9 jednostavnih načina da povećate svoju produktivnost na poslu

produktivnost

Svatko od nas želi napraviti što više posla dok je u uredu, žele produktivnost na nivou, no neki smatraju da se to postiže samo na komplicirane načine. Ipak, za to je ponekad dovoljno primijeniti nekoliko jednostavnih stvari koje će odmah početi pozitivno djelovati na vašu produktivnost:

1. Pojednostavnite svoj radni prostor

Na početku svakog radnog dana posvetite par minuta organiziranju i ‘pospremanju’ vašeg radnog prostora. U osnovi to znači da s radnog stola uklonite sve ono što vam je nepotrebno, ali pritom budite vrlo kritični: doista pospremite u ladice sve ono što nećete koristiti taj dan, a pogotovo uklonite sve nepotrebne papire.

Osim usredotočenosti, to će smanjiti vrijeme koje vam je potrebno kad nešto tražite u uredu.

2. Obogatite svoj ured bojama ili biljkama

Boje mogu jako utjecati na vaše raspoloženje i produktivnost tijekom dana, ističe dizajnerica interijera Jenny Gauld. Primjerice, plava boja stvara osjećaj smirenosti i pomaže vam da se usredotočite, crvena je odlična za posao koji zahtijeva točnost i pažnju za detalje. A biljke vam mogu pomoći u smanjivanju glavobolje i umora.

U jednoj američkoj studiji otkriveno je da biljka na radnom mjestu može povećati produktivnost i kreativne performanse za čak 30 posto.

3. Oplemenite svoj radni prostor za produktivnost

Osim boja i biljaka, neki osobni predmeti mogu također utjecati da se na poslu osjećate ugodnije i opuštenije. Koliko god to možda nekima djelovalo trivijalno, slobodno na zidove okačite svoje diplome i priznanja – svaki put kad pogledate na njih, podsjetit ćete se na vlastiti uspjeh, a to će vas potaknuti da radite još bolje.

4. Najteži ili najdosadniji zadatak obavite prvi

Nekako je u ljudskoj prirodi da odugovlači s mrskim zadacima – ostavlja ih za kraj radnog vremena ili radnog tjedna, pa opet tako iznova. Poradite na svojoj samodisciplini i natjerajte se da najteži zadatak obavite prvi, pogotovo jer će vam se svi ostali u usporedbi s njim činiti lakši.

5. Ignorirajte e-mailove (bar neko vrijeme)

Konstantne obavijesti o pristiglim novim mailovima na mobitelu ili računalu svako malo će vas izbaciti iz fokusa i dekoncentrirati. Umjesto čitanja svakog maila čim stigne u vaš inbox, isključite notifikacije o pristizanju, ili ih postavite da vas izvještavaju o pristiglim mailovima u nekom razumnom intervalu – primjerice, svakih sat vremena.

6. Krećite se za produktivnost

Nemojte se ograničiti na svoj radni stolac. Čak i liječnici će vam preporučiti da dio radnog dana provedete stojećki, a zašto ne i – šetajući.

7. Neka vam mali zadaci budu prioritet

Mnogim ljudima se događa da svjesno lakše ili manje zadatke stavljaju na kraj svojih radnih rasporeda, vodeći se mišlju da će već naći vremena da ih obave. No, loša strana takvog razmišljanja je da si tako ponekad za kraj radnog vremena ostavite nekolicinu takvih manjih zadataka, koji će vam u konačnici oduzeti dosta vremena.

A još ako uzmete u obzir da ste pred kraj radnog vremena već umorni, nešto što biste ujutro obavili za pola minute, predvečer će vam oduzeti više – pet ili deset minuta. Pokušajte u svoj radni život implementirati sljedeće pravilo: sve zadatke za koje vam po vlastitoj procjeni treba do dvije minute, napravite odmah.

