Ostavili ste katastrofalan prvi dojam. Što sad?

Autor
Roko Ramov
-
Poslovni čovjek
(Flickr / flickr.com/photos/hollandhoodie/)

Gotovo svi smo upoznali nekoga tko nam nije “legao na prvu”, a kasnije se ispostavilo da uopće nije loša osoba. Nekako su uspjeli poništiti negativnu sliku o sebi.

Prvi dojam traje dugo i stoga je teško promijeniti nečije mišljenje nakon što ostavite loš prvi utisak. Ponekad je prvi dojam toliko grozan da se nemoguće oporaviti od njega. Pogotovo kad ste vođa nekog tima je ključno stvoriti pozitivan dojam.

Dobri vođe svjesni su važnosti građenja i održavanja dobrih poslovnih odnosa.

Možete li se ikako izvući iz negativnog prvog dojma? Možete li ikako održati dobro odnose s nekim i ukloniti lošu sliku koju ste inicijalno stvorili? Naravno da možete.

Blog dumblittleman podijelio je 5 načina za poništavanje negativnog prvog dojma:

1. Odlučite trebate li ga uopće popravljati

Prije nego što odlučite popraviti prvi dojam, trebate dobro promisliti je li uopće nužno reagirati. To ovisi o situaciji i važnosti osobe pred kojom ste ispali negativac. Želite li uistinu udovoljiti svakoj osobi koju sretnete? Ako vam taj odnos nije bitan privatno ili poslovno, bolje je ne zamarati se. Ako ste primjerice ostavili loš prvi dojam pred neznancem na nekoj zabavi, nemojte pokušavati popravljati ga. S druge strane, ako ste ostavili negativan utisak kod novog šefa ili kod svojte, potrudite se da ga što više ispravite.

2. Priznajte da ste pogriješili i to odmah

Prvi dojam se stvara tako brzo da se drugoj osobi možete svidjeti ili ne u roku nekoliko sekundi. Nemojte se ponašati kao da se ništa nije dogodilo. Budite ponizni i priznajte osobi da ste se ponašali kako ne biste inače, i zamolite drugu priliku. Nemojte čekati sljedeći susret ili sastanak da se ispravite. Ako odmah pristupite osobi, postoji veća šansa da ćete poništiti loš prvi dojam nego da bježite od svojih pogrešaka.

3. Odmah se i ispričajte

Prvi korak brisanja počinjene štete je brza isprika. Ponekad ljudi na ispriku gledaju kao na znak slabosti ili na nešto sramotno, ali imajte na umu da je jednostavna i iskrena isprika ključ održavanja dobrih odnosa. Ako se osjećate neugodno dok tražite oprost, samo budite iskreni i dajte realan razlog zašto ste bili negativni pri upoznavanju. Ali nikad nemojte pretjerati s isprikama jer situacija može postati čudna. Priznajte svoju pogrešku i krenite dalje.

4. Balansirajte osobnost i prvi dojam

Ovo je jedan od najboljih načina za poništavanje negativnog prvog utiska. Napravite preokret i pokažite drugu stranu svoje osobnosti. Primjerice ako ste nekoga uvrijedili neslanom šalom, pokažite ozbiljnost. Ako pokažete novu i totalnu drugu stranu vaše osobnosti, lakše ćete preoblikovati prvu sliku koju ste stvorili u očima drugih. Balansirajte razne aspekte vaše osobnosti. Ako ste ostavili dojam stidljive osobe, onda se smiješite i šalite. Tako ćete vas drugi ljudi lakše shvatiti i stvorit ćete posve drukčiji dojam.

5. Budite uporni i dosljedni

Ako uistinu želite promijeniti nečije mišljenje o vama, budite strpljivi. Promjena ne dolazi preko noći. Ako ste nekom ostali stvarno u lošem sjećanju, možda će trebati nekoliko tjedana ili mjeseci prije nego vam krenu ponovo vjerovati. Ovaj pristup traje dugo, ali pomoći će u izgradnji snažnijih odnosa. Pogreška koju ste napravili jednom ili dvaput neće biti bitna dugoročno, ono što radite ustrajno i dosljedno činit će razliku.

Imajte na umu jednu veliku istinu: “Prvi dojam nije i zadnji dojam.” Dobit ćete dovoljno prilika da pokažete svoje pravo lice, nemojte se previše zamarati lošim prvim utiskom. Svoje vrijeme i energiju iskoristite za stvaranje dugoročno dobrog dojma.

