Kako preživjeti rad u otvorenom uredu?

Fraza „moja vrata su uvijek otvorena“ posljednjih desetljeća polagano iščezava iz ustiju poslovnih ljudi, jer sve manje zaposlenika doista ima vlastite urede s vratima. Dok za Hrvatsku ne postoje takvi podaci, u SAD-u je više od 80 posto tvrtki usvojilo rad u otvorenom uredu tzv. open space način uređenja interijera, odnosno velike prostorije s bezbroj radnih mjesta.

S manje osobnog prostora i manjkom privatnosti dolaze i veći izazovi, pogotovo za ljude koji nisu naviknuti na ‘otvorene urede’ ili im ne odgovaraju. Sveprisutni zajednički radni prostori mogu direktno utjecati i na poslovne rezultate cijele kompanije, jer mogu smanjiti produktivnost zaposlenika. No, ako ste samo zaposlenik i ne možete utjecati na arhitektonske odluke vaših nadređenih, ostaje vam jedino da se prilagodite i – iz novonastale situacije izvučete ono najbolje. Evo nekoliko savjeta kako ‘preživjeti’ rad u otvorenom uredu:

1.      Iskoristite sobu za sastanke

Većina tvrtki ipak ima zasebnu sobu za sastanke, a kad tu prostoriju ne koristi nitko drugi – iskoristite je vi. U njoj možete obavljati važnije telefonske razgovore ili raditi na zahtjevnim projektima sve dok netko doista u njoj nema zakazan sastanak. A nakon sastanka se opet možete vratiti natrag.

2.      Koristite ‘zlatno pravilo’ sa svojim kolegama

Ne komunicirajte preglasno na telefon ili ne jedite za svojim radnim stolom i pokušajte utjecati na svoje kolege da se ponašaju na isti način. Dajte drugima primjer kako bi se svi trebali ponašati u otvorenom uredu.

 3.      Ne zauzimajte prostor svojih susjeda

Osim glasnog telefoniranja ili glazbe koji definitivno ‘upadaju’ u tuđi radni prostor, nemojte se ‘širiti’ po uredu ni sa svojim stvarima. A onda to pravilo pokušajte uvesti u cijeli radni kolektiv.

4.      Komunicirajte otvoreno

Ako je neki vaš kolega nesvjestan činjenice da dijelite zajednički radni prostor i ne pokazuje namjeru da promijeni svoje ponašanje, povedite diplomatski razgovor s njim/njom i pokušajte naći zajednički jezik. Pokušajte izbjeći ono što vam zapravo jedino i preostaje – požaliti se nadređenom.

 5.     Koristite slušalice

To je najmanje nametljiv način da među bezbroj kolega eliminirate buku i ometanje. Dok radite, možete slušati omiljenu glazbu ili nešto za opuštanje, a možete i pronaći ‘noise reduction’ slušalice, tj. one koje smanjuju vanjsku buku. A ni čepići za uši nisu grozno rješenje – osim vizualnog dojma.

6.      Budite strpljivi

Možda vam jednostavno treba vremena da se priviknete na rad u otvorenom uredu, pa pokušajte na to gledati drugačijim očima. Pokušajte različite pristupe kako bi novonastalu situaciju učinili što ugodnijom.

Ako vam baš nikako ne ide, a službena politika tvrtke to dopušta, razgovarajte sa nadređenim o mogućnosti kliznog radnog vremena, tj. da dolazite na posao ranije dok drugih kolega još nema ili da ostajete nakon uobičajenog radnog vremena, kad ostali već pođu kući.

 7.       Iskoristite situaciju

Rad u otvorenom uredu ima i svojih prednosti. Držite oči i uši otvorene za sve što se događa u uredu, slušajte svoje kolege i pokušajte ustanoviti kako rade uspješniji ili produktivniji kolege.

