Video igre su korisne, i za to imamo 5 dokaza

Dok smo bili djeca, često su nam govorili kako nam video igre mogu oštetiti oči, zadati glavobolje, i uništiti nam živote. Danas je industrija video igara vrlo unosan posao, u kojem ne zarađuju samo programeri, već i igrači ako su dovoljno dobri.

Jedan moj poznanik trenutno radi kao tester igrica u jednoj zagrebačkoj tvrtki i vrlo je zadovoljan poslom. Nagradni fond u turnirima DOTA-e 2 se približava onome od teniskih Grand Slam turnira, i pobjednička ekipa nerijetko dijeli više od 2 milijuna američkih dolara. Dakle, nikad nije bilo bolje vrijeme za postati gejmer.

Ne iznenađuje nas ni činjenica da je provedeno mnogo studija o raznim aspektima video igara. Istraživači su godinama prikupljali podatke, i zaključili su da video igre mogu biti korisne.

Kad vam sljedeći put netko kaže da tratite vrijeme igrajući video igre, proturječite im s ovih 5 činjenica:

1. Neovisno o žanru, video igre povećavaju kreativnost

U golemoj studiji provedenoj na Sveučilištu u Michiganu 2011. godine, dokazano je da neovisno o tome je li igrica nasilna ili ne, kreativnost dječaka i djevojčica gejmera bila je viša nego kod njihovih vršnjaka. U toj studiji su također pokušali naći vezu između tehnoloških vještina, primjerice, korištenja mobitela, snalaženja na računalu i slično, s kreativnošću, ali nije pronađena nikakva poveznica.

Iako su dječaci više naginjali nasilnim igricama od djevojaka, utjecaj na kreativnost bio je jednak.

2. Igrači video igara brže donose točne odluke

Kad su znanstvenici sa Sveučilišta Rochester sagledali podatke studije o igricama, otkrili su da gejmeri donose odluke brže od drugih, a da im pritom točnost ne opada. U ovom istraživanju su sudionike podijelili u dvije skupine – u jednoj su sudionici igrali akcijske igre, dok su u drugoj sporije, strategije.

Zaključili su da su ljudi iz prve skupine imali ipak veći porast sposobnosti donošenja brzih i točnih odluka.

3. Mozak gejmera je bolje povezan, i imaju više sive tvari od drugih

Studija objavljena u petom izdanju Scientific Reportsa usporedila je strukturalnu kompoziciju i povezanost mozga gejmera i “običnih smrtnika”. Studiju su nadopunili rezultatima drugih studija koje su zaključile da igrači akcijskih igara imaju znatno bolje kognitivne sposobnosti. Nadalje, podaci su otkrili da noviji, neiskusniji igrači nisu imali takve sposobnosti.

Kad su skenirali mozgove igrača akcijskih igara magnetnom rezonancijom (MRI), pokazalo se da imaju bolju koordinaciju ruku i oka.

4. Ljudi koji redovito igraju video igra su bolje društveno povezani

Stari mit o tome da su gejmeri debeli, autistični, prljavi tipovi, srušio je Twitch, koristeći podatke od tisuće ljudi iz raznih podneblja. Ne samo da su gejmeri bolje povezani s prijateljima i obitelji, već su i rodno osviještena skupina. Sve više ženskih igračica se pojavilo tijekom trajanja studije.

Zanimljiva činjenica: gejmeri su češće bili zaposleni na stalno.

5. Igranje video igara u djetinjstvu može koristiti djeci

Budući da je sve više različitih tipova igara, sve je lakše pronaći igru kojom želite pospješiti razvoj mozga vašeg djeteta. Kad djeca igraju strategije, uče se rješavati zagonetke, i donositi brže odluke. Video igre mogu čak povećati sposobnost multitaskinga. Primjerice, ako dijete trenutno gradi svoj grad, i odjednom se nađe pod napadom, morat će brzo pronaći rješenje, i prilagoditi se, što im može pomoći da se nauče nositi s brojnim dnevnim zadacima, i izazovima s kojima će se suočavati kasnije u životu.

Na posljetku, roditelji trebaju odlučiti koje će (i hoće li uopće) igre predstaviti djeci. Ali kao što vide, postoje dobri razlozi da ponovo sagledate zanimljiv svijet video igara – mogu vam koristiti na više načina.

(prilagođeno s bloga dumblittleman)