Milenijska generacija nije lijena, samo drugačije gleda na posao

Autor
Roko Ramov
-
Milenijalci
(Flickr / flickr.com/photos/xlordashx/)

Milenijalci ili generacija Y je skupina ljudi, milenijska generacija, rođenih između 1981. i 2001. godine. Iako je u Hrvatskoj nezaposlenost mladih na iznimno visokoj razini, oni globalno postaju najveća radna skupina. Zapošljavanje mladih važna je tema. U Americi mnogi poslodavci smatraju da milenijalci imaju upitne radne navike i da su previše zahtjevni lijeni. Blog Lifehack podijelio je 8 razloga zašto su to zablude i kako generacija Y gleda na posao:

1. Ne poštuju tradicionalna pravila radnog mjesta

Stroga pravila odijevanja? Kazne zbog kašnjenja 10 minuta? Beskorisni sastanci? Milenijalcima te stvari više nisu toliko bitne, i teško se usklađuju sa zastarjelim konvencijama. Ne žele raditi za tvrtku u kojoj je moto “tako to oduvijek radimo”. Nove generacije su pune snalažljivaca i vole raditi prečace. Žele zadatke obaviti na najučinkovitiji i najkraći mogući način i postići maksimalne rezultate.

Sljedeći put kad pomislite da je dvadesetogodišnji zaposlenik lijen, promotrite bolje njegovu produktivnost. Možda je napisao program koji za njega radi copy-paste i zbog toga ima više vremena za odmor jer se posao sam obavlja.

2. Više cijene život, i ne razmišljaju previše o usklađivanju poslovnog i privatnog života

Posao nije sve što milenijalci žele od života. Žele imati vremena za prijatelje, obitelj, hobije, i ostale male užitke i razonode. Oni rade kako bi mogli živjeti, a ne žive da bi radili. U zadnje vrijeme postaju popularni biznisi koje se može uskladiti sa životnim stilom. Pripadnici Y generacije žele povezati ugodno s korisnim i dugo rade na projektima prema kojim osjećaju strast, umjesto da drugima pomažu ostvariti profit.

Sljedeći put kad budete milenijalcu prigovarali da nađe pravi posao, budite svjesni da postoje uspješni mladi bloggeri, voditelji youtube kanala, i preprodavači antiknih stvari na Ebayu.

Evo nekoliko primjera uspješnih mladih ljudi koji su pokrenuli biznise u skladu s vlastitim životnim stilom:

Michelle Phan počela je kao blogger i stavljala je videa s uputama za šminkanje na youtube a danas vodi tvrtku koja zarađuje preko 100 milijuna dolara godišnje.

Tim Ferris autor je bestsellera “Četverostatni radni tjedan” i uspješan poduzetnik koji je osnovao niz biznisa vezanih za vlastite hobije.

James Khezrie je pokrenuo dućan s muškom odjećom Jimmy Jazz u Brooklynu i postao je popularan diljem Amerike. Bio je potaknut svom strašću za modom i glazbom.

Marie Forleo je iznimno uspješan business coach i vodi nagrađivanu emisiju Marie TV, i program B-School gdje uči svih kako ostvariti život i biznis koji vole i zarađivati tisuće dolara godišnje pritom.

3. Ne žele biti samo karika u lancu

Milenijalce se dugo smatra privilegiranom generacijom. Oni ne traže posao koji će raditi cijeli život samo kako i plaćali račune. Žele posao koji ima svrhu i kojim im daje smisao u životu. Nedavna izvještaj Deloittea, pokazao je da 6 od 10 milenijalaca smatra osjećaj svrhe najbitnijim razlogom zašto su odabrali određeni posao.

Isti izvještaj je pokazao da puno tvrtki ne omogućava milenijalcima željeno okruženje, jer ih je samo 28% reklo da trenutni poslodavac iskorištava njihov puni potencijal.

Ako želite da vam radnici iz generacije Y budu zadovoljni i produktivni, vaša tvrtka bi se trebala potruditi objasniti im zašto bi im trebalo biti stalo. Trebali bi naglasiti kako svaki član tima pridonosi uspjehu i više pohvaliti individualni trud, nego postignuća tima ili menadžera.

4.Više cijene nematerijalne koristi posla

Milenijalac koji traži posao koristi internet. Može dobiti puno informacija o vašoj tvrtki, komentare bivših i sadašnjih zaposlenika prije nego se odluči prijaviti. Ne zanima ih samo stol, fiksno radno vrijeme, plan za mirovinu i božićnice kao starije generacije.

