dok će književni klub Booksa ugostiti program pjesnikinje Sanje Baković “Odvalimo se poezijom”.
 
Tradicionalni program “Svježe i domaće” donosi i predstavljanje novog romana istaknutoga novinara i književnika Drage Hedla “Vrijeme seksa u doba nevinosti” (Naklada Ljevak), proznoga prvijenca novinarke Ivane Dragičević “Nejednaki” (Naklada Ljevak), novoga romana novinara, scenarista i redatelja Dražena Ilinčića “Neobičan slučaj novinara N.” (OceanMore), te debitantskoga romana kazališnog redatelja Darija Harjačeka “Sanjica Lacković” (OceanMore).
 
Od promocija inozemnih gostiju izdvajaju se pak “Zar ne znaš tko sam ja? Povijest arogancije” (TIM Press) Arija Turunena, grafički roman “Zenobija” (Sandorf) danskog autorskog dua Mortena Dürra i Larsa Hornemana, roman “Prosječni indeks sreće” (Ljevak) Portugalca Davida Machada, za koji je dobio Nagradu Europske unije za književnost 2015., “Internet nije odgovor” (Ljevak) britansko-američkog pisca Andrewa Keena, te “Tiranija izbora” (Fraktura) slovenske teoretičarke psihoanalize i sociologinje Renate Salecl.
 
Kao i svake godine, dodijelit će se nagrada za najpopularniji roman godine biblioteke Balkan Noir 24sata i Expressa, koja objavljuje kriminalističke romane iz pera hrvatskih (ili regionalnih) autora, čime će u nedjelju 27. svibnja biti zatvoren ovogodišnji Zagreb Book Festivala.

Predstavljen novi sustav za naplatu parkinga i aplikacija ZGpark

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je jučer u javnoj garaži na Langovom trgu predstavio novi sustav za automatsku naplatu parkinga u Zagrebu i za centralno upravljanje javnim garažama te aplikaciju ZGpark.

Pozdravljam ovaj uradak za 21. stoljeće. Prije 17 godina smo, zajedno s Tatjanom Holjevac, uveli plaćanje SMS-om. To je bilo revolucionarno. Danas smo, 17 godina poslije, opet u ovome dijelu Europe prvi i ovaj projekt možemo ponuditi našim gradovima prijateljima. Uz minimalne dorade, ovo može biti baza koja će sugrađanima omogućiti plaćanje i drugih javnih usluga putem aplikacije, rekao je gradonačelnik. Dodao je da su glavne prednosti ovog sustava što smanjuje gužve na ulazu i izlazu iz javnih garaža i koncentraciju štetnih ispušnih plinova.

Krešimir Milinović iz Zagrebparkinga je objasnio da je sustav automatske naplate već funkciji u tri zagrebačke javne garaže – na Langovom trgu, u Petrinjskoj i na Rebru, a predviđeno je da se uvede i u ostale garaže pod ingerencijom Zagrebparkinga. Sustav je koncipiran tako da se s jednog mjesta može nadzirati, kontrolirati i upravljati garažama. Mi sad postavljamo nadzorni centar iz kojega pratimo sve garaže, a to je viša razina sigurnosti i kontrole. Druga novost je što automatske blagajne, osim gotovine i SMS poruka, mogu primati i bankovne kartice, što je iznimno važno za turiste u Zagrebu, rekao je.

Kamere postavljene na ulazima u garaže će prepoznati registraciju vozila i poslati informacije u centralni sustav koji će odrediti je li vozilo pretplaćeno ili ne, a kamere na izlazu će automatski otvarati rampe na temelju registracijske oznake vozila koje prilazi izlazu. Ovim se skraćuje vrijeme izlaska vozila iz garaže jer nakon plaćene karte više neće biti potrebno ubaciti karticu u terminal, dodao je Milinović

Osim novog načina plaćanja, predstavljena je i mobilna aplikacija ZgPark, a koja je od danas dostupna za besplatno preuzimanje na svim Android uređajima. Pomoću aplikacije mogu se kupiti satne, dnevne, tjedne, mjesečne i godišnje karte za sva javna parkirališta u Zagrebu.

Ovo je prva aplikacija te vrste u Hrvatskoj. Od sada se parkiranje može platiti i u garažama i na vanjskim parkirališnim mjestima putem iste aplikacije, rekla je Ana Preost, voditeljica podružnice Zagrebparking.

Boris Sruk: “Digitalne tehnologije pružaju maksimalnu mobilnost – posao je tamo gdje ste vi”

Boris Sruk predstavnik je mlađe generacije hrvatskih ekonomskih i korporativnih stručnjaka i poslovnih konzultanata. Magistrirao je 2007. godine poslovno upravljanje (MBA) na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na temu “Strateška fleksibilnost malih i srednjih hrvatskih poduzeća u kontekstu nastupa na EU tržištu”.  Niz godina proveo je na vodećim upravljačkim pozicijama u Specijalnoj bolnici Svjetlost, Hrvatskoj radioteleviziji, Medikol grupi, Privrednoj banci Zagreb, T&MC Group te Saint-Gobain Isover Croatia. Urednik je i suator knjige “Financiranje malih i srednjih poduzeća” i autor desetak znanstvenih i stručnih radova. Prošle godine Sruk je otvorio vlastitu konzultantsku tvrtku ARGUS grupa, a ekskluzivno za Strategovu rubriku “Kako radim” opisao je svoj poslovni dan i navike kojima uspješno povećava svoju produktivnost.

Stratego: Kako izgleda vaš prosječni radni dan? Kada počinje i na koji način?