Tehnike motivacije: 4 koje uvijek propadaju i 5 koje uvijek pale

Autor
Marko Ćustić
-
Football
(Flickr / flickr.com/photos/soldiersmediacenter/)

Motivacija je jedna od naših najčešćih tema na Strategu, ujedno i veoma popularnih među čitateljima. Gotovo da nema osobe koja se nije zatekla u jazu između svojih očekivanja i onog što je zaista spremna početi raditi ovog trenutka.

Motivirati samog sebe manje je stvar snage volje – znamo iz brojnih studija da je snaga volje ograničeni resurs koji najčešće potrošimo u prvoj polovici dana. Više je riječ o upoznavanju i usvajanju tehnika i metoda koje djeluju i kad nam je snaga volje na izmaku.

Leo Babauta s bloga Zen Habits piše o motivaciji, pa kreće od loših motivacijskih poticaja, prije nego otkrije one koji zaista djeluju:

1. Veliki cilj

Ljudi se često motiviraju na početku bilo kojeg izazova na način da sebi postave veliki cilj. I to je u redu. Međutim, otkrio sam da ću, bez drugih motivatora, ostati bez sape nakon tjedna ili dva. Zašto? Jer se veliki cilj ne postiže za četrnaest dana, nego je toliko daleko, da nakon dva tjedna nećete biti nimalo bliže nego na početku. Dakle, postavite veliki cilj, ali pronađite  nešto drugo što će vas motivirati na kratki rok.

2. Želja za brzim napretkom

Iskusio sam to, i nisam jedini – želite brzo napredovati u kratkom vremenu. Frustrira vas i razočarava kad ne napredujete koliko biste željeli. Istina je da pravi napredak traži vremena, i iako ćete ponekad na brzinu nešto naučiti, napredak ustvari dolazi od mjeseci i mjeseci posvećenog rada. Ako imate realistična očekivanja, i skromni napredak će vas motivirati.

3. Lijepo zvuči

Često se upuštamo u neki izazov jer nam se čini da bi bilo cool dovršiti ga. Primjerice, ja mislim da bi bilo cool kad bih znao izvesti neke mađioničarske trikove. Na kraju, nisam toliko motiviran da bih uložio toliko rada u vježbu kakvu zahtjevaju stvarno dobri trikovi. Treba vježbati satima i satima iz tjedna u tjedan, a meni nije baš toliko stalo. Samo mislim da bi bilo cool znati to izvesti. Ako vam nije stalo do samog učenja, odustat ćete kad stvari postanu naporne.

4. Gradite idealnog sebe

Često imamo listu stvari koje bismo željeli naučiti ili poboljšati jer želimo dostići ideal koji imamo o sebi. Želimo biti fit, zdravi, svjesni, talentirani, govoriti jezike i biti uspješni. I nije loše imati takve ideale, ali ako vam je to primarni motiv, izgubit ćete volju za rad na njima nakon tjedna ili dva. Zašto? Jer će vam prestati biti stalo do ideala. Počet ćete misliti da to nije vrijedno napora. Dovoljno ste dobri i ovakvi kakvi jeste, ne morate se truditi da se poboljšate.

Dakle, ovi uobičajeni motivi koje ljudi koriste baš i ne djeluju. Ali što djeluje? Evo što sam otkrio da pali za dugoročnu motivaciju, koje su to tehnike motivacije:

Najbolji motivi

Evo pet sjajnih velikih motiva koji mogu potrajati dulje od tjedna ili dva:

1. Znatiželja

Moj najdraži motiv! Kad počnem učiti nešto novo, najveći uspjeh postižem ako sam zaista zainteresiran za to. Ako mi je samo malo zanimljivo, vjerojatno neću dugo ustrajati. Ali kad ako želim ući duboko u tematiku i naučiti sve što mogu o nečemu, nastavit ću s učenjem. Pokušajte shvatiti koliko ste zaista zainteresirani za to što učite. Ponekad možete pokrenuti znatiželju, a ponekad je bolje odlučiti se za nešto drugo.

2. Upoznavanje nečeg novog

Za mene je manje važno postignuće nego samo istraživanje. Očito je da je to povezano sa znatiželjom, ali za mene je mogućnost istraživanja na nestrukturiran način često održiviji način učenja. Dopuštam sebi igru, prepuštam se znatiželji da me vodi, a cilj je samo otkrivanje. Opustite se dok učite i dopustite sebi da otkrivanje novog bude zabavno.

3. Društvo

Volim tu metodu – često izazovem Evu (suprugu), nekog prijatelja ili nekog od moje djece. Zabavno je raditi stvari u društvu, a prisutnost druge osobe će vas oboje zadržati na putu. Motivira me i želja da pomognem drugoj osobi, dok radim nešto za sebe. To je dobar cilj – raditi nešto kako biste pomogli drugom motivira.