Više ih privlače nematerijalne koristi kao što su prijateljska atmosfera na poslu, manjak “mikromenadžmenta” i birokracije, dopusti, i sitnice kao što su dozvole da dovedu ljubimce na posao i opcije wellnessa. Postoji puno načina na koje tvrtka može učiniti radno mjesto što primamljivijim.

5. Navikli su se na fleksibilnost i na usputno obavljanje poslova

Milenijalci su se naviknuli odgovarati na emailove, obavljati pozive i rješavanje problema usput. Ne osjećaju se usidreni za stol na posu. Zašto bi itko provodio 8 sati za stolom ako je već obavio posao za taj dan i može na emailove odgovarati iz obližnjeg kafića? Nije im jasno zašto ljudi moraju dolaziti na radno mjesto osim ako je njihova prisutnost prijeko potrebna?

Ova generacija ne želi ponoviti grešku roditelja i raditi preko 60 sati tjedno; oni žele imati sve – uspješnu karijeru i život vam posla. Budući da su vješti s tehnologijom, imaju mogućnost da rade van radnog mjesta i sami određuju radne sate, i da postižu više nego njihovi kolege u uredu.

6. Samostalni su

Mnogi od njih su odmalena uz računalo. Milenijalci znaju pronaći informacije i često stvari nauče na internetu. Osim tog potaknuti su pričama mladih poduzetnika koji su postigli puno uz minimalna ulaganja.

Mladi radnici danas ne žele mikromenadžment i ne vole prodike; žele biti aktivno uključeni u proces donošenja odluka. Ako vaša tvrtka traži inovacije i razvoj, dajte riječ milenijalcima. Čak i najmlađi član tipa može donijeti ogromnu korist.

7. Milenijska generacija želi transparentnost

Milenijalci ne vole samo kimati glavom i raditi kako im se kaže osim ako razumiju zašto je neka odluka donesena. Ne žele slušati razloge kao što su “ja sam šef, ja znam najbolje”. Žele znati zašto se donose određene odluke. Možda se i ne slažu uvijek s njima, ali cijenit će iskrenost.

8. Spremni su učiti iz iskustva

Većina milenijalaca je ambiciozna i neće se zadovoljiti nekom srednjom pozicijom do kraja života. Žude za novim znanjem i iskustvom iz prve ruke. Fokusirani su na osobni rast, i za razliku od starije generacije, svjesni su da obrazovanje ne završava diplomiranjem na fakultetu. Vole učiti cijeli život. Idu na tečajeve i treninge na kojima će steći pravo iskustvo, umjesto da ganjaju diplome i certifikate.
Dozvolite zaposlenicima iz generacije Y da usavršavaju svoje vještine, idu na tečajeve i gledaju obrazovne filmove. Podržite ih i financijski sudjelujte u njihovoj edukaciji, pozovite stručnjake da održe govor u vašem uredu, pošaljite ih na tečajeve i radionice. Isplati se ulagati u mlade.

12 znakova da previše brinete o tuđem mišljenju, iako ne biste trebali

Autor
Roko Ramov
-
Žena
(Flickr / flickr.com/photos/danibrownphotography/)

Ljudi su društvena bića, i ovisno o tome kako drugi gledaju na nas, gradimo vlastiti identitet. Svakome je donekle bitno tuđe mišljenje, i barem nesvjesno utječe na svih. U skladu s komentarima drugih možemo ispraviti određene mane, i lakše spoznati vlastite vrijednosti.

Ali što ako nas mišljenje drugih sprječava u ostvarenju vlastitih potencijala? Što ako nas koči da budemo sretni? Evo 12 znakova da se previše brinete o tuđem mišljenju:

1. Stalno sebe procjenjujete kroz tuđe oči

Cijelo vrijeme kao da čujete tuđe komentare u vašem umu, koji vam govore kako ste zakazali, i kako niste ostvarili što se od vas očekuje.

2. Smatrate da ste vi zaslužni za loše ponašanje drugih

Kad vam ne odgovore odmah na email, mora da ste vi nešto skrivili. Ili im se sigurno ne sviđate.

3. Povratne informacije vas pogađaju

Čak iako znate da povratne vam povratne informacije pomažu da se razvijate, shvaćate tuđe komentare pre osobno – kao dokaz da niste dovoljno dobri.

