Budite li se u cik zore umorni, a već morate krenuti na posao? Čitate li mailove na svom mobitelu dok ste još pod pokrivačem? Preskačete li doručak ili ručak jer ste prezaposleni?
Raste li količina mailova na koje niste odgovorili uznemirujućom brzinom? Odlazite li s posla kasnije i nosite posao doma? Što više radite, to više posla imate oko toga samo da obavite sve zadatke. Suočite li se s time, poželjet ćete jednim pritiskom na tipku obrisati sve i početi iznova.
Sve više ljudi je u takvoj situaciji, i teško je povjerovati da bi njihove probleme moglo riješiti nešto tako jednostavno kao što je kratko drijemanje. Vrijeme je resurs na koji se oslanjamo kad želimo postići više. Kad je posla više, ulažemo još sati.
Ali vrijeme je ograničeno – nikad ga nećete dobiti više. Nema aplikacije koja dodaje dva sata u dan. To znači da mnogi od nas osjećaju kako im vrijeme istječe, ulažu sve više sati u posao, a pokušavaju održati neki dojam da imaju i život izvan posla. To iscrpljuje.
Odrijemajte, budite produktivniji
Kako to popraviti? Jednostano. Opustite se. Odrijemajte. Bit ćete produktivniji.
- Više sati na poslu vodi do manje vremena za spavanje, a kraće spavanje smanjuj učinkovitost. U studiji provedenoj na 400 zaposlenika, istraživači su otkrili da je manje od šest sati sna svake noći bilo jedan od najboljih indikatora pregaranja na poslu.
- Nedavna studija na Harvardu je procijenila da se u Americi zbog nedostatka sna izgubi 62,3 milijarde dolara produktivnosti tijekom jedne godine.
- Dnevno drijemanje djeluje na učinkovitost. Kad je noćnim kontrolorima leta odobreno 40 minuta za drijemanje, od kojih su u prosjeku spavali 19 minuta, prolazili su puno bolje na testovima pozornosti i vremena reakcije.
- Više godišnjeg odmora je jednako djelotvorno. Revizorska kuća Ernst & Young provela je internu studiju svojih zaposlenika 2006. i otkrila da je svakih 10 sati godišnjeg više koje je zaposlenik uzeo poboljšalo njihovu godišnju ocjenu koju im je dodijelio nadređeni za 8 posto.
- Ljudi koji često koriste godišnji imaju manju vjerojatnost za napuštanje tvrtke. Zadovoljniji su poslom i pod manjim stresom.
Važnost odmora je posljedica naše fiziologije. Nismo predviđeni za konstantnu potrošnju energije. To znači da ne možemo raditi neprekidno bez odmora. Dizajnirani smo za oscilacije između perioda obnavljanja i potrošnje energije.
Zašto moramo raditi u naletima
Rad u intervalima od po 90 minuta je recept za maksimalnu produktivnost. Profesor K. Anders Ericsson i njegovi kolege sa sveučilišta Florida State proučavali su elitne izvođače – glazbenike, sportaše, glumce i šahiste.
Na svakom od ovih polja, otkrili su, najbolji izvođači neprekinuto vježbaju po najviše 90 minuta. Počinju ujutro, odmore se između blokova, i rijetko rade više od četiri i pol sata dnevno. Rade u kratkim naletima, a nakon toga odmaraju svoj um i tijelo.
“Kako bi maksimizirali dobrobiti dugoročne vježbe”, zaključio je Ericsson, “pojedinci moraju izbjegavati iscrpljivanje i ograničiti vrijeme vježbanja na razinu od koje se mogu posve oporaviti na dnevnoj ili tjednoj osnovi.” Kad radite do ruba iscrpljenosti, ne radite s punim potencijalom, samo sebi lažete da više rada znači bolji rad.
Naučite svoje ljude raditi pametno
Jedan od najboljih načina za izvući najbolje od svojih zaposlenika je potaknuti ih da rade u kratkim naletima, nakon kojih se moraju odmoriti. Upravljate li njihovom energijom učinkovitije, njihove ljudske osobine omogućit će vam da se obavi više za manje vremena, i to na održiv način. Naime, kad ste odmorni, spremni ste za rad i produktivnost.
Naučite radnike da se povremeno opuste. Moraju uzeti pravu pauzu za ručak, a ne jesti za uredskim stolom. Moraju uzeti godišnji.
Kad se obnavljamo kroz odmor, ustvari obnavljamo svoju sposobnost produktivnosti. Stoga kad radimo možemo raditi produktivnije, umjesto da se dovedemo do iscrpljenosti, odspavamo nekoliko sati i onda se vratimo na posao. Uz klizno radno vrijeme, mogućnost odmora i drijemanja i pametan rad, izbjeći ćemo pregaranje i biti produktivniji.
(Prilagođeno s bloga Work Awesome)