4. Duboka predanost

Ponekad nam jednostavno nije dovoljno stalo do toga da stvorimo idealnog sebe ili da dosegnemo dugoročne ciljeve. A do čega nam je stalo? To je pitanje koje morate sebi postaviti, a ako imate odgovor, dobro je posvetiti se tome da to i ispunite. Ako nemate odgovor, posvetite se istraživanju tog pitanja.

 5. Dokazivanje

Godinama sam odustajao od učenja kad bi stvari postale teške. Ali to je ustvari trenutak kad pravo učenje počinje – kad stvari postanu teške, i morate gurati kako ne biste odustali. Učimo na način da sami sebe tjeramo na područja na kojim se ne osjećamo ugodno. Ako svaki put odustanemo, nećemo ništa postići. Najbolja motivacija za mene je da želim dokazati sam sebi koliko sam spreman ustrajati u teškim izazovima. Zasad, čini se da sam u pravu.

Evo objašnjenja psihološke tehnike kojom su političari podijelili Hrvatsku na “crne” i “crvene”

Autor
Roko Ramov
-
Govornik
(Flickr / flickr.com/photos/audiolucistore/)

Danas nas sa svih strana bombardiraju reklamama – ne televizoru ne možemo odgledati običan film bez nekoliko petominutnih prekida, na internetu stalno se pojavljuju pop up reklame (čak i na Youtubeu) i dok hodate ili se vozite stalno nailazite na reklamne plakate. Ne poznajem nikoga tko voli reklame, ali one su ključne za pokretanje biznisa.

Većinu reklama ljudi odmah zaborave (osim ako se prečesto ponavljaju). Ali postoji tip reklama koji više ostaje u sjećanju određenom tipu ljudi.

Stranica psychologytoday je objavila vrlo zanimljiv članak o tome kako nas oglašivači tjeraju da zapamtimo njihove reklame. To najviše ima veze s vlastitim identitetom.

Primjerice ako stariji ljudi povjeruju u stereotip da bi im pamćenje trebalo slabjeti, postoji veća vjerojatnost da će im se to i dogoditi. Način na koji sami sebe percipiramo (kao mlade, stare, muškarce, žene itd.), ključan je faktor u određivanju kako ćemo reagirati na reklame. Vlastiti identitet predodređuje mnoge naše sklonosti, utječe na to za koji sportski klub navijamo, i na naš izbor za predsjednika države.

Tržišna istraživanja su dokazala da je većina potrošačkih odluka bazirana na pamćenju. Nešto kupujemo jer se sjećamo uvjerljive reklame. Stoga oglašivači traže načine da potrošači zapamte njihove proizvode i usluge. Očito rješenje je konstantno ponavljanje oglasa. Ali to puno košta.

Jedna tehnika oglašavanja je ponuditi promotivne materijale ciljanoj publici. Ta ideja pretpostavlja da ćete lakše kupiti proizvod koji je u skladu s vašim identitetom. Sigurno se sjećate reklame gdje Boris Dvornik prodaje životno osiguranje (kad padne niz stube noseći lubina). Ta reklama bi vas trebala uvjeriti jer se možete povezati s takvom osobom. I on i vi ulazite u godine i treba vam osiguranje za obitelj. On je poznat i uspješan, a vi možete zamisliti kako bi bilo super biti poznat i uspješan. Drugom riječju, vaš osobni identitet zaslužan je za to koliko ćete reagirati na određenu reklamu. Isti princip radi i u reklamama koji koriste lijepe modele da prodaju odjeće, ili sportaše za prodaju sportske opreme.

Društveni identitet može biti ugrožen kad su u reklami prisutni događaji, informacije ili izbori koji su nedosljedni i negativni. Starije bi osobe na policu životnog osiguranja vjerojatno teže uvjerila mlada i atraktivna žena. Nedavna istraživanja su dokazala da takve kognitivne nepovezanosti smetaju potrošačima da zapamte reklamne poruke. Oglašivači svakako ne žele raditi takve pogreške jer bi automatski motivirali potrošače da reklamu zaborave.

Proces motiviranog zaborava istražili su na Sveučilištu u Hong Kongu profesorica marketinga Amy Dalton i njezina kolegica Li Huang. Kad ljudi vide ili čuju reklamu koja im ugrožava identitet, automatski su motivirani zaboraviti ju. To je obrambeni mehanizam. To dakako najviše vrijedi za ljude s najvećom povezanosti za neku grupu. Zbog toga oglašivači moraju biti posebno oprezni kad rade reklamu koja uključuje škakljiva pitanja kao što su rod, vjera, rasa ili politička stajališta.

