Uspješni ljudi su drugačiji od ostalih: evo kako se nose s nedaćama
Uspješni ljudi jednostavno su drugačiji od ostalih. Neki od njih uspjeli su jer im se u pravom trenutku posrećilo, ali većina ih je “samo” upornija kad se susretne s lošom srećom, problemima i nepremostivim preprekama. Svi nailaze na takve zapreke, samo uspješni ljudi pronalaze kako ostati pozitivni u teškim trenucima.
Časopis Inc. donosi popis teškoća s kojima se uspješni ljudi nose drugačije od ostalih te savjete kako biti poput njih:
1. Neuspjesi
Za većinu nas, neuspjeh nije kraj svijeta. Neuspjeh je samo kraj neke ideje ili sna. Kad ne uspijemo, možemo se prebaciti na nešto drugo, ako imamo sreće mudriji i s više izgleda za uspjeh.
Za neke ljude neuspjeh znači da će doslovno ostati gladni. Ili još gore, da će se to dogoditi njihovoj djeci.
Neuspjeh je neugodan, ali nikad ne pokušati nešto učiniti svojim vještinama, iskustvom i vizijom je gore od toga. Budite zahvalni što ste imali priliku ne uspijeti prema pravilima koja ste dijelom sami postavili. Mnogi je nemaju.
2. Kritika
Ljudi će vas kritizirati samo ako im je stalo. Dok im je još uvijek stalo do vas ili do vašeg posla, imate priliku nešto učiniti boljim, natjerati ih da promijene mišljenje ili se naći s njima na pola puta.
Apatija je puno gora.
3. Tuga
Kad ste tužni, to znači da je vama stalo, a kad vam je stalo, možete promijeniti stvari na bolje.
Apatija je puno, puno gora.
Ne očajavajte, učinite tugu gorivom za bolji život.
4. Zavist
Razmišljajte o ljudima kojima se divite. O ljudim koji su zavrijedili vaše povjerenje i poštovanje.
Budite zahvalni što su ti ljudi u vašem životu. Nemojte im samo intimno biti zahvalni. Recite im.
Pa će oni postati zahvalni zbog ljudi kao što ste vi.
5. Odluke
Imate toliko potencijalnih izbora, privatnih i poslovnih, da se osjećate pod stresom i pregaženo.
Obrnite to: zamislite da nemate izbora. Kako bi se tek onda osjećali?
Budite zahvalni na mogućnostima. Što više, tim bolje.
6. Borba
Ne slučajna borba. Namjerna borba: kao kad odaberete da ćete raditi dvostruko više, rušiti mentalne i fizičke barijere za dobrobit ljudi koji o vama ovise.
Kad se borite i ustrajete, pomičete granice onoga u što vjerujete da je moguće, ali i ulazite u stanje milosti, koje je dostupno samo kad odbacite sve nepotrebno.
Borba nas uči tko smo i tko želimo biti.
7. Odgode
Nije zabavno biti strpljiv, ali morati čekati je nekad korisno.
Istraživanja pokazuju da je najveći užitak putovanja planiranje. Iščekivanje odmora pojačava osjećaj sreće na period od osam tjedana.
Nakon putovanja, razina sreće pada na uobičajenu za nekoliko dana. Uskoro su ljudi koji nisu nigdje bili jednako sretni poput onih koji su bili na odmoru.
Budite zahvalni kad morate čekati, posebno nešto što zaista želite. Iščekivanje je vrijedno toga.
Osim toga, čekati nešto što želite je luksuz koji si mogu priuštiti samo oni koji su blagoslovljeni.
8. Žaljenje
Razmislite o nečemu za što želite da ste učinili drugačije. Ili o nečemu što biste željeli da ste učinili, ali niste.
Bolno? Da. I motivirajuće.
Upotrijebite tu motivaciju danas. Nazovite prijatelja s kojim ste izgubili dodir. Popravite odnose s članom obitelji. Budite veći čovjek i ispričajte se. Učinite nešto što ste željeli.
Bit ćete zahvalni što jeste
9. Vrijeme
Imate vremena za pročitati ovaj članak. Znači, imate vremena: za popraviti se, razmotriti svježe ideje, pokušati biti bolja osoba, izgraditi bolje odnose s obitelji i prijateljima.
Vrijeme je najvažnija imovina za koju morate biti zahvalni.
Vrijeme čini sve ostalo mogućim. Prestanite činiti stvari koje nisu bitne i trošite vrijeme na to da snove učinite stvarnošću.