4. Želite reći pravu stvar u pravo vrijeme

Zbog toga sami sebe cenzurirate, jer se bojite da ne bi rekli nešto što će odbiti druge. Zato radije ne govorite ništa, ne dijelite vaše mišljenje i ideje.

5. Pokušavate se svidjeti svima

Interesirate se za iste stvari kao i drugi, sviđaju vam se iste stvari kao i njima, razgovarate o stvarima koje njih razvedravaju bez da pričate o vlastitim strastima. Jer bi ih to možda moglo odbiti.

6. Previše težite skladu i ne ljutite se često

Iz nekog razloga mislite da vam nije dopušteno naljutiti se. A kad se netko drugi naljuti, puni ste razumijevanja.

7. Ne pokazujete vlastito znanje

Mislite da će vas drugi smatrati “sveznalicom”. Smatrate da će se drugi osjećati ugodnije ako ne pokazujete vlastite sposobnosti.

8. Sebe stavljate na posljednje mjesto

I potajice se osjećate uvrijeđeno kad drugi ne vide vašu žrtvu.

9. Sramite se stvari koje vas uistinu razvedravaju

Jer se te stvari toliko razlikuju od stvari koje ljudi oko vas cijene.

10. Teško vam je pitati za pomoć

Jer će drugi misliti da niste dovoljno kompetentni i sposobni riješavati vlastite probleme.

11. Teško vam je reći “ne”

Mislite da će se drugi naljutiti i razočarati u vas ako ih odbijete.

12. Zatočeni ste u životu koji je zvučao savršeno, ali vas ne ispunjava

Ali se bojite napraviti promjene, jer vas je strah da vas drugi ne bi osuđivali (i da ne napravite budalu od sebe).
Koliko god se trudili, nećete moći udovoljiti svima, i nećete se svima svidjeti. Nemojte ni pokušavati, naporno je i iscrpljujuće. To je i dobar put do ludila, iako izvana pokazujete veliki osmijeh govorite kako ste “sjajno”.

Možda zvuči nelogično, ali najlakši i najbolji način za razvijanje iskrenih veza i ostvarivanje potencijala je prihvaćanje činjenice da se ne trebate svidjeti svima.

Tako ćete moći:

  1. Istinski se povezati s ljudima koji vas razumiju, koji vole pričati o istim stvarima, koji dijele vaše interese ili imaju drukčije poglede na stvari koje vas fasciniraju,
  2. Iskoristiti vaše talente i prednosti da stvorite nešto jedinstveno i zbog toga ćete biti iskreno cijenjeni,
  3. Raditi stvari koje vas uistinu razvedravaju, na vama svojstven način, i zbog toga ćete se osjećati ispunjeno

Dopustite sebi da radite stvari po svome, bez obzira na to što drugi kažu.

Imajte na umu da kad se drugima “ne svidite” ne znači da ne vrijedite kao osoba. To je samo odraz tuđih preferencija, potreba, očekivanja, ideja i uvjerenja.

Slušajte Josipu Lisac – živite po svome.

(prilagođeno s pickthebrain)

Mali poduzetnici! Imate li ove tri navike, ugrožavate svoj biznis, a da ni ne znate

Autor
Marko Ćustić
-
Poduzetnik
(Flickr / flickr.com/photos/125303894@N06/)

U svijetu malog poduzetništva, sve se događa na umanjenoj skali: manji prihodi, manje zaposlenih, manji tržišni idjeli. Prednost takvog načina funkcioniranja je prilagodljivost, ali postoje i mane. Najgora je ta što čak i mala zapreka, kakvu velika korporacija ne bi niti uočila, može postati katastrofalna po mali biznis. Savjeti za male poduzetnike rijetko se bave ovakvim temama.

Magazin Inc. piše o tri naizgled bezazlene navike malih poduzetnika, koje mogu imati fatalan učinak po njihov biznis:

1. Nedovoljno spavanja

Istraživanja o nedostatku sna su prilično jasna: nedovoljno spavanja je loše. Na žalost, to je ujedno i jedna od onih stvari koje je lako ignorirati. U konačnici, poduzetnička kultura cijeni uporan, neumoran rad više nego luksuz spavanja. Nedavna studija pokazuje da bi mali poduzetnici trebali dobro razmisliti o tome kada odlaze na spavanje. Istraživanje obavljeno u lipnju u časopisu Sleep govori da nedostatak sna utječe na našu moć odlučivanja kad je riječ o neizvjesnosti i neočekivanim situacijama. Studija je utvrdila da neispavani ispitanici nisu bili u mogućnosti prilagoditi se novim podražajima kako bi donijeli pravu odluku, niti su smatrali da je važno utvrditi koja je odluka ispravna. Ne zvuči baš kao nešto čemu bi vlasnici malih biznisa trebali težiti.