U svojim istraživanjima koristile su promocije u skladu s identitetom, primjerice :”Dame dobivaju jedno besplatno piće”, ili “10% popusta umirovljenicima” i slično. Kako bi osnažili pažnju i pamćenje, unaprijed su pripremili sudionike da se povežu sa željenim identitetom. U jednom eksperimentu, pripremili su društvene identitete, napravili promocije vezane uz identitete i prijetnje tim društvenim identitetima, i na kraju su testirali pamćenje promocija.

Primjerice subjekti istraživanja bili su studenti. Studente su pripremili (osnažili im društveni identitet) tako da su im rekli da se istraživanje provodi i na drugim studentima na drugim Sveučilištima. Studenti su potom gledali 20 isprintanih oglasa, svaki po tri sekunde i nakon toga su im istraživači dali upitnik da vide koliko su reklama zapamtili. Promocije povezane s identitetom dodali su na 8 od 20 reklama i to na sljedeći način : “Dodatnih 10 posto popusta za studente Sveučilišta u Hong Kongu”. Potom su studenti čitali novinska izvješća vezana za svoje sveučilište, bilo neutralna ili negativna (u grupi u kojoj je ugrožen identitet).

Otkrile su da je snaga identiteta povećala pamćenje promocija koje su povezane s identitetom kad su sudionici bili pripremljeni. Kad je pripremljeni identitet (u ovom slučaju studentski) bio ugrožen, umanjeno je pamćenje reklama, što je pokazalo da je riječ o motiviranom zaboravu.

Povezani eksperiment htio je testirati ulogu izvora vijesti za neutralna i negativna stanja identiteta. Snaga identiteta povećala je otpor prema čitanju novosti iz izvora koji predstavljaju napad na identitet, ali ne u kontroliranim uvjetima. To objašnjava zašto neki ljudi dobivaju svoje informacije iz jednog izvora, primjerice iz Jutarnjeg (koji je više lijevo orijentiran) ili iz Večernjeg (koji je više desno orijentiran). Takva lojalnost minimizira prijetnju identitetu i vijesti i mišljenja lakše se zapamte. Takva lojalnost očito i pridonosi političkim podjelama (na crne i crvene kod nas). U SAD-u na glasače ne gledaju kao na ljude. Gledaju na njih kao na glasačke blokove (Crnci, Hispanci, umirovljenici, žene, mladi, siromašni, bogati itd). Često te grupe usmjeravaju jedne protiv drugih (primjerice “bogati iskorištavaju siromašne”, “crnci su žrtve rasizma”, i slično). Političari iskorištavaju društveni identitet. Zvuči poznato?

Politički identitet iskorištava se već desetljećima, a istraživanje na kupcima tek je nedavno počelo. Ali možete biti sigurni da će se nastaviti, jer oglašivači imaju svoje očite psihološke tehnike i motive: potrošiti što manje novca na reklame, raditi reklame koje će se lakše pamtiti, i natjerati vas da što više trošite.

Margaret Thatcher

Autor
Tomislav Milić
-
Margaret Thatcher
Margaret Thatcher
Neuspjeh? Takva mogućnost uopće ne postoji.

Margaret Thatcher

Evo zašto trebate biti zahvalni na stresu, boli i neprijateljima

Autor
Marko Ćustić
-
Nesretni ljudi
(Flickr / flickr.com/photos/nggalai/)

Na čemu u životu trebamo biti zahvalni? Anketiramo li ljude na cesti, dobit ćemo seriju očekivanih odgovora: na zdravlju, obitelji, prirodi… Ne slažu se svi s takvim pogledom kroz ružičaste naočale, kakav možemo očekivati od slučajnog prolaznika.

Što ako trebamo biti zahvalni zbog stvari koje nisu baš ugodne? Koje nas tjeraju naprijed, grade karakter i nabijaju nam žuljeve? Upravo to se pita bloger Steve Bloom, i predlaže popis sljedećih 6 stvari zbog kojih trebamo biti zahvalni što ih imamo u životu:

1. Zahvalni na stresu

Nitko ne voli stres. Čak i sama riječ “stres” zvuči neugodno. Kronični stres nosi teške posljedice poput debljanja i depresije.

Duga razdoblja intenzivnog stresa su štetna, ali kratki trenuci pod stresom donose brojne velike koristi.

Kratki naleti stresa poboljšavaju rad mozga i pamćenje te jačaju imunitet. Dodatne dobrobiti su jasnoća misli, bolji odnos prema svakodnevici i jača mentalna izdržljivost.