8. Uzmite kratke stanke

Bilo da je riječ o kratkoj šetnji ispred zgrade, odlaska do obližnjeg kafića, čitanje časopisa ili posjet kolegi u drugoj sobi, uzimanje kratke stanke od 10 do 15 minuta svaka dva sata – poboljšat će vam cirkulaciju, smanjiti naprezanje očiju pred monitorom te smanjiti napetost mišića.

9. Slušajte glazbu

Nošenje slušalica na ušima ne znači da ste nedruštveni. Dok radite, slušanje omiljene glazbe ili one za opuštanje može vam pomoći u fokusiranju i koncentraciji. Osim toga, time ćete i kolegama dati do znanja da ne želite biti uznemiravani.

E&Y: Muškarci su spremniji odreći se karijere zbog obitelji od žena

karijere
(Flickr / flickr.com/photos/nanagyei/)

Čini li vam se da u zadnje vrijeme zbog posla i karijere imate sve manje vremena za obitelj? Da vaš privatni život pati zbog posla? Da radite previše, a ne vidite puno opcija za napredak? Ako je odgovor na ta pitanja da, niste jedini.

Američka konzalting tvrtka Ernst & Young (EY) je prošli tjedan objavila istraživanje koje je pokazalo da trećina stalno zaposlenih radnika tijekom posljednjih pet godina sve teže usklađuje poslovni i privatni život. Najviše su pogođeni mladi ljudi i roditelji te radnici u određenim državama.

Nova globalna anketa pokazala je da su glavni problemi za sklad privatnog i poslovnog života stagnirajuće plaće uz povećane troškove života, više radnih sati i više odgovornosti na poslu i kod kuće.

  • Diljem svijeta otprilike pola menadžera radi više od 40 sati tjedno, a četiri od deset ih kaže da im se u zadnjih pet godina povećao broj radnih sati. To pogotovo vrijedi za milenijalce (generaciju ljudi rođenih od 1982. do 2004. godine) i roditelje.
  • U SAD-u su muškarci skloniji promijeniti posao ili odbiti promaknuće kako bi imali više vremena za privatan život nego žene.
  • Roditelji će globalno prije napustiti radno mjesto zbog manjka mogućnosti za napredak od ljudi koji još nemaju djecu.

Internet anketa koja je uključivala gotovo 97 000 stalno zaposlenih radnika u tvrtkama raznih veličina u osam zemalja svijeta ispitivala je razna područja uključujući: ulazak mlađih generacija u menadžment, usklađivanje poslovnog i privatnog života s ekonomskim izazovima, fleksibilnost radnog mjesta globalno, što zaposlenici traže od posla te zašto ga napuštaju.

Anketa je provedena u SAD-u, Njemačkoj, Japanu, Kini, Meksiku, Brazilu, Indiji i Ujedinjenom Kraljevstvu i donijela je puno zanimljivih zaključaka, od kojih su ovih 5 najzanimljiviji:

1. Usklađivanje poslovnog i privatnog života postaje sve teže

Glavni razlog koji je navela trećina svih ispitanika je: “moja plaća nije znatno porasla, a životni troškovi jesu”, a skoro jednak broj ljudi je zaokruži još i: “moje odgovornosti na poslu su se povećale”. U 5 najpopularnijih odgovora bili su povećana odgovornost kod kuće, više radnih sati i briga za djecu.

  • Stalno zaposleni radnici u Njemačkoj i Japanu najčešće su isticali da postaje sve teže uskladiti poslovni i privatni život, ali i svaki četvrti Američki radnik tvrdi isto.
  • Naglašavajući tenziju između prioriteta mlađih generacija, otprilike pola članova milenijske generacije i generacije X (rođeni od 1965 do 1981. godine) navelo je kao glavni problem povećanje odgovornosti na radnom mjestu. Uz to ih je više od 40 posto dodalo i povećane odgovornosti kod kuće.
  • Zemlje u kojima je roditeljima najteže uskladiti privatni i poslovni život naspram ljudi koji nemaju djecu su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Indija i SAD.