2. Korištenje svog kućnog ureda više kao “kućnog” nego kao “ureda”

Internet je učinio kućni ured unosnijim nego je bio prije 20 godina, a rad kod kuće je izvrstan način za uštedu novca dok posao ne krene. Ono što mnogi mali poduzetnici koji kreću od kuće ne shvaćaju je da je psihološko razgraničenje između radnog prostora i prostora za odmor esencijalno. Uredski prostor koji ste uredili u svom domu koristite samo za rad, kako biste poboljšali produktivnosti te izbjegli uobičajene zamke koje vam odvlače pažnju i ruše motivaciju. Evo i malo savjeta o tome kako urediti svoj radni stol.

3. Upotreba jednog smartphonea ili tableta za sve

Pametni telefoni i tableti su praktični. I prepraktični. Možemo se u trenutku prebaciti s pregledavanja izlaznih faktura na zabavljanje djece na stražnjem sjedištu automobila. Korištenje istog uređaja za poslovne i privatne potrebe donosi svoj rizik. Očiti rizik je da uređaj može lako biti uništen, i onda biznismen mora juriti da kupi novi, što košta. To je scenarij u najboljem slučaju – ako su podaci bili pohranjeni u cloudu ili ako je postojala sigurnosna kopija. Ako nisu, cijena zamjene uređaja je mnogo veća. Manje očiti rizik je taj što čim više se uređaj koristi, i što više ljudi ga koristi, veća je šansa za zarazu malwareom, uspješan phishing napad (oko 10 posto ljudi još uvijek otvara linkove iz nepoznatih email poruka) ili to da dijete skine neku neželjenu aplikaciju. Virusi su sami po sebi problem, ali gubitak ili hakiranje podataka imaju potencijal da stvore veliki trošak i u vidu gubitka klijenata.

Poduzetnici moraju imati velike ideje – tako mogu svoje snove pretvoriti u unosnu stvarnost. Ali, ponekad nam male stvari mogu postati nepremostive zapreke na putu do uspjeha. Budite svjesni suptilnih načina na koje vaše navike mogu zaustaviti vaš uspjeh. Borite se i ostanite na putu do uspjeha.

Tim O’Reilly

Autor
Plamenko Cvitić
-
Tim O'Reilly
Tim O'Reilly
Novac je kao gorivo na putovanju. Na putu ne želite ostati bez goriva, ali ne putujete samo zato da biste obilazili benzinske pumpe.

Tim O’Reilly

Moć arhitekture: prostor oko nas može nas učiniti uspješnima i inovativnima

Autor
Roko Ramov
-
Zuckerberg, arhitektura
Arhitekt Frank Gehry predstavlja Marku Zuckerbergu izgled novog Facebookovog kampusa (Flickr / flickr.com/photos/eager/)

Arhitektura je jedina umjetnička forma koju ne možete ignorirati. Stalno smo okruženi zidovima, bilo da je riječ o unutarnjim (sobe) ili vanjskim (fasade). Možemo li iskoristiti arhitekturu kako bi bili uspješniji?

1952. godine dječja paraliza je ubila u Americi više djece nego bilo koja druga prenosiva bolest. Gotovo 58.000 ljudi bilo je zaraženo te godine. Stanje je bilo alarmantno, prijetila je opasnost od epidemije, a cjepiva nije bilo.

U malom laboratoriju na Sveučilištu u Pittsburghu, mladi istraživač Jonas Salk naporno je tražio lijek. Dennis Denenberg je napisao: “Salk je radio šesnaest sati dnevno, sedam dana tjedno, i tako godinama.”

Unatoč svom trudu, Salk je zapeo. Njegova potraga za cjepivom protiv dječje paralize svaki put je završavala neuspjehom. Odlučio je da treba uzeti pauzu. Izašao je iz laboratorija i povukao se u brda u centru Italije gdje je odsjeo u samostanu sagrađenom u 13. stoljeću– bazilici sv. Frane Asiškog.