Štoviše, ovisno o stavu se dobrobiti stresa mogu i pojačati. Ako vjerujete da je stres štetan, negativno će utjecati na vaše zdravlje. Ali, tvrde znanstvenici, stav “stres je dobar” može povećati dobrobiti koje od njega primate.

Koliko god to čudno zvučalo, budite zahvalni na stresu i učinit ćete nešto dobro za svoje zdravlje.

2. Neizvjesna budućnost

Budućnost je veliki upitnik s mnogo neizvjesnosti. Nepoznato je zastrašujuće, jer se brinemo kakva nevolja nas može dočekati iza ugla.

Kako bi bilo kad biste znali sve što će vam se dogoditi? Zamislite kako bi vam život bio dosadan. Da, bili biste spremni za loša vremena, ali što je s dobrima? Da znate sve što će vam se dogoditi, svi dobri trenuci bi vam se činili manje uzbudljivi i divni.

Nesigurnost je važan dio uzbudljivog i ispunjenog života. Ne znati što donosi sutra može biti zastrašujuće, ali u tome je zabava iščekivanja da vidimo što će se dogoditi.

3. Zapreke i problemi

Sveučilište u Buffalu pratilo je 2400 ispitanika tijekom četiri godine. Oni koji su prijavili da su naišli na više teškoća bili su mentalno zdraviji i bolje su se osjećali od onih kojima je život bio lakši.

Studija povezuje teškoće s osobnim rastom. To je ustvari znak da se tjerate na suočavanjem s izazovima koje drugi izbjegavaju. Ljudi koji nikad ne iskuse životne teškoće idu linijom manjeg otpora, što nije zabavno, niti ispunjava.

Jedini ljudi koji mogu izbjeći sve zapreke u životu su oni koji nikad nikuda ne krenu. Gledati svoje probleme i teškoće isključivo u negativnom svjetlu je pogrešno – oni su možda znak napretka.

4. Bol

Neki od nas sanjaju o životu bez boli. Postoje ljudi rođeni bez osjeta za bol i oni bi vam sigurno rekli da ne cijenite bol dovoljno.

Bol je neugodna i disruptivna, ali usmjerimo li se samo na negativnu stranu, zanemarit ćemo motivacijsku stranu. Bismo li se znali tako brzo mijenjati da ne postoji bol?

Što ste sve dobro napravili bez boli? Jeste li zaprosili svoju djevojku jer je bilo prebolno zamislite da ćete je izgubiti? Jeste li ostvarili svoj san jer je bilo prebolno propustiti ga?

Gledati bol isključivo kao nešto negativno znači ne prepoznati njenu svrhu. Ona je signal – i ništa drugo. Da, neugodan signal. Ali tjera vas u pravom smjeru. Znači li to da je loša?

5. Neprijatelji

Dovoljno je da netko spomene ime vašeg neprijatelja, i preplavit će vas osjećaji neugode i bijesa. Ali, koliko god ne volite svoje neprijatelje, oni imaju svrhu osim toga da bi se vi osjećali frustrirano.

Neprijatelji vam pružaju priliku da se naučite tolerirati druge i da spoznate mudrost toga da na zluradost odgovorite dobrotom i suosjećanjem. Njihova iritantnost vas uči strpljenju i smirenosti.

Osim toga, ako vam je neprijatelj konkurent, to je dobro za vaš um. Kad osporavaju vaše mišljenje, vi vježbate um kroz debatu i diskusiju. Svaki novi verbalni napad jača vaše argumente, ili vam otkriva slabe točke.

Neprijatelj može biti i dobar motivator. Trudite li se pobijediti ih, radite na vlastitim ciljevima.

6. Pogreške

Prirodno je žaliti zbog pogreški. Voljeli bismo da ih nismo počinili i da je sve savršeno. Ali, griješiti je ljudski. Pogreške će se uvijek događati – to je u našoj prirodi.

Ali ovo je važno: zbog griješite li, postajete bolji, a ne lošiji.

Ne možemo spriječiti pogreške, ali možemo promijeniti način na koji reagiramo na njih. Ako ponavljamo iste greške, nešto radimo krivo. Ali, ako na njima naučimo nešto za budućnost, onda su korisne.

Nemojte žaliti zbog pogrešaka. One vas uče mudrosti. Na tome budite zahvalni.

5 znakova da je vaš šef loš i da morate bježati od njega

Autor
Roko Ramov
-
Poslovni ljudi
(Flickr / flickr.com/photos/nggalai/)

Mislite da vam loš šef stalno visi za vratom? Ili ste i sami šef, a znate da niste baš najbolji. Ne postoji idealan vođa, to je vještina koja se usavršava cijeli život.