Globalno, mlađim generacijama raste broj radnih sati u zadnjih pet godina u vrijeme kada mnogi kreću u menadžment i zasnivaju obitelji( 47% milenijske generacije izjavilo je da im je porastao broj radnih sati, naspram generacije X kod koje je to navelo 38 % a kod baby boomera-28%)

  • Među menadžerima, stalno zaposleni roditelji (41%) doživjeli su porast radnih sati češće nego stalno zaposleni ljudi bez djece (37%)

2. Ljudi najčešće daju otkaz zbog: porasta minimalnih plaća, nedostatka mogućnosti za napredak i previše prekovremenog rada

Osim ova tri razloga, radnicima smeta i radno okružje u kojem se ne potiče timski rad, kao i kad im šef ne dozvoljava fleksibilan rad.

3. Što radnici diljem svijeta smatraju bitnim kod posla?

Osim plaćanja po zaslugama i beneficija, top pet stvari koje zaposlenici drže bitnima kod posla su:
“biti u mogućnosti fleksibilno raditi i u isto vrijeme biti na putu prema promaknuću” što je bilo izjednačeno na 74% sa “rad s kolegama, (uključujući i šefa) koji podržavaju i cijene moj trud da radim fleksibilno”. Ostale fleksibilnosti koje stalni zaposlenici traže su: mogućnost fleksibilnog rada neformalno po potrebi, plaćeni roditeljski dopust i što manje prekovremenih sati.

  • Milenijalci diljem svijeta više od drugih generacija naglašavaju kako je važno imati plaćeni roditeljski dopust i dobiti mogućnost rada od kuće jednom ili dvaput tjedno

4. Utjecaj novčane situacije na brak, posao, obrazovanja i planiranje obitelji

U posljednjih pet godina ekonomska situacija je odigrala veliku ulogu u životima stalno zaposlenih radnika i utjecala na njihov život na puno načina.

  • Više od petine zaposlenika poticalo je svojeg partnera/icu da se vrati na svoj posao, a četvrtina ih je rekla svojim partnerima da ne smanje broj radnih sati kako im ne bi opala primanja.
  • Otprilike 23% radnika odlučilo je ne imati djecu, a svaki peti odgađa dobivanje još jednog djeteta.
  • Ekonomska je situacija utjecala i na brakove. Novčani problemi potaknuli su svakog šestog radnika na rastavu; s druge strane, dobra novčana situacija odgodila je svaku šestu rastavu
  • Gotovo svaka peta stalno zaposlena osoba bila je prisiljena zamrznuti ili prekinuti visoko obrazovanje ili je rekla da im je smanjena mogućnost da plate djeci obrazovanje.

5. Zanimljiva otkrića u SAD-u

U zadnje vrijeme milenijalci u SAD-u sve češće postaju menadžeri u slično vrijeme kad postaju i roditelji tako da imaju veći opseg odgovornosti na poslu i kod kuće. Milenijalci se razlikuju od starijih generacija po tome što mnogi rade više sati nakon što dobiju dijete (26% njih). Također njihovi partneri/ce rade puno radno vrijeme češće nego što je to bio slučaj sa starijim generacijama.

Iako cijene fleksibilnost, otprilike svaki deseti radnik iskusio je “negativne posljedice zbog toga što su radili po fleksibilnom raspredu”, a ta brojka je još gora za milenijalce od kojih je to iskusila jedna šestina.

  • Milenijalci koji su roditelji puno češće uzimaju roditeljski dopust (48% njih) nego što je su ga uzimale starije generacije (generacija X 35%, baby boomeri 24%)
  • Milenijalci cijene fleksibilnost i roditeljski dopust, te kažu da bi tvrtku koja im to pruži preporučili drugima, u njoj bi bili motiviraniji za rad, manja je vjerojatnost da bi dali otkaz i bili bi spremni ponekad raditi i više sati.

