Prema javno dostupnim podacima, EPPO trenutačno U Hrvatskoj vodi oko 70 istraga s procijenjenom štetom od gotovo 278 milijuna eura. Samo u 2023. godini pokrenuto je 36 istraga “teških” 69 milijuna eura, od čega se 29 milijuna eura odnosi na porezne prijevare. Po tipologiji malverzacija, najveći udio odnosi se na prevare s trošenjem novca iz europskog proračuna – 25 istraga povezano je sa zloporabama programa regionalnog razvoja, a 13 zbog moguće štete poljoprivrednom fondu.
Da ipak ne bi ispalo da su Hrvati najveći europski prevaranti, valja istaknuti da se prevare događaju u svim zemljama Europske unije. Kako je u jednom javnom istupu rekla glavna europska tužiteljica Laura Codruța Kövesi, prevare s poljoprivrednim i drugim subvencijama iz europskih fondova nisu problem ograničen na pojedine države, već potiču korupciju diljem cijelog bloka. Međutim, način na koji se prijevare izvode u Hrvatskoj ima određene specifičnosti koje vrijedi detaljno analizirati.
Anatomija prijevara: osnovni obrasci
Prvi i najčešći način prijevara s europskim fondovima su napuhavanje troškova i pravdanje lažnim računima. Riječ je o umjetnom povećanju troškova projekta, a akteri se nadaju da europski kontrolori nisu stručnjaci za specifične strojeve i opremu, pa će ih biti lako nadmudriti. Korisnici EU fondova tako podnose zahtjeve s nerealno visokim cijenama opreme, usluga ili građevinskih radova, a nakon što dobiju odobrenje, nabavljaju iste stvari po znatno nižim cijenama ili nabavljaju rabljenu opremu umjesto nove. Takve prijevare su relativno jednostavne, ali istovremeno i najlakše za otkrivanje, jer prevaranti najčešće jako podcjenjuju one koji kontroliraju provedbu projekata. Početkom rujna detaljno je opisan najsvježiji primjer takve prijevare: u slučaju proizvodnje briketa u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, direktor i voditelj tvrtke kupili su rabljene strojeve iz Srbije za 398.866 eura, a zatim ih prikazali kao nove i prodali vlastitoj tvrtki za gotovo 935.000 eura. Na temelju takvih lažno prikazanih troškova zatražili su 420.883 eura bespovratnih sredstava od HAMAG-BICRO-a, koji im je isplatio prvih 285.904 eura prije nego što su uočene nepravilnosti. Prevaranti su dodatno maskirali prijevaru fizički mijenjajući opremu – ponovno bojali strojeve i zamjenjivali identifikacijske pločice proizvođača kako bi prikrili pravo podrijetlo i stvarnu cijenu.
Drugi po redu je jedan od najučestalijih oblika prijevara – skrivanje sukoba interesa kroz lanac podugovaratelja. Hrvatska zakonodavna regulativa zabranjuje korisnicima EU sredstava odabir izvođača ako postoje osobne ili poslovne veze između vlasnika tvrtki, a neki domaći prevaranti mislili su da takve stvari mogu lako prikriti. Tako je OLAF još 2021. godine posumnjao u projekt slavonskog tajkuna koji je naumio izgraditi vinariju europskim novcem. Tvrtka koja je dobila 1,3 milijuna eura iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi dodijelila je ugovor o građenju vrijedan tri milijuna eura tvrtki bez zaposlenih. Ta tvrtka je zatim potpisala podugovor s tvrtkom u vlasništvu sina vlasnika tvrtke korisnice. OLAF je otkrio da je jedina svrha ovog manevra bila sakriti očigledni sukob interesa od nacionalnih vlasti, te je preporučio povrat punog iznosa i pokretanje kaznenog postupka. Ovaj slučaj je razotkrio i administrativnu slabost u hrvatskom sustavu – pravila o sukobu interesa odnose se samo na korisnika sredstava EU i glavnog ugovaratelja, te se mogu lako zaobići korištenjem podizvođača, no očito to ne može zavarati iskusne europske istražitelje.
Treća popularna prevarantska metoda je krivotvorenje dokumentacije odnosno izrada lažne dokumentacije kako bi se prikrio nedostatak odrađenog posla. Riječ je o sofisticiranoj metodi koja zahtijeva koordinirano djelovanje više osoba. Tvrtke dostavljaju lažne izvještaje, izmišljene zapisnike, falsificirane potpise i pečate kako bi dokazale da je posao izvršen u potpunosti. Primjera je dosad bilo mnogo, a jedan od ‘školskih’ primjera zbio se 2020. godine: jedna hrvatska tvrtka vodila je tri projekta sufinancirana kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) i Europski socijalni fond (ESF), čija je svrha bila pružanje usluga rehabilitacije osobama s mentalnim i tjelesnim problemima u ruralnim područjima. OLAF je otkrio da je samo 7% ukupnih troškova posla stvarno izvedeno u nekoj od aktivnosti, te da stopa završetka nikada nije bila veća od 50%, unatoč zahtjevima tvrtke za naknadu za 100% posla potkrijepljenom lažnom dokumentacijom. OLAF je preporučio povrat punog iznosa od 562.956 eura i pokretanje kaznenog postupka.