Evo kojih 5 znakova loših vođa je izlistala stranica business.com:

1. Stalno provjeravaju zaposlenike

U ekonomiji postoji termin “mikromenadžment”. To je stil upravljanja kad poslovođa intenzivno promatra i kontrolira rad zaposlenika. Vjerojatno ne postoji gora stvar za ubijanje duha zaposlenika, ali šefovi to često zaboravljaju. Često misle da nadgledanjem “pomažu” i da nitko ne može obavljati posao dobro kao oni. Ako ste jedan od takvih šefova, odmah prekinite te ružne navike.

2. Djela im ne prate riječi

Vrhunski lideri primjer su drugima, pa ako uvijek kasne, ne poštuju pravila odijevanja, ne znaju u kojoj je fazi projekt i stalno griješe na sitnicama, pazite se. Naravno da i najbolji menadžeri ponekad griješe, ali ako im se to često događa, onda im nije dovoljno stalo do tvrtke. A ako njima nije stalno, zašto bi zaposlenike bilo briga?

3. Nedovoljno su kvalificirani kao šef

U Hrvatskoj ljudi često dolaze na pozicije preko nepotizma, i postoji puno nekvalificiranih ljudi na visokim pozicijama (možda radite za jednog). Svi smo vidjeli nedavnu situaciju u Zagrebačkom Holdingu.

Ako nemate dovoljno kvalifikacija, upišite fakultet izvanredno. Ako mislite da vam je to previše komplicirano, tražite premještaj na nižu poziciju ili radno mjesto za koje ste kvalificirani.

4. Stalno inzistiraju na sastancima

Postoji puno načina na koje možete poboljšati rad tvrtke, ali inzistiranje na bespotrebnim sastancima nije jedan od njih. Sastanci su često gubitak vremena, jer mogu tvrtku koštati vremena i novca, a neki ljudi ih znaju i namjerno odužiti kako bi izbjegli rad. To je znak lošeg upravljanja vremenom i nedovoljno sposobni lideri često ih koriste samo kako bi odali dojam da se nešto događa.

5. Ne odnose se prema svima jednako

Bilo da je riječ o seksizmu ili predrasudama, ili šef samo ima svog “ljubimca”, ovo je jedan od najvećih problema koji se mora iskorijeniti. Ako je jednoj osobi jasno da poslovođa ne tretira sve ljude jednako, onda je i svima drugima to jasno. To uništava moral tvrtke, a poslovođa ispada neprofesionalan i lagano truje tvrtku. Ako ste vi jedan od takvih šefova, vrijeme je za promjenu.

Postoji puno načina na koje možete postati bolji vođa, ali prvo se morate riješiti ovih pet ružnih navika.

Ljudi koji puno čitaju su uspješniji: evo 10 prednosti koje im knjige daju

Autor
Roko Ramov
-
Knjižnica
(Flickr / flickr.com/photos/ileohidalgo/)

Od malih nogu nas uče da je čitanje bitno za razvoj mozga i da će nas ispuniti. Ali u posljednje vrijeme kao da to zaboravljamo.

Krajem osnovnoškolskog i tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja Hrvatski učenici svoje lektire “rješavaju” putem kratkih sadržaja skinutih s interneta. To znam iz osobnog iskustva i sam sam to često radio, jer je bilo moguće (oprostite razrednice). Popis lektire bio mi je dosadan sve do 4. srednje, i tek tad sam krenuo više čitati. Danas žalim što nisam i ranije.

Uspješni ljudi su najčešće strastveni čitači. Od čitanja knjiga imaju mnogo koristi. Evo kojih deset je izabrao blog Lifehack:

1. Bolje održavaju koncentraciju

Uspješni ljudi mogu se jako dugo fokusirati na jedan zadatak. Bilo tko je pročitao bilo što od Ayn Rand (Atlas Shrugged, The Fountainhead) zna da čitanje nije brz proces. Nije ni ujednačen proces. Čitači uzimaju pauze, svakako, ali najstrastveniji čitači ne mogu odložiti knjigu dulje od jednog dana nakon što je krenu čitati. Uspješni ljudi tako pristupaju svakom zadatku.

2. Postavljaju ciljeve

Čitači postavljaju ciljeve uvijek kad sjednu pred dobru knjigu. Bilo da je riječ o određivanju točnog broja stranica koje bi htjeli pročitati u jednom čitanju ili o čitanju dok im neki koncept ili misao ne sjedne, čitači uvijek nešto žele postići kad otvore knjigu. Uspješni ljudi postavljaju ciljeve za gotovo svaki dio života, i rade dok ih ne ostvare.