Radnici u SAD-u spremni su žrtvovati mogućnost napredovanja i promijeniti posao kako bi bolje uskladili poslovni i privatni život. Njih 54% zbog toga bi odbili i promaknuće i povišicu. Zanimljiva je činjenica da je među njima više muškaraca, naročito milenijalaca.

  • Muškarci su spremniji napraviti žrtve kako bi uskladili posao i obitelj od žena. Vjerojatnije je da oni promjene posao ili karijeru, ili budu spremni na takvo što, nego žene. Voljniji su propustiti promaknuće da bi se preselili s obitelji gdje će im biti lakše uskladiti poslovni i obiteljski život ili pretrpjeti smanjenje plaće kako bi imali fleksibilno radno vrijeme.

7 smrtnih grijeha javnog govorništva

govorništva
(Flickr / flickr.com/photos/mdgovpics/)

Javno govorništvo zahtjeva mnogo pripreme. Govor ili prezentacija koji će zadržati pozornost slušatelja neće lako nastati. Jednom kad je govor napisan, dodatno vrijeme treba posvetiti vježbanju izvedbe.

Ključno je izbjeći sedam zamki u koje govornici obično upadaju. Svaka od njih može prouzročiti da publika izgubi pozornost i odvrati pažnju od vašeg govorništva:

1. Vrludanje – ako ne znate kuda idete, ni publika vas neće slijediti. Nemate ništa za reći? Onda nemojte. Nitko se nikad nije žalio da je neki govor bio prekratak.

2. Monoton glas – izgubiti pozornost publike je loše, uspavati ih je još i gore. Jednoličan glas ubija komunilaciju. Kad ne varirate ton glasa tijekom govora, teško je ostati zainteresiran, koliko god to što govorite bilo važno.

3. Ograničeno znanje o temi – pustili su vas da govorite jer su očekivali da nešto znate o tome o čemu ćete govoriti. Morate biti upoznati s temom i dobro istražiti to o čemu govorite.

4. Izostanak kontakta očima – ne gledate li publiku u oči, nastaje barijera između vas i auditorija. Povežite se sa slušateljima, oni moraju znati da se njima obraćate.

5. Šetkanje, vrzmanje ili nervozne kretnje – znakovi treme, koji mogu odvući pozornost publike. Trema se ne da ukloniti, ali se znakovi mogu kontrolirati vježbom.

6. Nepripremljenost – ako se vidi da se vi niste potrudili u pripremi, zašto bi publika uložila trud u slušanje?

7. Loše pričanje priča – ništa ne prenosi složene ideje bolje od prikladnih priča. Ako želite pozornost slušatelja, naučite se dobrom pripovijedanju.

7 tajni fit i zdravih ljudi zbog kojih se razlikuju od ostalih

zdravih ljudi
(Flickr / flickr.com/photos/dvids/)

Ljudi se očito dijele na dvije kategorije, one koji su fit i bez napora povremeno protrče velikom brzinom i nas ostale, koji ostajemo za njima u prašini i čudimo se kako je to moguće.

Bloger Steve Bloom kaže da se godinama pitao u čemu je razlika između njega i zdravih ljudi, tjelesno spremnih ljudi. Proučavao je njihovo ponašanje u nadi da će im se jednom pridružiti. Evo što je otkrio:

1. Zakazuju treninge u određeno vrijeme i drže se rasporeda

Vježbati “kad god bude vremena” je previše neodređena odluka da bi bila učinkovita, kao i dobra startna pozicija za smišljanje izlika. Kad se ustanove točni dan i termini za vježbanje, teško je upotrijebiti najčešću izliku, onu da nemate vremena.

Zakazani termini ujedno traže odgovornost, to su točno određena razdoblja kojima treba prilagoditi ostatak rasporeda. Najvažnije, postavljanjem rasporeda, vježbanje postaje dijelom tjedne rutine i, u konačnici, navikom. Jednom kad se to dogodi, izglednije je da ćete mu se vraćati u budućnosti.

2. Uživaju biti aktivni

Za mnoge je vježbanje neugodno, nešto što vam se čini kao obveza. Ali, ako gledate na taj način, vježbanje postaje nešto što ćete lako odbaciti.