 8.       Raspitajte se o mogućnosti rada od kuće

Premda rad (k)od kuće u Hrvatskoj još nije jako popularan, svugdje drugdje u svijetu već jest i polako postaje praksa i u hrvatskim tvrtkama. Ako vam rad u otvorenom uredu baš nikako ne odgovara i ne možete se naviknuti na nj, razgovarajte sa

svojim nadređenim o mogućnosti da radite od kuće. Ako to ne postoji u vašoj tvrtki, predložite šefu mali eksperiment – da za početak radite od kuće jedan dan u tjednu, a ako se to pokaže uspješnim i – što bi bilo idealno – povećate svoju produktivnost, polako povećavajte broj dana u tjednu kad radite kod kuće. I ne zaboravite pohvaliti svog šefa jer je tako cool i moderan pa uvodi modernu praksu rada od kuće u poslovanje tvrtke… 🙂

Jednostavnim trikom prestanite odgađati bitne stvari

Kad neku radnju odgađate, u biti sami sebe potkopavate. Mnogi psiholozi smatraju da je razlog zašto rijetko ostvarimo naše ciljeve to što svaki čovjek vjeruje da se sastoji od dvije osobnosti: Sadašnje Ja, i Buduće Ja. A većini ljudi je Buduće Ja puno manje važno od Sadašnjeg Ja. Sadašnje Ja je kapetan broda naše osobnosti, a Buduće Ja treći časnik. No, prestanite odgađati.

“Umjesto da odgađaju osjećaj zadovoljstva, ljudi djeluju tako da bi ugodili potrebama i željama Sadašnjeg Ja, a ne Budućeg Ja.”, tvrde američki psiholozi Neil Lewis i Daphna Oyserman.
Zašto bi uplaćivali u mirovinski fond kad odmah sad želimo kupiti te savršene cipele? Zašto ne pojesti danas taj sladoled kad je sezona kupaćih kostima tek za šest tjedana?

Oysterman i Lewis su se potom zapitali: Što kad bi ljude nekako mogli nagovoriti svoju budućnosti zamisle kao nešto što je jako povezano s njihovom sadašnjošću? Što kad bi Sadašnjeg Ja prisilili da zamisli točno kako bi se Budući Ja osjećao noć prije nego što mora predati seminarski rad koji Sadašnji Ja nikad nije bio započeo pisati.

Preko više različitih eksperimenata, Oyserman i Lewis otkrili su da se ispitanicima neki budući događaj učinio bližim kad bi zamislili da do njega treba proći određena količina dana, a ne mjeseci ili godina. Budući događaj kao što je primjerice prijateljevo vjenčanje činio se “16.3 dana bližim kad bi ga zamislili u danima umjesto u mjesecima, i 11.4 mjeseca bliži kad bi ga zamislili u mjesecima a ne godinama.”, navode autori eksperimenta.

Nakon toga su psiholozi htjeli vidjeti hoće li ljudi prije poduzeti neku radnju kad bi im bilo rečeno da je moraju izvršiti za X dana umjesto X godina. Primjerice, sudionicima istraživanja su rekli da zamisle da su upravo dobili dijete i podijelili su ih u dvije skupine; jednima su rekli da će to dijete trebati ići na fakultet za 18 godina, a drugima za 6 570 dana. Istraživanje je otkrilo da je druga skupina ljudi planirala započeti štednju za dijete nevjerojatnih četiri puta prije nego prva, neovisno o materijalnom statusu, dobi ili razini samokontrole samih ispitanika.

Razmišljanje o događajima u daljnjoj budućnosti u danima natjeralo je ljude da ipak više brinu za želje i potrebe svog Budućeg Ja. Pokušajte i vi tako gledati na stvari i lakše ćete prestati odgađati bitne radnje.

(preuzeto s theatlantic.com)

Metoda revizije stresa: eliminirajte, odgodite ili riješite ono što vas muči

riješite ono što vas muči
Zapišite sve što vam izaziva stres (Flickr / flickr.com/photos/28032587@N06/10485308324/)

Jeste li jedan od onih koji jure od zadatka do zadatka i brine se da neće imati dovoljno vremena za sve? Leo Babauta sa Zen Habitsa ima prijedlog za vas – riješite ono što vas muči.

Ako osjećate da ste pod stresom i jednostavno vas gazi količina zadataka koje morate obaviti, pokušajte provesti reviziju stresa.

“To sam upravo proveo na sebi, jer sam se probudio i odmah me dočekalo milijun zadataka i milijun misli u glavi. Ležao sam još 20 minuta i razmišljao o svemu što trebam obaviti i o problemima koje imam”, piše Leo.