Bazilika
Bazilika Sv. Frane u Assisiju (Flickr / flickr.com/photos/16329417@N05/)

Bazilika je bila posve drukčija od njegovog laboratorija. Arhitektura je bila predivna – kombinacija romaničkog i gotičkog stila. Bijela opeka čini fasadu, a na desetke polukružnih lukova krasi trg između građevina. Unutar crkve, zidovi su pokriveni predivnim freskama iz 14. i 15. stoljeća (majstora Cimabue, Giotta, Bonia, Cavallinia) i sunčeva svjetlost je dolazila kroz visoke prozore i rozetu ukrašenu vitrajima.

U toj je bazilici Jonas Salk došao do revolucionarnog otkrića koje ga je dovelo do otkrića cjepiva za dječju paralizu. Godinama kasnije, rekao je:

“Duhovnost arhitekture bila je toliko nadahnjujuća da sam mogao intuitivno razmišljati puno više nego ikad prije. Pod utjecajem tog povijesnog mjesta intuitivno sam napisao istraživanje koje je rezultiralo otkriću cjepiva za dječju paralizu. Vratio sam se u laboratorij u Pittsburghu da potvrdim koncepte, i ispali su točni.”

Otkriće do kojeg je Salk došao u talijanskoj bazilici, utjecalo je na milijune života. Dječja paraliza iskorijenjena je gotovo iz svih zemalja u svijetu (doduše, možda se vrati u Hrvatsku budući da velik broj ljudi ne želi cijepiti djecu). 2012. godine u svijetu je bilo zabilježeno samo 223 slučaja.

Je li inspiracija Salku slučajno došla dok je bio u bazilici? Ili je bio u pravu kad je rekao da je okruženje imalo utjecaj na njegovo razmišljanje?

Što znanost kaže; koja je veza između našeg okruženja i naših misli i djela? Kako možemo iskoristiti te informacije da poboljšamo život?

Moć arhitekture i mozak

Istraživači su otkrili mnoge načine na koje zgrade u kojima živimo, radimo, kraj kojih se vozimo, imaju utjecaj na naše ponašanje i djela. Način na koji reagiramo često ovisi o sredini u kojoj se nalazimo.

Primjerice već je dugo poznata činjenica da škole su s boljim osvjetljenjem bolje okruženje za učenje i da učenici takvih škola imaju bolje rezultate na testovima (prirodno osvjetljenje i prozračnost stimuliraju produktivnost i na radnom mjestu).

Osim toga, zgrade koje sadržavaju prirodne elemente umanjuju stres i smiruju nas (Primjerice stablo u trgovačkom centru ili vrt u predvorju).Visoki stropovi i prostrane sobe pomažu kreativnom mišljenju.

Dakle, što trebate napraviti?

Promijenite okruženje, i promijenit ćete ponašanje

Google
Sjedište Googlea u Mountain Viewu, CA (Flickr / flickr.com/photos/romanboed/)

Istraživanja su pokazala da su vaše navike – bilo dobre ili loše – povezane s nekim tipom okidača ili znaka. Nedavne studije su pokazale da ti znakovi dolaze iz vašeg okruženja.

To je važno znati, jer većina nas živi godinama u istom prostoru, ide na isti posao i jede u istoj sobi svaki dan. A to znači da ste stalno okruženi istim okidačima i znakovima.

Budući da vaše okruženje utječe na vaše ponašanje, a stalno radite, živite i prolazite kroz ista mjesta, ne čudi da je teško graditi nove navike. (Istraživanja ovo podupiru. Studije kažu da je lakše promijeniti ponašanje i razviti nove navike kad promijenimo okruženje.)

Ako ste u kreativnoj blokadi, možda vam odlazak na otvoreno ili preseljenje u sobu s prirodnim osvjetljenjem i svježim zrakom pomogne riješiti problem (Jonasu Salku je pomoglo).

S druge strane, trebate li se fokusirati i izvršiti poznate zadatke, prema istraživanjima je bolje raditi u manjim, skučenijim sobama s nižim stropom (pazite svakako da ne bude klaustrofobično).

Najbitnije je znati da je samo preseljenje u novi prostor – bilo da je riječ o drugoj sobi ili skroz drugoj državi – promijenit ćete znakove oko vas i s time misli i ponašanje.

Novo okruženje doslovno vodi do novih ideja.