Fit ljudi uživaju u vježbanju. Bilo da je riječ o natjecateljskom duhu ili zadovoljstvu zbog obaranja osobnog rekorda, fizička aktivnost je za njih ugodna.

Mnogi počinju zbog vanjskih dobrobiti, ali kad jednom pronađu radost u samoj aktivnosti, rado joj se vraćaju.

3. Razumiju da je put do spremnog, zdravog tijela dug

Nema rezultata preko noći. Postati fit zahtjeva odlučnost i ustrajnost kao malo koja druga stvar u životu.

Ali nije samo stvar u rezultatu na kraju tunela i putovanju do njega. Važnije je pronaći disciplinu i uložiti napor da se rezultat dogodi.

Fit ljudi cijene disciplinu potrebnu za vježbanje iz tjedna u tjedan. Odlučnost za napredovanje postaje stvar ponosa – dobar je osjećaj znati da ste uložili sve na putu do cilja.

4. Usmjereni su na poboljšanje, ne na savršenost

Nema savršenog tijela. Nema savršene vježbe ili prehrane. Ustvari, treba odbaciti sva očekivanja o tome što je fizička spremnost. Usredotočite li se na idealan rezultat, propast ćete, jer tražite previše od sebe.

Usmjerite se na poboljšanje, ne na savršenost. Umjesto da tražite idealnu prehranu, popravite svoje prehrambene navike. Umjesto razmišljanja o savršenom izgledu, bavite se time koje vježbe možete izvesti bolje.

Vježbanje je u prvom redu mentalni napor i pravi psihološki okvir pomaže.

5. Za njih je zdrava prehrana dio života

Lako se zakačiti za novu modernu dijetu koja obećava uspjeh ako primijenite samo jedan čudan trik.

Ali problem s dijetama je taj što su toliko restriktivne da je ljudima teško držati ih dovoljno dugo. Stoga jednostavno prestanu.

Bolji pristup je gledati na zdravu prehranu kao na seriju izbora. Uz male promjene tu i tamo, izbacujte nezdravo i dodajte zdravo.

Lagana tranzicija će zdravu prehranu pretvoriti u naviku koja ostaje trajno.

6. Pristupaju spavanju veoma ozbiljno

Vježbanje je besmisleno ako se ne naspavate. Tijekom spavanja tijelo obnavlja mišiće i pohranjuje novu energiju. Nedostatak sna može biti jako opasan – remeti metabolizam, kvari raspoloženje i sposobnost nošenja sa stresom.

Zdravi, fit ljudi trude se da se dovoljno naspavaju. Teže idealnim uvjetima u spavaćoj sobi. Ne jedu ili piju ništa što im može poremetiti san. To se odnosi na alkohol, kavu prekasno u danu i teške večernje obroke.

7. Znaju da je fitness mentalna igra

Fitness je za većinu fizička aktivnost – znoj, mišići, definicija. Naizgled zaista i je.

Ali mentalni stav ne treba otpisati. Nije samo stvar sirovoj snazi i znoju – tijelo i um su povezani.

Zdrava prehrana traži disciplinu. Ustrajanje u tjelovježbi iz tjedna u tjedan traži odlučnost. Sve to dolazi iz uma. Ako možete usredotočiti um na te osobine, i tjelovježba postaje laka.

Najbolje aplikacije za produktivnost: Wunderlist

aplikacije za produktivnost

To-do lista je jedan od osnovnih alata kojima se koriste produktivni ljudi. Jedna od rijetkih stvari u životu koja nam je sve draža kako se više smanjuje. To-do lista je tu da vas podsjeti sve što morate obaviti i da na kraju dana možete ocijeniti svoja postignuća.

Mnogi još vole old school rješenja s blokićem i olovkom, ali mi na Strategu više volimo elektroničku varijantu. Volimo aplikacije za produktivnost.