“I onda sam odlučio napraviti popis: sve u životu što me muči ili mi uzrokuje stres. Moji projekti, ali i mali zahtjevi sa strane, financijski zadaci i osobni problemi koji se bore za moj mentalni prostor. Izvrsno je što sam ih popisao, bolje da su na papiru nego da mi se motaju po glavi.”

Kad je popis bio gotov, Leo je pored svake točke zapisao kratku bilješku – kako će je razriješiti. Odmah se osjećao bolje.

Onda se bacio na posao: neke je točke odmah prekrižio, druge je otkazao, treće je odgodio, i onda je odlučio što učiniti s preostalim problemima.

Jednom kad mu se oslobodilo vrijeme za preostale probleme, osjećao se kao da je netko s njega skinuo veliki teret.

Revizija stresa nije alat koji će eliminirati sav stres, niti vas naučiti kako se nositi sa stresom. Ali je dobra, brza metoda kojom se mogu ukloniti mnogi problemi zbog kojih jurite naokolo kao muha bez glave, imate osjećaj da nemate vremena ni za što i gubite usredotočenost.

Kako provesti reviziju stresa

Evo metode:

1. Napravite listu. Popišite sve što vam padne na pamet, a uzrokuje vam stres, na jedan list papira (ili u jedan word dokument): tekuće i nadolazeće projekte, male zadatke, kućanske poslove, putovanja, osobne probleme, zabave, sastanke, planove za godišnji odmor, stvari koje treba kupiti, emailove, zahtjeve koji stižu i tako redom. Nema potrebe popisivati ih po redu. Samo sve nabacite na listu. Ne mora biti potpuna, uvijek možete i kasnije dodati nešto čega se sjetite.

2. Napravite bilješke. Pored svake točke zapišite malu bilješku – Možete li eliminirati ovu točku? Možete li je otkazati? Možete li se izvući iz obveze? Možete li jednostavno to pustiti? Možete li odgoditi za period kad ćete imati više vremena? Je li ovo zadatak visokog prioriteta? Zaslužuje li biti u vašem rasporedu? Možete li danas izdvojiti malo vremena pa odraditi manje zadatke s popisa? Trebate li razgovarati s nekim da razriješite sukob koji vas muči? Pored svake točke zapišite kako je riješiti.

3. Dajte prednost eliminaciji. Ako možete otkazati, eliminirati, delegirati ili odgoditi neku od točaka, učinite to. Odvojite nekoliko minuta da nazovete ljude i obavijestite ih o otkazivanju. To će vam očistiti mentalni prostor koji trebate.

4. Rješavajte trajno. Ostale točke, koje niste eliminirali, riješite. Izdvojite vrijeme u svom rasporedu za zadatke visokog prioriteta, za rješavanje nesporazuma, za manje zadatke koji moraju biti riješeni.

Ako vam se neki zadatak čini presloženim, razbijte ga na manje. Možda je riječ o 3 ili 4 zadatka umjesto jednog velikog, i svakog od njih bit će lakše riješiti.

Cijeli postupak trebao bi trajati 20 minuta. To nije puno za vaše mentalno i fizički zdravlje, zar ne?

Ovaj trener izračunao je da s 5 minuta dnevno možete postati 30 posto bolji

trener
Max Shank

Trener Max Shcank piše o zanimljivom načelu kojim možemo popraviti svoju tjelesnu formu u samo pet minuta dnevno. Evo njegove logike:

Prosječna osoba tjedno vježba dva sata. Ako u svoju jutarnju rutinu doda pet minuta kretanja, dodala je novih 35 minuta tjedno. To znači da je skočila sa 120 minuta na 155 minuta vježbanja tjedno – porast od 30 posto.

Shank kaže: “Pitajte bilo koga tko se bavi financijama gdje možete dobiti zajamčenih 30 posto povrata na investiciju i smijat će vam se, jer to jednostavno nije moguće. Ali kad je o vašem zdravlju i formi riječ, moguće je.”

Čak i ako ste jedan od onih koji vježbaju tri sata tjedno, dodatnih pet minuta dnevno će vam donijeti porast od 20 posto. Tih pet minuta dnevno na godišnjoj razini daju trideset sati vježbanja.

