Site icon Stratego.hr

Korado Korlević: ‘Ako slijedimo san, dolazi i uspjeh. Ako nemamo san, sprčkamo’

Korado Korlević

Korado Korlević je zvučno ime na hrvatskom prostoru, ali nije riječ o oportunističkom političaru ili celebrity wannabeju nego o  – edukatoru. Edukacija je Koradova strast iako je široj javnosti poznat kao astronom koji je otkrio 947 te bio suotkrivač još 110 asteroida, a nakon otkrića dva kometa oni su i nazvani po njemu što, priznat ćete, nije mala stvar.

S Koradom je uvijek gušt razgovarati jer nakon vremena provedenoga u razgovoru o važnosti edukacija, promišljanju o vrijednostima u životu i sličnom, čovjek dobije želju ostvariti sve svoje snove ma koliko oni neprofitni bili ili se u danom trenutku činili neostvarivima. U nadi da malo tog zaraznog entuzijazma prenesemo i vama, donosimo intervju s Koradom.

Što je po Vama najvažnije za uspjeh – poslovni, ali i osobni?

Najteže pitanje odmah na početku. Trebamo odrediti našu definicija uspjeha, jer postoji mnoštvo definicija za uspjeh. Recimo da bi moja definicija bila ona klasična: biti, a ne – imati.

Kao učitelju poslovni uspjeh je uspjeh tvojih učenika, osobni bi bila neka ravnoteža osobnog života i posla. Dakle te definicije određuju da su to: strast, rad, upornost, inat, empatija prema drugima. Tu bi trebalo dodati da je za uspjeh potrebna i sredina u kojoj se može raditi. Kristal može biti jezgra kristalizacije samo u zasićenoj otopini. Stavimo ga u nepovoljnu sredinu, vodu, samo će se otopiti.

U bogatom iskustvu surađivanja i edukacije ljudi, sigurno ste vidjeli i one koji su uspjeli u svome ostvarenju i one koji baš i nisu. Koje su najveće prepreke u ostvarenju ciljeva na osobnoj razini?

Opet trebam definirati uspjeli u svom ostvarenju. Recimo da je vrhunski uspjeh u ostvarenju, karijera u kojoj koristiš maksimalno svoj intelektualni potencijal, stvaraš budućnost, a kada dobiješ plaću, sram te je jer si se ti samo igrao.

Uspjeti, ne uspjeti ili nešto parcijalno… Hajde da na možebitno zgražanje mojih profesora psihologije analiziram i redefiniram definiram mozak i inteligenciju. Vidio sam toliko njih, visokog IQ-a, darovitih koji su taj dar sprčkali. Psiholozi su  da bi to opravdali dodavali još inteligencija, mudrost, kreativnost  flow… Nakon toliko godina, u meni se probudio stari biolog pa mozak/inteligenciju pogledajmo na način na koji to rade biolozi.

Mozak je organ za preživljavanje, a njegov je posao predviđanje budućih opasnosti za organizam i izbjegavanje istih.

Inteligencija je po meni sposobnost predviđanja klastera vektora svih budućnosti i djelovanje u ključanicama koje odabiru samo jednu granu mogućih budućnosti koja je najpoželjnija za  pojedinca i zajednicu.

U kratko odgovor je ono što su pisci manje precizno opisali kao “slijediti svoj san”. Imamo san i ako ga slijedimo ga dolazi uspjeh. Ako nemamo san,  lutamo, izgubimo dar i – sprčkamo.

Ponekad se čini da edukacija u Hrvatskoj nije prioritet, je li problem u roditeljima koji ne traže dovoljno za svoju djecu, struci koja je pasivna ili u nečem drugome?

Povijesno nasljeđe, niska srednja naobrazba, piramidalna struktura društva koja ne nagrađuje sposobnost, anti intelektualna klima, bijeg u tuđe snove jer zajednica nema svoje te na kraju monumentalna inercija edukacijskoga sustava.

Ono što je loše je da se to ne može promijeniti bez radikalnih promjena u društvu, a da se to dogodi vjerojatnost je minimalna i ovisi o vanjskim faktorima jer u društvu ne postoji volja/interes da se status quo mijenja.

Može li se iz znanosti napraviti biznis, bilo u vodu startupa ili nekom drugom obliku?

Apsolutno, ali ne u ovakvoj Hrvatskoj. U svijetu (npr. susjednoj Sloveniji) ne postoji razlika između javnog i privatnog zavoda/instituta/ustanove. U Hrvatskoj država na sve načine  štiti svoje, koje imaju monopol na sredstva iz poreza i monopol na “pamet”.

U slučaju da to netko sada, ovog trenutka, hoće od znanosti/medicine/tehnologije/umjetnosti napraviti biznis trebao bi ići u London odnosno anglosaksonski svijet gdje nitko nema monopol na pamet.

Hoće li netko u Hrvatskoj otvoriti institut, ustanovu, kazalište, kažem dobrodošao u naš klub čudaka koji su imali ideju da netko mora voditi različite putešestvijama lokalne intelektualne močvare.

predavanjeAstroFest 2013. Slika: Gregor Kervina

Je li Internet kao kanal za komunikaciju utjecao na vaš posao?

Internet je jedini razlog/vektor koji je omogućio da se u Hrvatskoj  izbjegnu posrednici između ideja i djece koja imaju posebne interese. Internet je za našu generaciju koja je ovisila o nekoliko knjiga,  čudo.

Što biste poručili mladim ljudima koji su na početku svojih karijera ili kraju školovanja?

Nema kraja školovanja. Učiti, raditi, razmišljati, pronaći  ljude s kojima dijelite iste vrijednosti i interese, pronaći stvari koje vas izazivaju/zabavljaju i rasturiti ih.

Imate li neki osobni trik kojim uspijevate uskladiti sve svoje obveze s obzirom na to da ste zauzeti na sve strane?

Na žalost za pojedinca uglavnom nema trikova. Sve se plaća, novcem, vremenom ili zdravljem. Ako se radi o grupi istomišljenika, onda je situacija bolja jer se  opterećenje može razdijeliti, iako se javljaju drugi problemi kao taj da se umjesto onim što te zabavlja baviš onim što ne.

Što biste istaknuli zanimljivo za pogledati na nebu u sljedećih mjesec dana?

Možda ne izgleda, ali i ovo pitanje ima nekoliko slojeva. Standardni odgovor bi bio: Venera i Jupiter koji se kreći prema konjukciji, Saturn koji ide u opoziciju, ali to je astronomija od prije 2000 godina.

Treba leći u vreću za spavanje i gledati iznad sebe Mliječni put te pokušati razumjeti to mnoštvo svjetova kojima pripadamo. Zatvoriti oči i tražiti načine da se tamo dospije. Astronomija je najuzbudljivija zatvorenih očiju.

Koja je svrha AstroFesta koji se održava svake godine 21.6. na zvjezdarnici Tićan pa se tako održao i ove?

Kada se pogleda AstroFest i rad zvjezdarnice, to okupljanje je naizgled jedna velika štupidada. Kada se osim zvjezdarnice doda edukacija, umjetnost, kreativnost,  poticaj na sudjelovanje kroz umjetnost, mogućnost okupljanja svih nas čudaka iz regije, AstroFest dobiva jedan novi smisao.

Korado Korlević se trenutno u okviru Astronomskog društva Višnjan bavi popularizacijom astronomije i edukacijom, a možete ga slušati svaki utorak u emisiji Explora gdje obrađuje zanimljive vijesti iz znanosti na slušateljima jasan način. Pratiti ga možete na Facebooku, na stranici Korado Korlević.

Exit mobile version