Kako iskoristiti ove informacije

U budućnosti će arhitekti i dizajneri vjerojatno projektirati bolnice u kojima pacijenti brže ozdravljaju, škole u kojima učenici bolje uče, i domove u kojima ljudi žive sretnije.

Vi možete promjene donijeti odmah. Ne morate biti žrtva vašeg okruženja. Pratite ova dva jednostavna koraka za promjenu okruženja, uz pomoć kojih ćete lakše razbiti ružne navike a zadržati dobre:

1. Kako bi zadržali dobre navike, umanjite broj koraka potrebnih za izvođenje određenog ponašanja.

2. Za razbijanje loših navika, povećajte broj koraka potrebnih za izvođenje određenog ponašanja.

Evo nekoliko primjera:

Želite li manje vremena provoditi pred televizorom? Iskopčajte ga i stavite ga u ormar. Ako uistinu želite pogledati vašu omiljenu seriju ili film, izvadite ga iz ormara i ponovo uključite.

Želite li piti više vode? Napunite nekoliko boca vodom i rasporedite ih po kući tako da vam budu uvijek nadohvat ruke.

Želite pokrenuti biznis? Unajmite prostor gdje ste okruženi drugim vlasnicima tvrtki.

Želite bolje učiti? Otiđite u knjižnicu gdje svi oko vas čitaju.

To su samo neki primjeri, ali bit je da promjenom okruženja lakše možete promijeniti ponašanje. Profesor na Sveučilištu Stanford BJ Fogg ovu tehniku naziva “dizajniranjem za lijenost”, što znači da trebate promijeniti vaše okruženje tako da je vaša “lijena” odluka bolja.

Ako okruženje dizajnirate tako da potičete pozitivna ponašanja a izbjegavate loša,, puno ćete se lakše držati promjena dugoročno. Vaša su djela često odraz vašeg okruženja. Želite li promijeniti ponašanje, promijenite znakove koji vas okružuju.

(preuzeto s Lifehack)

Gdje je nestala moja motivacija za rad? Evo kako je pronaći na svakom poslu

Autor
Tomislav Milić
-
Radnik
(Flickr / flickr.com/photos/mtaphotos/)

U Hrvatskoj je mnogo ljudi zadovoljnih svojim poslom, po čemu se razlikujemo od zapadnih zemalja. Nekako nismo uvjereni da je većina hrvatskih zaposlenika uspjela dobiti posao snova – prije će biti da neki nisu baš bili iskreni u anketi, ili kažu da su zadovoljni zbog same činjenice da imaju posao.

U stvarnosti, možda ste zapeli negdje u sredini korporativne ljestvice i imate dojam da se nikad nećete pomaknuti naprijed. Ili ste samohrana majka koja jedva zarađuje dovoljno da prehrani djecu. Ili ste tek završili s obrazovanjem i pitate se što dalje. Motivacija za rad neće vam u tom slučaju doći sama od sebe.

Dobra vijest je da uvijek ima načina za napredak i razvoj. Blog Lifehack donosi četiri jednostavna savjeta za održavanje motiviranosti na bilo kojem poslu, a ne samo onom iz snova:

1. Uspostavite veze koje nešto znače

Neki to rade prirodno, ali upoznavanje ljudi na poslu do razine da vaš odnos postane značajan je izvrstan put do motiviranosti. Cijeli radni dan s ljudima koje prezirete, ili jednostavno ne poznajete, čini se kao vječnost. Izdvojite nekoliko minuta dnevno i upitajte svoje suradnike neka smislena pitanja. Iznenadit će vas količina informacija koju ćete doznati. Tko zna, možda ćete ostvariti trajnu povezanost kroz jednostavan, izravan razgovor.

Ako imate smislene odnose na svom radnom mjestu, moći ćete lakše otvarati vrata, ako je to nešto čemu težite. Uvijek ima mjesta za osobu koja ima kvalitetan učinak. Nemojte sami sebi zatvoriti vrata uspjeha na način da izbjegavate graditi odnose s drugima.

2. Jasno odredite nekoliko ciljeva

Svako radno mjesto možete doživjeti kao zatvor, ako nemate relevantne i značajne ciljeve. Postavite li jasne ciljeve u poslu, osjećat ćete da rad ima smisla. Prvo, razmislite o položaju na koji želite doći i na kojem biste bili izvrsni. Ne možete do njega, ako putem ne dostignete nekoliko prolaznih točaka.