Shank preporuča da se odrade odmah ujutro. Dovoljno je dobro razgibati sve zglobove i odraditi nekoliko zahtjevnijih pokreta, bilo da je riječ o jogi, plesu ili borilačkim vještinama. Ne mora biti fiksnog plana treninga, tvrdi Shank, dovoljno je da se krećete.

Da se ocjenjujete, kaže Shank, nakon što dodate pet minuta dnevne vježbe mogli bi se slobodno podići ocjenu za dva stupnja. S trojke na peticu.

Naravno, cilj nije stati na 5 minuta. Shank bi htio da podižete ljestvicu iz tjedna u tjedan dok ne dođete do 20 jutarnjih minuta. To je 140 minuta tjedno – gotovo dvostruko više nego do tada. Ključno je da je promjena svakodnevna – 20 minuta dnevno vrijedi više od jednog dodatnog treninga tjedno u trajanju 140 minuta. Razlog za to je što se tijelo brže adaptira na izazove koji se javljaju često. Tako i vježba rascjepkana u manje doze djeluje bolje od jednog velikog napora.

Put do uspjeha ponekad je trnovit: 12 poznatih osoba u koje gotovo nitko nije vjerovao

Pukovnik Harland David Sanders i njegov čuveni recept za piletinu bili su odbijeni 1.009 puta

Mnogi uspješni i poznati ljudi dugo su se probijali do svojih zasluženih priznanja. Nekima uspjeh naprosto nije pošao za rukom odmah, nisu bili prepoznati ili nitko osim njih nije vjerovao u njihov talent. Ako vam ponekad nedostaje motivacije za vlastiti profesionalni život, evo 12 kratkih primjera koji će vam poslužiti za jačanje raspoloženja i samopouzdanja i put do uspjeha.

Ludwig van Beethoven je svirao violinu na vrlo čudan način i radije je trošio vrijeme na sviranje vlastitih kompozicija umjesto da poboljša svoju tehniku sviranja. Njegov glazbeni učitelj zato je zaključio da će Beethoven postati loš skladatelj.

Pukovnik Harland David Sanders, stvarna osoba poznata s logotipa fast food lanca Kentucky Fried Chicken, obišao je 1.009 mjesta na kojima je pokušao zainteresirati potencijalne investitore za svoj čuveni recept za piletinu s 11 začina. Točno 1.009 puta bio je odbijen, no sedam godina kasnije prodao je svoj ‘pileći’ biznis za 15 milijuna dolara.

Douglas MacArthur, američki general iz prvog svjetskog, drugog svjetskog i korejskog rata, bio je jedna od ključnih figura savezničke pobjede u drugom svjetskom ratu te najodlikovaniji časnik u povijesti vojske SAD-a. Ali puno prije svega toga čak je dva puta bio odbijen kad se pokušao upisati na West Point vojnu akademiju.

Bill Gates. Dobro, o njemu ne moramo puno govoriti. No, nekoliko godina prije nego što je stvorio Microsoft, Gates je s Paulom Allenom i Paulom Gilbertom osnovao Traf-O-Data, projekt automatskog mjerača prometa na autocestama. Kad su njih trojica zaključili da je proizvod spreman za predstavljanje, otišli su na sastanak u gradsku upravu, no pred gradskim uglednicima je uređaj slavodobitno – zakazao.

Navodno je nakon toga Gates otrčao svojoj majci i molio ju da gradskim vlastima objasni da uređaj njezina sina ipak funkcionira, no čini se da to nije pomoglo: Gates je službeno uspio prodati tek jedan primjerak Traf-O-Data uređaja.

Rudyard Kipling, čuveni autor “Knjige o džungli” na počecima svoje karijere pokušao se zaposliti kao novinar. No jedan novinski urednik odbio ga je angažirati rekavši mu “da jednostavno ne zna koristiti engleski jezik”.

Jerry Seinfeld, poznati komičar na svom je prvom stand up nastupu otjeran sa scene uzvicima negodovanja publike.

Oprah Winfrey je kao 22-godišnjakinja bila otpuštena s lokalne televizijske postaje na kojoj je honorarno radila kao suvoditeljica, jer je njezin šef smatrao da jednostavno nije rođena za televiziju.