– Ne previše rano, ustajem u pola 8, a oko 8 sam ili na kavi sa svim dnevnim i biznis novinama ili na prvim sastancima s klijentima ili partnerima. Čitav dan sam u akciji, osim ručka za koji izdvojim 45 minuta. Moj posao je konzultantski i na meni je da se prilagodim klijentima. To konkretno znači da mi radni dani ponekad traju do 15, 16 sati, a nekada posvetim čitavu večer poslu. Prosjeka nakon ručka doslovno nema.

 

Stratego: Koji je najčudniji predmet u vašem uredu?

– Nikada na radnom mjestu ne držim čudne predmete, ali ono što me okružuje uvijek – od radnog mjesta ili vozila, kod kuće, to su knjige. Volim knjige i sklon sam čitati razne žanrove i autore. Kad me neka tema obuzme, u stanju sam obilaziti knjižare i antikvarijate satima da nađem određene naslove.

 

Stratego: Koliko vremena provedete u uredu, a koliko vam uzimaju vanjski sastanci? 

– U uredu provodim točno onoliko koliko moram operativno. Nekih 3 do 4 sata dnevno. Ostalo vrijeme sam na sastancima. Volim imati izravan i otvoren odnos sa klijentima i partnerima, a to znači da jako puno stvari možemo riješiti direktno. Upravo zbog dobrog razumijevanja potreba, mogu brže i kvalitetnije obaviti i operativne poslove.

 

Stratego: Kako funkcionirate na poslovnim putovanjima? Je li teško biti odvojen od tvrtke? 

– U današnje vrijeme posao nosimo sa sobom i sigurno je lakše nego prije 20 ili 30 godina. Digitalne tehnologije podržavaju maksimalnu mobilnost – posao je tamo gdje ste vi. Ali to uvelike ovisi o funkciji koju imate. Kad ste u maloj privatnoj niši, svejedno je gdje ste, jer imate nekoliko suradnika, većinom surađujete s vanjskima. Kad sam obnašao funkcije u većim sustavima, bilo mi je lakše kada bih više vremena bio prisutan u uredu. Iako uvijek radite na povjerenju, morate biti kolegama na raspolaganju.

 

Stratego: Prelijeva li vam se posao i u rad kod kuće? Kako usklađujete poslovni i privatni život?

– Naravno da se to dvoje prožima vremenski, ali nekako je prirodno usklađeno. Moram priznati da sam prilično organiziran i nemam problema sa postavljanjem prioriteta pa privatni život u pravilu ni ne trpi.

 

Stratego: Imate li neke preferencije oko toga u koje doba dana obavljate koje poslove?

– Nemam. Fleksibilan sam i uvijek fokusiran.

 

Stratego: Koristite li neke posebne metode za povećanje produktivnosti? To-do liste, tablice ili nešto treće?


– Kalendar je baza dobrog planiranja vremena, za obveze i podsjetnike uvijek to do liste, a volim bilježiti i ideje, ali naravno to na posebnom mjestu pohranjujem – u malom notesu koji je uvijek uz mene.

 

Stratego: Koji stil menadžmenta primjenjujete prema svojim suradnicima? Kako postižete da obave svoje zadatke?


– Imam realne zahtjeve i ciljano zadajem zadatke, uvijek računam na jakosti članova tima. Ne inzistiram na jačanju slabosti, već vjerujem u njihovo umanjenje, dok ljudima pružam šansu da pokažu u čemu su izvrsni. Ono što je najvažnije je odgovornost svakog pojedinca. Do obavljenih zadataka najlakše je doći tako da svaki član obavi profesionalno svoj dio posla.

 

Stratego: Kako uopće odabrati dobrog suradnika? Što uzimate u obzir pri zapošljavanju?

– Znanje, potencijal za učenje i karakter. Uvijek  promatram i hard i soft vještine u jednakoj mjeri. I ono što je bitno dinamiku tima. Ona je izuzetno bitna, a svakim novim zapošljavanjem ili odlaskom ona se mijenja. Bitna je energija svakog pojedinca.

 

Stratego: Što sa sobom nosite od elektroničkih uređaja za produktivnost? Koji model mobitela imate i koristite li na njemu neke specifične aplikacije za posao?

– Iphone, Ipad, laptop. Uvijek ih imam oko sebe ili sa sobom i koristim sve suvremene aplikacije i Ms Office paket. Moj posao je prije svega sagledati širu sliku te segmentiranje iste, da aplikacije to mogu samo tako, ja ne bih imao posla. 🙂

Boris Sruk: “Nigdje ne idem bez svog iPada”

Stratego: Da pred sobom imate mladu osobu koja tek započinje karijeru, koji biste joj savjet dali?

– Da bude zahvalna na svakoj prilici, spremna vrijedno raditi, učiti i odricati se. Niti jedan poslovni zadatak nije bezvrijedan, iz svakoga nešto naučimo. Također, da bude spremna pasti i ustati  50 puta. Ni djeca ne nauče hodati iz prvog pokušaja. Svaki poslovni uspjeh je izvrstan pokretač, a svaki neuspjeh najvrjednija škola. Svi smo mi u počecima učenici, razvijamo se u pomoćnike, da bismo na kraju postali majstori.

 

Stratego: Koja je vaša poslovna filozofija?

– Posvećenost, integritet i mudrost tri su temeljne odrednice kojima se vodim u svim segmentima mog života pa tako i u poslu. Svatko od nas treba spoznati samoga sebe i svoju ulogu u razvoju društva. Dužnost nam je inicirati i plasirati nove ideje, poticati razvoj mladih uz preuzimanje pune odgovornosti za vlastite postupke.

 

Borisova web stranica: www.boris-sruk.from.hr