Vaclav Havel
“Vizija bez poduhvata ne znači ništa. Nije dovoljno samo gledati ka vrhu stepenica, potrebno je zakoračiti.”
Vaclav Havel
Evo što profesionalci kažu kako najbrže stvoriti dobre navike
Exist je aplikacija namijenjena praćenju vaših svakodnevnih navika kako biste postali profesionalci. Ona ustvari agregira podatke iz drugih aplikacija i uređaja.
Kombinira podatke o vašoj fizičkoj aktivnosti, količini sna, vremenskim prilikama, glazbi koju slušate i sve prikazuje na jednom mjestu. Zasad postoji samo na webu, a uskoro stiže kao aplikacija za iOS i Android. Exist će primijetiti da bolje spavate kad više hodate, ili da radije slušate glazbu kad je oblačno.
Osnivačica Exista Belle Beth Cooper piše i blog, na kojem objašnjava mnogo toga vezano uz stvaranje dobrih navika. Ona i njen suosnivač Jeff profesionalno se bave navikama. Vrijedi pročitati što pišu o tome, kako stvoriti dobru naviku:
Odjednom usvajajte samo jednu naviku
Uvođenje nekoliko novih oblika ponašanja odjednom znači da se nećete moći usredotočiti niti na jedan od njih. Graditi nekoliko navika odjednom mnogo je teže. Ne samo što od sebe previše očekujete, nego će se nove navike među sobom natjecati koja je najvažnija.
Primjerice, uvodite naviku da svako jutro idete u teretanu, ali želite uvesti i i naviku da svaku noć spavate osam sati. Što će se dogoditi kad prekasno odete u krevet? Hoće li propasti plan o osam sati spavanja, ili će propasti plan o odlasku u teretanu? Da već imate naviku odlaska u teretanu, ne biste se niti pitali, jer imate naviku. Kad nijedan od dva oblika ponašanja nisu navika, natječu se za primat.
Povezujte navike
Najbolji način da ponašanje pretvorite u naviku je da koristite okidač koji će vas na to podsjetiti. Primjerice, ako želite imati naviku da svako jutro napravite 20 sklekova, neka okidač bude ustajanje iz kreveta.
Okidač mora biti nešto što biste ionako učinili. Ustajanje iz kreveta je dobar primjer okidača. To su i tuširanje, pranje zuba i druge stvari koje radite bez razmišljanja. Ako niste primijetili, to su navike koje ste već ranije izgradili.
Jasno vam je što to znači? Kako gradite nove navike, kreirajte i nove okidače. Kad izgradite naviku rađenja 20 sklekova, nalijepite na nju novu naviku. Možda želite napraviti i 20 trbušnjaka. Kad izgradite i tu naviku, nalijepite novu. Možda želite čitati svako jutro nakon vježbanja. Sad već imate tri navike.
Svaka postojeća navika djeluje kao okidač za iduću, i tako redom dok ne postane prirodno obaviti ih sve odjednom. Tada je vrijeme da dodate još jednu.
Ugradite navike u dan
Ako ponašanja koja želite pretvoriti u navike obavljate u bilo koje doba, nećete postići stanje u kojem tu radnju obavljate bez razmišljanja.
Kako bi automatizirali navike brže, planirajte dan oko njih. Obavljajte ih uvijek na istom mjestu, u isto vrijeme, svaki dan.
Obavite sklekove na podu pored kreveta čim ustanete. Ili vježbajte radnim danom točno u 10 sati u teretani. Nemojte to shvatiti kao čvrsto pravilo, ali u našem iskustvu, navike postaju automatske puno brže kad je okidač i okoliš uvijek isti.
22 metode kojima ćete osloboditi vrijeme za hobije i prijatelje
U današnjem užurbanom svijetu vrijeme postaje jako bitan resurs. Svi bi htjeli imati više vremena za obitelj i prijatelje, za bavljenje hobijima ili jednostavno za zabavu.
Stoga je od ključne važnosti naučiti upravljati vlastitim vremenom. Evo koje je savjeta za to ponudio blog ismckenzie.com:
1. Saznajte što vam je važno. Otkrijte koje su vaše vrijednosti.
2. Zapišite svoje ciljeve i često ih pregledavajte kako biste ostali fokusirani na njih.
3. Naučite se povjeriti zadatke drugima: kolegama, stručnjacima, članovima obitelji, tinejdžerima u susjedstvu; svi potencijalno žele zaraditi dodatan novac.
