SHARE

Objašnjenje nije isto što i izlika. Rijetko čujemo da netko kaže: “Oprosti što kasnim. Trebao sam prije krenuti iz kuće”. Vjerojatnije će reći : “Sorry što me čekaš, ali bila je gužva u prometu” ili “stigao bih na vrijeme, ali sam morao skoknuti do dućana, a tamo sam na kasi čekao 15 minuta”.

Najvažnija razlika između objašnjenja i izlike je ta što uz objašnjenje prihvaćamo punu odgovornost za pogrešku. Izlikom prebacujemo krivnju, smanjujemo odgovornost i pokušavamo izbjeći posljedice. Uspješni ljudi preuzimaju odgovornost.

Objašnjenja su ključna za odnose s drugima i kroz njih učimo na pogreškama. S druge strane, izlike nas koče. Pokušavate li druge i sebe uvjeriti da su vaše mane opravdane, uništavate sami sebe. Iako izlike za vlastite pogreške donose puno problema, mnogim ljudima postale su uobičajenost.

Izlike umanjuju odgovornost

Kad djeca naprave nešto krivo i budu uhvaćena, najčešće krive druge: “On me nagovorio” ili “on je to prvi napravio”. Odrasli ipak imaju malo profinjenije izlike, bilo da se student pravda profesoru: “Nisam mogao dovršiti seminar jer mi se kompjuter pokvario”, ili da se muškarac pravda djevojci: “Ne mogu spriječiti da me bivša stalno zove.” Poruka je uvijek ista: ” Nisam ja kriv.”

Ljudi pretpostavljaju da će izlikama izbjeći posljedice. Govoreći da nisu krivi očekuju od drugih da ih žale i da ih ne smatraju odgovornima za pogreške. Nažalost izlike se lako ustale u životu. Neki ljudi krive svoje teško djetinjstvo, rastavu roditelja, bolan prekid, prevelik stres za sve probleme u životu, i stalno kmeče da ih to priječi u postizanju ciljeva.

Stalnim korištenjem izlika za vlastite pogreške uništavamo si ugled i remetimo međuljudske odnose. Kako vam ljudi mogu vjerovati da drugi put nećete pogriješiti, ako je današnja greška bila skroz izvan vaše kontrole? Prije nego počnete uvjeravati druge da nećete dozvoliti da se loše svari ponove, trebate preuzeti odgovornost za vaše postupke.

Izlike privremeno umiruju neugodne emocije

Izbjegavanje odgovornosti privremeno umanjuje osjećaj srama, krivice i straha. Istraživanje iz 2014. godine pokazalo je da ako tvrdite da niste imali izbora oko nečega, umanjujete kratkoročno emotivnu neugodnost. Provoditelji istraživanja otkrili su da kad ljudi kažu da su “bili prisiljeni” učiniti nešto krivo, iskuse manje negativnih emocija.

Primjerice kad su sudionici istraživanja bili pod pritiskom da upropaste svoju dijetu, manje su mislili o dugoročnim posljedicama prejedanja, jer su se uvjeravali da su to “morali” učiniti. Ali kad su imali izbor posustati bez dodatnog pritiska, ljudi koji su se prejeli, kajali su se zbog toga.

Očito okrivljivanje drugih za vlastite izbore umanjuje neugodne emocije koje dolaze s prihvaćanjem odgovornosti. Umjesto da pokušavate izbjeći neugodne emocije, izgradite mentalnu snagu da možete izbjeći nelagodu.

Stvarajte rezultate kao uspješni ljudi, a ne izlike

Možete naučiti iz vaših grešaka ako tražite objašnjenja za njih. Preuzmite potpunu odgovornost za vaše misli osjećaje i ponašanje bez da krivite druge ljude ili situacije. Nemojte trošiti dragocjeno vrijeme i energiju pokušavajući naći izlike zašto ne biste trebali biti odgovorni za pogreške.

Ponovo sagledajte problem. Otkrijte gdje ste pogriješili i iskoristite tu informaciju za napredak. Ako možete reći: “Jesam, kriv sam. Evo kako ću tu pogrešku izbjeći drugi put,”, povećat ćete svoje šanse za uspjeh.

(preuzeto s psychologytoday)

4 KOMENTARI

Comments are closed.