Preko svinja do eura
Četvrta metoda odnosi se na lažne prijave i neispunjavanje uvjeta za prijavljivanje na europske natječaje. Naime, korisnici EU fondova često podnose krivotvorene prijave iako znaju da ne ispunjavaju potrebne uvjete programa. Ova vrsta prijevare posebno je česta u poljoprivrednim potporama gdje postoje strogi standardi koje proizvođači moraju zadovoljiti. Iako po svojoj zahtjevnosti nije osobito zahtjevna vrsta prijevare, zanimljivo je da su njoj znali pribjeći i neki vrlo veliki akteri. Tako je 2024. godine otkrivena afera Pivac/Vajda, prijevara koja je zapravo trajala godinama: u razdoblju od ožujka 2018. do lipnja 2023., bivši i tada aktualni predsjednik Uprave, zajedno s predsjednikom i članom Nadzornog odbora, podnijeli su više zahtjeva za financiranje u ukupnom iznosu od preko 9 milijuna eura u sklopu hrvatskog Programa ruralnog razvoja za poboljšanje dobrobiti životinja u svinjogojstvu. Potporom sufinanciranom iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (85%) i državnog proračuna RH (15%) nadoknađuju se korisnicima izgubljeni prihod i dodatni troškovi nastali ispunjavanjem obveza koje nadilaze standardne zakonske uvjete u uzgoju svinja – zabrana sječe repova, osiguranje ispusta u nastambama, obogaćivanje ležišta, dodaci prehrani i slično. Iako su znali da njihova tvrtka ne ispunjava potrebne uvjete, okrivljenici su podnijeli krivotvorene prijave za gospodarstva svojih kooperanata. Tijekom godina, pet voditelja i kontrolora odjela kooperacije na zahtjev uprave sačinjavalo je dokumentaciju u kojoj su neistinito prikazivali da kooperanti društva primjenjuju propisane obveze. Od ukupno traženih preko 9 milijuna eura, tvrtki je isplaćeno više od 5,4 milijuna eura subvencija Unije, od čega je 4,7 milijuna eura dobiveno prijevarom. Kada je Agencija za plaćanja u poljoprivredi otkrila nepravilnosti, uskratila je isplatu 3,6 milijuna eura za 2022. godinu. Pivac i suradnici su se nagodili s EPPO-om, priznali krivnju, a Pivac je osuđen na 1,5 milijuna eura novčane kazne i rad za opće dobro.
U zemlji gdje je korupcija narodni običaj, ne čudi da se i europske fondove pokušava pokrasti – podmićivanjem. Tako je prije dva tjedna otvorena afera “Hrvatske šume”: USKOK i EPPO u koordiniranoj akciji uhitili su dvadesetak osoba zbog sumnji na malverzacije, primanje i davanje mita prilikom otkupa drvne građe od Hrvatskih šuma. U Zagrebu je uhićen Darko Sušanj, šef komercijale iz Direkcije Hrvatskih šuma, zbog sumnje na primanje mita. U Bjelovaru je uhićen Ivan Cug, voditelj Uprave šuma Podružnica Bjelovar, te njegov kolega zadužen za komercijalu. Među uhićenima je i poduzetnik Mario Janković iz tvrtke Atlas MR, koji se sumnjiči da je od ožujka 2024. do rujna 2025. odgovornim osobama u Hrvatskim šumama davao novac i razne usluge, a zauzvrat je za svoja i povezana trgovačka društva osiguravao povlašteni tretman u dodjeli drvnih sortimenata. USKOK navodi da je Janković dao Sušnju 15.000 eura mita kako bi osigurao tražene količine drva, vodio brigu o isporuci i kontaktirao podređene voditelje. Tako je omogućio prioritet u isporuci drva u količini, kvaliteti, vrsti i dinamici koju je sam određivao, bez obzira na potrebe tržišta i druge ugovorne kupce. U istoj aferi našlo se još kriminala: osim korupcije, EPPO istražuje i subvencijsku prijevaru u Hrvatskim šumama prilikom nabave stroja za obradu drva.
Ovaj novinarski projekt ostvaren je u okviru financijske potpore novinarskim radovima Agencije za elektroničke medije u okviru projekta poticanja novinarske izvrsnosti i slobodan je za korištenje i prenošenje.