3. Mudro iskorištavaju vrijeme

Možda imaju samo 20 minuta prije nego što moraju krenuti na sastanak, ali čitači na to ne gledaju kao “samo 20 minuta”, nego kao na vrijeme koje mogu iskoristiti za čitanje. Također iskorištavaju dosadnu vožnju javnim prijevozom na nešto produktivno. Uspješni ljudi svoje vrijeme jako cijene, i koriste svaku priliku da nauče nešto novo ili da postignu cilj. Čitači shvaćaju da pet minuta izgubljenih svaki dan u jednoj godini znači više od 24 propuštena sata koje su mogli iskoristiti bolje – čitajući.

4. Imaju šire poglede

Uspješni ljudi vide stvari iz više kuteva, jer su pročitali raznu literaturu koja im je proširila poglede. Bill Clinton kaže da su mu dva najdraža romana “Nevidljivi čovjek”, Ralpha Ellisona i “Znam zašto ptica u kavezu pjeva”, Maye Angelou (obje se bave problemima Afroamerikanaca). Te knjige su mu dale uvid u probleme afroameričke populacije, i promijenile perspektivu. Strastveni čitač se može staviti u tuđu kožu, barem na trenutak, ali taj trenutak nosi sa sobom do kraja života.

5. Razmišljaju o pročitanom, izvlače lekcije i postaju mudriji

Osim što dobiju širu perspektivu, ljudi razmišljaju o pročitanom što im često donosi lekcije produktivnosti. Uspješni ljudi na čitanje ne gledaju kao na puko gledanje u crna slova na bijelom papiru. Razumiju da konzumiranje teksta može imati ogroman utjecaj na um, i da knjige mogu promijeniti život.

Zanima li te Kako čitati 52 knjige godišnje?

6. Bolji su pisci i govornici

Čitanje širi vokabular. Ne iznenađuje činjenica da su svi veliki govornici u povijesti bili entuzijastični čitači. Uspješni ljudi inspiraciju vuku iz svojih uzora, i iskorištavaju tu inspiraciju za svoje ciljeve. Periklo, Demosten, Lincoln, Gandhi, Mandela ostavili su utisak u ljudskoj povijesti svojim strastvenim govorima. A svi su obožavali čitati.

7. Imaju bolje pamćenje

Čitači shvaćaju koliko je mozak moćan stroj za pamćenje. Ima gotovo neograničen kapacitet za informacije. Što više čitate i učite, lakše ćete zadržavati informacije. Uspješni ljudi ne slažu se s Homerom Simpsonom koji smatra da učenjem nečeg novog zaboravljamo stare stvari. Oni samo nastavljaju učiti, i upijaju ogromnu količinu znanja i informacija, bez da to i shvaćaju.

8. Ostaju svježi

Čitači su također svjesni da mozak funkcionira kao mišić – kao i svaki mišić treba ga koristiti da ne atrofira. Knjiga je teretana za mozak, izoštrava um i omogućava lakše zadržavanje znanja. Uspješni ljudi svaki dan vježbaju svoj mozak čitanjem i drugim metodama (križaljke, sudoku puzzle). Njima je u navici stvaranje izazova koje trebaju prijeći, a to im pomaže da lakše rješavaju veće probleme.

9. Obrazovani su i informirani

Uspješni ljudi dolaze do vrha jer su iskoristili svoje vrijeme na učenje. Kad uzmu knjigu u ruke, ne žele je samo pročitati, žele iz nje izvući pouke. Udžbenici im nisu bili grozota koje su se jedva čekali riješiti, nego prilika da prošire svoje znanje. Oni čak iz fantastičnih romana izvlače životne lekcije.

10. Čitajući knjige se opuštaju

Čak i najuspješniji ljudi moraju se nekad isključiti i opustiti. To ne znači da im mozak ne radi. Nema ništa loše u čitanju “treš magazina” ili stripova, mogu vam smanjiti stres. Čitanje bilo čega bolje je od gledanja televizora ili pijenja u baru. Uspješni ljudi cijene svaki svoj trenutak i u svojim najmirnijim razdobljima trude se poboljšati. A ne postoji bolji način da se istovremeno opuštate i vježbate mozak od čitanja dobrog štiva.

Ako imate problema s čitanjem, kolega Marko napisao je izvrstan članak kako čitati 52 knjige godišnje. Sretno.

9 savjeta iskusnog poduzetnika: kako raditi manje, a postići više

Autor
Tomislav Milić
-
Odmor
(Flickr / flickr.com/photos/squish_e/)

Jedna od većih zabluda među ljudima koji žele uspjeh u životu je da se stvari mogu riješiti dodavanjem većeg broja radnih sati. Osim što je to protuzakonito – u Hrvatskoj će vas inspekcija kazniti ako radite više od sedam i pol sati dnevno, čak i ako ste vlasnik tvrtke –  nije ni pretjerano produktivno.

