Site icon Stratego.hr

Odgojite djecu da postanu poduzetnici, kao što Kristina odgaja Luku

luka, poduzetnici

Prije dvadesetak godina djeca su se odgajala na način da je škola svetinja, odnosno škola ispred svega, a to znači dobre ocjene i uzorno vladanje. Škola i pisanje zadaće su bili prioritet pa tek nakon ispunjenih školskih zadataka dijete je moglo razmišljati o izvannastavnim aktivnostima, igri itd.

Školovanje je toliko bitno da kad netko kaže da ne može napraviti nešto jer uči to je svetinja u koju se ne sumnja i ne dira. Ekvivalent i nastavak školskoj bi jedino bila ona izlika “imam puno posla, ne stignem”, poslovna filozofija. No zapravo najgore što možete napraviti je odgojiti dijete da slijepo pohađa školu, postigne odlične ocjene i onda nađe posao (krizu i nedostatak istih trenutno nećemo spominjati). Naravno, ovo se ne odnosi na situacije kada dijete želi postati liječnik ili pilot i zna to.

Kao poduzetnici trebali bismo djecu odgajati tako da znaju što je to sloboda, jer poduzetništvo zaista jest jedan oblik slobode koji možemo osjetiti u životu. Ako odgajamo dijete u smjeru poduzetništva automatski ga pripremamo da po početku svoga poslovnoga staža ne ovisi o nikome, nego samo stvara prilike i prihode što nije zanemarivo pogotovo ako se za fakultet ili prekvalifikacije dizao kakav kredit. No što konkretno možemo napraviti kako bismo potomstvo usmjerili u solo biznis?

Zaboravite džeparac za pomaganje u kući

Nemojte djeci davati novce za izvršenje nekog kućanskog posla. Iako se čini u redu naučiti dijete da treba nešto raditi kako bi dobilo novac, ovaj način zapravo govori da mijenjamo svoje vrijeme za novac. Koliko dugo radimo, na primjer sat vremena peremo auto, za to ćemo dobiti odgovarajuću naknadu. Ovaj princip ne funkcionira u svijetu poduzetništva gdje naplata kao omjer utrošenog vremena često nije relevantan način dobivanja prihoda.

Razgovarajte o važnosti poduzetništva

Djeca ne mogu shvatiti najbolje razliku između posla i poduzetništva već će sve percipirati kao obvezu koju moraju napraviti. Zato je važno da im objasnite zašto je poduzetništvo važno. Recite im kako je život kratak, a vrijeme je (a ne novac) najvažniji resurs koji imamo. Objasnite im kako 40 sati u radnom tjednu je puno od života za neki posao u kojem ne uživamo. Nasuprot tome poduzetništvo im može osigurati novac i dozvoliti da žive život kako oni žele.

Pomozite im oko njihovog malog biznisa

Pitajte dijete što vole raditi npr. dijete jednog poduzetnika je htjelo raditi vodiče za video igre. Tata mu je pomogao napraviti web na kojem ih objavljuje i prodaje. Zarada naravno nije značajna, ali iskustvo koje dijete time dobiva je neprocjenjivo. Ako vaše dijete voli nešto raditi popričajte s njime kako bi se to moglo plasirati u svijet poduzetništva, tko zna, možda dobijete ideju za neki novi start up.

Neka uči iz vašeg primjera

Znanstveno je dokazano da djeca slušaju što im govorite, ali zapravo “kopiraju” ono što – radite. Vaša postignuća će ih naučiti što je sve moguće u životu, a vaš posao što je sve potrebno kako bi to postigli. Ako ste zarobljenik nekog posla vaša djeca to vide. Vide s koliko mrzovolje idete ili dolazite s posla i percipiraju posao kao nešto grozno u životu. Ako ste poduzetnik, svojoj djeci pokazujete kako živjeti slobodno pa svakako budite primjer osobe koja voli svoj posao, naučite svoju djecu zašto volite svoj posao i kakav život vam vaš posao omogućuje.

Uključite dijete u svoj posao

Postoje manji zadaci koje možete dati djetetu. Mogu vam pomoći nešto pripremiti, pospremiti neke stvari ili napisati par rečenica u nekoj ponudi koju šaljete. Kad narastu mogu i sami odgovarati na vaše mailove ili pružati pomoć korisnicima. Ili poput poduzetnice Kristine Ercegović možete dok vodite event za odrasle (njezin projekt Business cafe), djetetu delegirati vođenje „eventa“ za djecu vaših klijenata koji se odvija paralelno (zapravo vrtić za djecu sudionika na BC-u.)

Upravo smo Kristinu pitali o odgoju djeteta u smjeru poduzetništva i odlučili vidjeti je li se praksa poklapa s ovim teoretskim djelom kojeg smo iznijeli u prvom djelu teksta.

Luka (na slici) ima svoje planere i stalno nešto zapisuje, ima 6 i pol godina te kreće na jesen u školu. Od treće godine ima blagajnu pa je “otvorio dućan”, a sad trenutno ima sedam “svojih firmi”. Obiteljskog poznanik mu je napravio žigove s imenima firmi koje je sam osmislio.

Kako si primijetila da Luku zanima poduzetništvo?

U nekoliko navrata sam ga pitala što želi biti kad odraste – uglavnom mi govori da želi imati svoje firme, jednom je spomenuo da želi imati svoj restoran – i još dvije firme.

Kad je imao tri godine stric mu je poklonio blagajnu kao igračku, s Eurima kao virtualnim novcem i pitao me često koliko nešto košta, a kad bih ja rekla npr. 100 kn, onda je njegov odgovor bio „OK mama to je u kunama, a koliko je to u eurima?“. U stanu je potom jedno vrijeme oformio dućan, uzimao meni stvari pa mi ih prodavao nazad. Tata mu isto ima svoju firmu i slagao je tamo papire, ali i dogovorio satnicu prethodno…

Meni ponekad pomaže s papirima kad nešto radim od doma, npr. slaganje i odlaganje, ali sve je uvijek bilo na njegovu inicijativu. Ponekad sam ga usput povela na putu za posao/vrtić do knjigovodstva pa mu objasnila što i zašto radim jer ga je uvijek to zanimalo, govori Kristina.

Što je po tebi bilo presudno za taj interes?

I njegov tata i ja smo poduzetnici, s time da Luka živi sa mnom pa dodatno zna da sam napisala knjigu o poduzetništvu, vidi da sam povremeno na TV-u i novinama povodom poticanja drugih da pokrenu vlastiti biznis, tako da bih rekla da moj primjer najviše utječe.

Što savjetuješ roditeljima na koji način da usmjeravaju dijete u poduzetništvo?

Ja to radim više primjerom, a manje riječima – uvijek mu govorim jer znam da će mu se to urezati u podsvijest, da je najvažnije da je sretan i da radi ono što ga veseli. Da je najbolje od svega toga što odabere, bez obzira na to što odabere, imati svoj posao, a ne raditi za druge. No naglašavam sreću. Kad odraste moći ću jasnije i detaljnije komunicirati s njim, ali u istom pravcu. Do tada ga potičem u svim njegovim idejama i inicijativama.

Exit mobile version