Drugo, zapišite svoj cilj na papir i imajte ga pri ruci. Glavni razlog zbog kojeg ljudi promašuju svoje ciljeve jest taj što ih ne zapišu i ne pregledavaju dovoljno često. Spriječite to čestim podsjećanjem na vaše ciljeve.

3. Motivacija za rad dolazi kad date sve od sebe

I ovo se čini očito, ali vrijedi spomenuti. Ako ne dajete sve od sebe svaki dan, usporavate samo svoj napredak. Uspjeh dolazi na vrata onima koji su predani izvrsnosti, čak i u malim stvarima, a ne onima koji traže prečice na svakom uglu.

Osim toga, impresionirat ćete svog šefa kad počnete konstantno biti učinkoviti. Ako ste ranije zaostajali, a sad jurite naprijed, ljudi će to uočiti. Svi vole dobre radnike, i s tom vrlinom ćete svima biti dragi.

4. Postavljajte pitanja

Iskrena znatiželja o svom poslu i postavljanje pravih pitanja su jedna od onih magičnih vrata do uspjeha koja možete sami otvoriti. Pitanja su moćna jer vam daju način za otkrivanje novih informacija. A nove informacije bilo koje vrste vam samo mogu koristiti. “Znanje je moć” je stara uzrečica, ali u informacijskom dobu još snažnija. Otkrića dobivena iz postavljenih pitanja mogu za vas biti razlika između osrednje odrađenog posla i istinskog ispunjenja.

Anthony Volodkin

Autor
Plamenko Cvitić
-
Anthony Volodkin
Anthony Volodkin
Budite neporecivo dobri. Niti jedan marketinški trud ili uspjeh na društvenim mrežama ne može biti zamjena za to.

Anthony Volodkin

Umjetnost postavljanja granice: kako manje postaje više

Autor
Roko Ramov
-
Zen
(Flickr / flickr.com/photos/rcdesigner/)

Mnogi od nas često imaju problema s neumjerenošću. Surfamo internetom satima besciljno, prekomjerno radimo, previše jedemo i pijemo.

Zašto ne postaviti granice?

Umjesto da neograničeno provodimo vrijeme na internetu i mobitelu, zašto se ne bi ograničili na dva sata korištenja elektronskih uređaja (naravno izvan posla)? Mogli biste vrijeme iskoristiti bolje: za vježbanje, čitanje, meditiranje, kuhanje zdrave hrane, druženje s voljenima.

Umjesto da radite od jutra do sutra, zašto ne bi pokušali skratiti radni dan? Na, primjerice, 6 sati ili manje? Naravno da to ovisi o tipu posla kojeg radite, ali hipotetski bi bili produktivniji da radite manje, bili fokusiraniji i lakše obavljali zadatke – ovaj članak o mitovima o produktivnosti koji to potvrđuje. Bili biste također odmorniji i imali bi više energije.

Umjesto da se stalno prejedate, zašto se ne bi hranili samo u određeno vrijeme? Primjerice ako odredite da ćete jesti samo podne do jedan, ili od 6 popodne do 8, vjerojatno bi smanjili unos kalorija. Što ako biste jeli samo zdravu, cjelovitu hranu, koja ne sadrži puno šećera, bijelog brašna i raznih kemijskih dodataka? Manje biste jeli, smršavili bi i bili bi zdraviji.

Umjesto da kupujete bez razmišljanja, zašto ne bi stvari (osim namirnica i kvarljive robe) kupovali samo prvoga u mjesecu? Vjerojatno biste kupovali manje i uštedjeli bi ste dosta (na Strategu smo već pisali korisne članke o uštedi novca).

Da smijete napraviti samo tri zadatka dnevno (osim odgovaranja na e-mail), koje biste odabrali? Naravno da bi odabrali samo najbitnije zadatke.

Što bi bilo kad biste smjeli van posla sjediti samo dva sata dnevno? Više biste se kretali, umanjili bi tegobe s kralježnicom i smršavili bi.

Ove su granice naravno samo primjeri. Vi morate iskušati svoje, da vidite koje vam najbolje odgovaraju. Ali ne zaboravite da granice mogu biti moćne jer nas tjeraju da biramo i da se fokusiramo na bitne stvari. Umjerenost je najveća vrlina.

(preuzeto s zenhabits)

1...106107108...150Stranica 107 od 150