Američki poduzetnik i motivacijski govornik Steve Robbins piše za Pick the Brain o tome kako raditi manje a napraviti više:

Kao i većina ljudi, proveo sam život balansirajući između čeznutljivosti prema lijenosti – tropski otoci i voćni napici su visoko na listi mojih životnih ciljeva – i goruće želje da postignem velike stvari, primjerice, izumim robotsku pčelu. Odgovor je bio pronaći način za postignuća uz čim manje rada moguće. Srećom, ima dovoljno prostora za raditi manje i postići više.

Evo devet jednostavnih pravila koje sam naučio tijekom godina o tome kako postići rezultate bez previše truda. (Štoviše, napisao sam devet pravila, jer bi deset bilo previše truda.) Ako još uvijek radite s ciljem odlaska u vlastiti tropski raj, nadam se da će vas ova pravila uputiti tamo na brz i lagan način.

1. Živite sa svrhom

Povremeno zastanite i zapitajte se: “Zašto radim to što radim?” Pobrinite se da vam se dnevni zadaci preklapaju s višim ciljevima. Ako šaljete mail prijatelju, zapitajte se “Zašto?” Utvrdite li da je razlog samo to što se želite povezati, možda da ga radije nazovete?

2. Prestanite odugovlačiti

Lako za reći, teško za učiniti. Nađite partnera za odugovlačenje. Svaka dva tjedna proglasite “akcijski dan”. Provjeravajte jedan drugoga svakih sat vremena. Pobrinite se da oboje postignete napredak u stvarima koje odlažete.

3. Pobijedite tehnologiju

Ako čitate ovo, vjerojatno ste ovisni o tehnologiji koliko i ja. Razvedite se od nje! Ugasite svoj pametni telefon i premjestite kompjutor izvan svog glavnog radnog prostora. Nemojte razmišljati o komjutoru kao o mjestu gdje provodite vrijeme. Koristite ga kao alat, za specifične zadatke. Upalite ga kad vam treba i ugasite kad ste završili.

4. Vježbajte usredotočenost

Proglasite dio dana (ili cijeli dan) vremenom za usredotočenost. Ugasite email aplikaciju, iskopčajte telefon i zatvorite vrata ureda. Odgodite sve prekide koji nisu po život opasni za nakon vašeg vremena za usredotočenost.

5. Ostanite organizirani (mentalno i tjelesno)

Organiziran ne znači uredan. Znači samo da morate znati gdje su stvari kad vam zatrebaju. Ako imate hrpe stvari koje nemaju svoje mjesto u uredu, odredite mjesto za njih, pa makar to značilo da idu na jednu od hrpa. Samo neka to bude službeno, kako biste znali gdje je.

6. Ne gubite vrijeme

Mijenjanje odluka je skriveni gubitak vremena. Za odluke koje se ponavljaju, priredite listu uvjeta koji rezultiraju odgovorom “da”. Primjerice, “obnovit ćemo zalihe kemijskih olovki bilo kojim modelom koji ima gel tintu i vrh širine 0,07 mm”. Kad dođe vrijeme za narudžbu uredske opreme, jednostavno naručite prvu olovku koja odgovara uvjetima.

7. Optimizirati i raditi manje

Povremeno proučite svoje radne procese. Razmislite kako poboljšati svoje radne navike. Primijetite li da bolje razmišljate ujutro, planirajte aktivnosti koje traže upotrebu moždanih vijuga prije podneva. Ako je poslijepodne vaše vrijeme, ostavite ih za kasnije.

8. Gradite čvršće veze

Tražite pomoć? Kad idete prema velikom cilju, pitajte kolege i prijatelje da vam pomognu. Izgradite te odnose unaprijed na način da već danas vi budete njima na raspolaganju.

9. Koristite poluge

Vrebajte načine kako doći do velikog rezultata s malo rada. Ako možete ponovno upotrijebiti isti sadržaj, prirediti šprancu za pisma koju se može lako prilagoditi ili pomoći velikom broju ljudi da odjednom odradite nešto što je svima njima potrebno, pobrat ćete velike rezultate od jednog napora.

Ovih devet koraka su široke kategorije. Svaki se može primijeniti na brojne načine. Dužni ste sami sebi izvući najviše od rada koji ulažete. Proučavajte sebe dok radite i upotrijebite ova načela kako biste počeli raditi manje i postizati više.

1...109110111...150Stranica 110 od 150