Steven Spielberg, jedan od najpoznatijih redatelja današnjice čak je tri puta bio odbijen kad se pokušavao upisati na filmski studij.

Soichiro Honda, još od najranijeg djetinjstva pomagao je ocu koji je vodio servis popravaka bicikala, a u školi su ga kolege prozvali “lasica s crnim nosom”, jer mu je lice uvijek bilo prljavo od rada u očevoj radionici. Kad je malo porastao, mladi Soichiro se pokušao zaposliti u Toyoti, ali ga nisu primili. Pa je počeo samostalno raditi motocikle i osnovao – Hondu.

U mladim danima, Walt Disney je svojedobno dobio otkaz u dnevnim novinama jer je njegov urednik zaključio da – Disney nema dobrih ideja. Kasnije je Disney nekoliko puta bankrotirao prije nego što je izgradio Disneyland.

Arianna Huffington, jedno od najpoznatijih imena modernog digitalnog izdavaštva i osnivačica Huffington Posta svojedobno je dugo i bezuspješno pokušavala pronaći izdavača za svoju drugu knjigu. Prije no što joj je to ipak pošlo za rukom, dobila je ‘odbijenice’ od čak 36 različitih izdavačkih kuća.

I za kraj – podsjetimo se slučaja Stevea Jobsa, koji je svojedobno bio otjeran iz kompanije koju je stvorio. Jobs, jedan od  osnivača kompanije Apple 1976. godine, bio je 1985. godine prisiljen otići iz Applea, pa je otišao i osnovao tvrtku NeXT. Deset godina kasnije, godine 1996.

Apple Computers se nalazio u najvećoj krizi od osnivanja, stoga je, u dogovoru s Jobsom, kupio njegovu tvtku NeXT za 402 milijuna dolara s namjerom da na temeljima NextStepa izgradi zasebni operacijski sustav za novu generaciju Macintosh računala. Sljedeće godine Jobs se kao spasitelj vraća u Apple iz kojeg je bio otjeran, a tvrtku na rubu bankrota doveo je do profitabilnosti u manje od dvije godine.

Bill Gates – o tome kako radi, o kapitalizmu, novcu, cjepivima…

(Flickr / flickr.com/photos/dfid/)

Bill Gates je zaista velik čovjek. Osim što je utemeljio Microsoft i postao jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, posvetio je mnogo vremena i milijarde dolara filantropskim aktivnostima. Omiljene teme su mu eliminacija ekstremnog siromaštva s našeg planeta i zaustavljanje umiranja od bolesti koje se mogu lako spriječiti. Evo deset njegovih citata koji spadaju u Strategove najdraže, uz objašnjenja zašto nas inspiriraju:

“Ako se vratite unatrag do 1800., svi su bili siromašni. Ali svi. Industrijska revolucija je krenula, i mnoge su zemlje imale koristi, ali ne sve.”

Ne zaboravite da danas prosječan Hrvat živi bolje od kralja prije dvjesto ili tristo godina. Neograničene mogućnosti informiranja i zabave te zdravstvo koje bi se našim precima učinilo poput magije obogatili su naše živote. Budite zahvalni na tome.

“Nisam ljubitelj to-do listi. Umjesto toga, koristim email, foldere na desktopu i online kalendar. Kad sjednem za stol, mogu se usredotočiti na emailove koje sam označio i provjeriti foldere putem kojih pratim pojedine projekte i pojedine blogove.”

Dobro je znati kako velikani rade. Gates očito voli jednostavnost u svom radnom procesu.

“Na stolu imam tri ekrana, sinkronizirana s jednim stolnim računalom. Mogu povlačiti predmete s jednog ekrana na drugi. Jednom kad imate tako veliku površinu ekrana, nikad se ne želite vratiti natrag, jer izravno utječe na produktivnost.”

Još jedan Gatesov savjet vezan izravno na produktivnost.

“Ljudi se boje promjene. Bojali su se električne struje kad je izumljena, zar ne? Bojali su se ugljena, motora s unutarnjim sagorijevanjem… Uvijek će biti neznanja, a neznanje vodi strahu. Ali s vremenom, ljudi će prihvatiti svoje silicijske gospodare.”