Naša omiljena aplikacija za to-do liste je Wunderlist. Dostupna je u verzijama za iOS, OS X, Windowse 7,8, Chromebook, Android…

Optimized-wunderlist iphone

Kako je to danas već uobičajeno, jednom kad ste se ulogirali, vaš Wunderlist se automatski sinkronizira i prati vas na mobitelu, tabletu i računalu.

Liste su podijeljene u osnovne kategorije, koje slobodno možete i sami formirati – uobičajeno je imati Work, Private i još neke, ovisno o potrebama. Tu su i pametne liste – Today, koja pokazuje zadatke koji dospijevaju danas ili su već dospjeli, Week, koja pokazuje sve zadatke ovog tjedna i Inbox, u koji stižu zadaci od drugih korisnika s kojima ste povezani. Da, na Wunderlistu se moguće povezati s kolegama i dodijeljivati zadatke drugima.

Optimized-wunder ip

Svaki zadatak možete podijeliti u podzadatke, primjerice u zadatak Kupovina možete dodati točke Kruh, Mrkva, Šampon… Kako stavljate stvari u kolica, možete ih drugom rukom na mobitelu označavati kao obavljene i Wunderlist ih sam skriva s popisa.

Svaki zadatak može imati vrijeme kad dospijeva, ali i podsjetnik koji se može oglasiti ranije. Primjerice, ako u utorak u 10 sati morate podnijeti izvješće, podsjetnik vas može upozoriti na to u ponedjeljak poslijepodne. U trenutku koji odaberete oglasit će se aplikacija na mobitelu, ali možete podesiti i da vam Wunderlist pošalje mail kao podsjetnik. I to ne samo vama, nego i drugima koji sudjeluju u projektu.

Wunderlist podržava i hashtagove, ispis, rađenje bilješki… Pro verzija, koja se plaća, donosi i neograničeno zadavanje zadataka, dijeljenje na podzadatke i formiranje foldera, a postoji i Business verzija za tvrtke koje žele voditi svoje poslovanje putem Wunderlista.

Aplikacija zaslužuje definitivnu preporuku i zbog jednostavnosti za korištenje. Nadamo se da će vam ovaj kratki prikaz, prvi u našoj seriji predstavljanja aplikacija za produktivnost, biti koristan.

Ako želite vidjeti ostale nastavke, lajkajte nas na Facebooku.

Odlazak na posao biciklom spašava od stresa i debljine

na posao biciklom
(Flickr / flickr.com/photos/15609463@N03/)

Ako ste pod stresom već u trenutku kad stižete na posao, možda je razlog način kojim odlazite raditi. Časopis Fast Company izvještava o studiji koja je pokazala da su osobe koje idu na posao biciklom ili pješice sretnije od ostalih.

Osobe koje putuju biciklom ili hodaju imaju za 40 posto manje izglede da budu napeti tijekom prvih sat vremena od dolaska na posao, za razliku od onih koji voze ili stižu javnim prijevozom. Napetost tijekom prvog sata na poslu sigurno nije dobar početak dana.

“Ljudi misle da je izvor stresa posao, i sigurno je, ali i putovanje na posao je zanimljivo jer je to okružje koje na neki način imate pod kontrolom, možete postaviti okvir za ostatak dana”, kaže Neema Moraveji sa sveučilišta Stanford, suosnivač Spirea, tvrtke koja proizvodi osobni senzor za praćenje napetosti. “Zanimalo nas je u kakvo stanje ljudi sami sebe dovode.”

Spireovi podaci u skladu su s ranijim istraživanjima, studijom koja je u Velikoj Britaniji trajala 18 godina i objavljena je lani. Osobe koje su putovale na posao biciklom bile su sretnije, spavale bolje i lakše su se nosile s problemima od vozača.

Aktivno putovanje je korisno i kad se vraćate kući: Spireovi podaci pokazali su da su ljudi pod još većim stresom u ranim večernjim satima. Teže je muškarcima, koji su po povratku kući 50 posto napetiji od žena.