Ovaj citat pokazuje koliko je Gates progresivan mislilac. Iako nam ovaj dio sa silicijskim gospodarima još nije sasvim sjeo.

“Imam lijep ured. Imam lijepu kuću… Ne odričem se nekih sjajnih stvari. Ali nemam skupe hobije.”

Gates je poznat po skromnosti i po tome koliko nije rastrošan. On i supruga Melinda odlučili su djeci ostaviti novca koliko je potrebno za vrhunsko obrazovanje, a sve ostalo će razdijeliti siromašnima.

“Imao sam mnogo snova kad sam bio dijete, a mislim da ih je veliki dio izrastao iz činjenice da sam imao priliku mnogo čitati.”

I mi na Strategu smo veliki zagovornici čitanja knjiga kao jedne od najboljih metoda osobnog razvoja. Pročitajte i naše savjete o tome kako povećati broj knjiga koje čitate.

“Vjerujem da je povrat na investirano u siromašne jednako uzbudljiv kao i uspjesi u poslovnoj areni, a mnogo je značajniji!”

Gates je veliki borac protiv siromaštva, i vjeruje da do 2050. na svijetu više neće biti siromašnih zemalja, već samo onih koje spadaju u zemlje s nižim srednjim prihodima. Činjenica je da živimo u zlatno doba borbe protiv siromaštva i da su privatni filantropski programi, Svjetska banka i globalizacija srezali broj ekstremno siromašnih u svijetu za 40 posto. Usprkos svim pričama o 1 posto najbogatijih, globalna jednakost raste.

“Ne vjerujem da postoji filozofija koja sugerira da je dobiti dječju paralizu dobra stvar.”

Gates je jako razočaran pokretom protiv cijepljenja na Zapadu, jer zna koliko su života cjepiva spasila, i koliko će mrtvih opet biti ako se ljudi prestanu cijepiti.

“Kapitalizam radi jako dobro. Tko se želi preseliti u Sjevernu Koreju, neka samo izvoli.”

Istina.

 

Thomas Boone Pickens

“U svom poslu uvijek sam tražio ljude koji
mogu obaviti posao bolje od mene.”

Thomas Boone Pickens

Koja je tajna uspješnih i bogatih? Možda alkohol, kaže studija OECD-a

tajna uspješnih
(Flickr / flickr.com/photos/e_calamar/)

U čemu je tajna uspješnih i bogatih? Možda u tome što – piju. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, OECD, objavila je studiju prema kojoj je, suprotno uvriježenom mišljenju o alkoholičarima kao ljudima s dna društvene ljestvice, za ljude koji imaju visoko obrazovanje i društveni status veća vjerojatnost da piju alkohol. Kad je o opasnim količinama alkohola riječ, njima se u većini zemalja OECD-a upuštaju bogatije i bolje obrazovanje žene te siromašniji i slabije obrazovani muškarci.

U mlađim generacijama su se količine uživanja alkohola prema socioekonomskom statusu posve izjednačile između muškaraca i žena, kad je riječ o bogatima. Negativan utjecaj alkohola ipak postoji – u studiji se procjenjuje da je prosjek u članicama gubitak 1 posto BDP-a zbog šteta izazvanih pretjeranim pijenjem. Međutim, umjereno pijenje alkohola imalo je pozitivan utjecaj na plaće ispitanika.

Najbogatiji Australci i Nijemci su najskloniji alkoholu u zemljama obuhvaćenima istraživanjem, kao i najobrazovaniji Švicarci, barem u muškoj kategoriji. Među ženama vode Slovenke – u susjednoj državi najobrazovanije i najbogatije žene piju više nego u bilo kojoj drugoj članici OECD-a. Bogatstvo ima negativan utjecaj na pijenje samo među muškarcima u Češkoj, a obrazovanje samo među ženama u Koreji.

Studija ne uspijeva objasniti jesu li veće plaće umjerenih uživalaca alkohola uzrok ili posljedica pića. Od zanimljivijih podataka vrijedi još i istaknuti da u većini zemalja etničke manjine manje piju, kao i da su Australci opasniji za okolinu kad su pijani, odnosno da su ozlijedili najviše ljudi u alkoholoziranom stanju u istraživanom razdoblju.