Moraveji napominje da će njegov uređaj podsjetiti korisnike da duboko udahnu, ako su zapeli u prometu. “Disanje je ogledalo stanja uma. Kad ste pod stresom, mijenja se i način disanja. Ali kad pratite disanje, možete ga i promijeniti. Taj proces radi u oba smjera.”

Na disanje se moguće fokusirati i za upravljačem automobila. “Dokazali smo da ljudi koji rade mentalno intenzivne zadatke, poput matematike ili programiranja, mogu zadržati koncentraciju i još uvijek regulirati svoje disanje”, kaže Moraveji: “i učinkovitost im ne opada. To znači da nije riječ o distrakciji i može se koristiti i tijekom vožnje.”

Naravno, za svakoga tko može, bolje je odabrati vožnji biciklom ili pješačenje do posla. Među ostalim i jer je dokazano da je odlazak na posao biciklom bolji za skidanje kilograma od odlaska u teretanu.

Kava i produktivnost: dva ključna trenutka u danu kad je treba popiti

Kava
(Flickr / flickr.com/photos/gotovan/)

Mi u Strategu smo svi deklarirani kavoljupci. Priznajemo da naš aparat za kavu dnevno prelazi veću kilometražu od ZET-ovog autobusa. Malo smo istražili utjecaj kave na produktivnost i, proučavanjem raznih studija i članaka koji se bave našim najdražim napitkom, razvili vlastitu teoriju.

Kava je dobar pomagač u poslovnom okruženju, dok god pazimo na doziranje. Za nekoga je i jedna previše, drugi su navikli na četiri šalice i nose se s njima bez problema. Simptome pretjeranog konzumiranja kave nije teško prepoznati: uznemirenost, tjeskoba, podrhtavanje ruku. Sve dok ste s ove strane simptoma, sve je OK.

Naš je zaključak da je za optimalni doprinos produktivnosti potrebno dvije šalice kave dnevno. Evo kako to izgleda u dnevnom rasporedu.

Nemojte piti kavu odmah kad se probudite. Primjerice, recimo da je vrijeme vašeg buđenja u 6:30. Nadamo se da ste ostavili dovoljno vremena da odradite korisnu jutarnju rutinu koja jamči uspješan dan. Nakon žustre vježbe, meditacije i fokusiranja na dan koji je pred vama, kava vam ne bi trebala biti potrebna.

Kad krenete s poslom i odradite prve aktivnosti, primijetit ćete da vam energija opada. Obično je to između 9 i 10 sati. To je pravo vrijeme za prvu kavu! Ujedno i super prilika da ulovite tijek uredskih tračeva – ne mislimo na informacije o tuđim privatnim životima, nego o zbivanjima koja se tiču vašeg posla, glasinama o novim projektima, zapošljavanju, unaprijeđenjima…

Većina zaposlenika koristi neku vrstu pauze za ručak, a prema hrvatskim zakonima su i dužni iskoristiti to pravo u trajanju od pola sata. Pretpostavimo li da ste nešto pojeli na toj pauzi, tamo negdje oko 14 sati će vam energija ponovno pasti. Riješite se uspavanosti još jednom kavom! Sad je i dobra prilika za baciti oko na Stratego – barem nam to otkrivaju naše statistike posjećenosti.

I to je to. Nemojte više piti kavu iza petnaest sati. Kofeinu poluživot u organizmu traje 6 sati. To znači da tijelu treba 6 sati da razgradi polovicu kofeina koji ste uzeli. Znači da od kave koju ste popili u 15 sati, u 21 sat još uvijek u tijelu imate pola doze kofeina. Svaka kava popijena još kasnije prijeti da vam poremeti san, a to je loše. Držite se ranijih termina i sve će biti u redu.

I ne zaboravite uživati u kavi.

Ross Perot

“Tokom čitave moje karijere najbolje sam radio
stvari za koje su mi drugi govorili
da se ne mogu napraviti.”

Ross Perot