4. Naučite kako reći ne.
5. Prestanite biti perfekcionist. Ne mora sve biti obavljeno savršeno.
6. Riješite se stvari koje vam zatrpavaju stol.
7. Koristite planer vremena, bilo na papiru ili elektronski.
8. Držite svoj planer uvijek pri ruci.
9. Nemojte se pretrpavati kalendarima. Koristite samo jedan tako da vam je sve na jednom mjestu.
10. Napravite glavnu listu svih stvari koje morate napraviti; koga morate nazvati, s kim se morate naći, što morate napisati itd. Nemojte zadatke pisati na ceduljice koje lako možete zagubiti.
11. Navečer si isplanirajte sutrašnji dan.
12. Uredite svoj stol prije nego otiđete s posla.
13. Uzmite si vremena za planiranje i obavljane bitnih stvari tako da ne morate sve uvijek raditi u posljednji trenutak.
14. Slušajte glazbu dok obavljate manje zahtjevne ili kućanske poslove.
15. Ugasite televizor.
16. Koristite timer za praćenje vlastitog vremena.
17. Odmarajte se kad se odmarate i radite kada radite.
18. Poslovne spise i datoteke organizirajte na jednostavan i jasan način
19. Bacite stvari koje ne više funkcioniraju bilo da je riječ o kemijskim olovkama, informatičkoj opremi ili raznim spravama.
20. Prvo obavite najteže zadatke.
21. Iskoristite vrijeme dok čekate.
22. Periodički analizirajte vaš posao uz pomoć tablice zadataka
10 razloga zašto vam zurenje u ekran uništava život
Ljudi danas provode puno vremena za ekranom. Bilo da je riječ o kompjuteru na poslu, mobitelu u tramvaju i busu, ili televizoru pred spavanje, gledanje u ekran nam uzima dobar dio dana.
Nažalost nedavna istraživanja pokazuju puno negativnih posljedica prekomjernog zurenja u ekran, od kojih je blog wisebread izabrao deset najznačajnijih:
1. Šteti vašem zdravlju
Gotovo smo uvijek pred ekranom u sjedećem položaju (osim ako trčimo na traci u teretani). Zbog toga nam opada razina fizičke spremnosti, a tijelo nam se deblja i gubi mišiće.
Zamijenite vrijeme provedeno gledajući televizor ili igrajući igrice nekim novim, aktivnijim hobijem. To ne znači da se morate ubijati u teretani; prošetajte se, uređujte kuću ili vrt, trčite parkom i slično.
2. Smanjuje vam učinkovitost mozga
Djeca koja manje gledaju u ekran imaju bolje ocjene. Znanstvenici još nisu sigurni zašto je to tako, ali vjerojatno ima veze s tim kako tehnologija uči mozak da djeluje. Želite li biti dobro obavljati zadatke koji traže memoriranje i rješavanje problema (takvi zadaci često se postavljaju djeci u školama), ograničite svoje vrijeme pred ekranom.
3. Smanjuje vam sposobnost čitanja neverbalnih znakova
Kad se ljudi odmaknu od ekrana, nauče bolje čitati neverbalne znakove. To ima savršenog smisla, jer u interakciji s pravim ljudima razvijamo bolje razumijevanje emocija koje žele izgovoriti.
Čitanje neverbalnih znakova omogućuje vam da ne ispadnete neugodni i čudni u društvu, a isto tako vas stavlja u više prilike za interakciju i lakše stjecanje novih prijatelja.
4. Remeti vam san
Tinejdžeri koji provode više od četiri sata u danu pred ekranom (i pogotovo kad unutar sat vremena prije odlaska u krevet gledaju u ekran) teže zaspu. To može dovesti do velikog pomanjkanja sna.
Ako se dobro ne naspavate, ne samo da ćete se osjećati umorno kroz dan, nego ćete biti i manje učinkoviti na poslu ii u školi. Potrudite se manje gledati u ekran i više se odmorite. Isplati se.
5. Ometa vam sposobnost planiranja
Ljudima koji provode puno vremena za ekranima, a pogotovo onima koji previše igraju videoigre, smanjuje se obujam mozga u čeonom režnju. Dogodi li vam se to, mnogo ćete stvari obavljati lošije, a jedna od njih je i planiranje.
Većina nas ima potrebu isplanirati život. Radimo planove za sve; bilo da je riječ o sutrašnjem ručku, izlasku za vikend ili putovanju dogodine. Zato je važno imati zdrav čeoni režanj.
6. Teže kontrolirate vlastite nagone
Ako provodite toliko vremena pred ekranom da postanete ovisni o internetu, stići će vas mnoge neželjene posljedice. Jedna od njih je da gubite kontrolu nad vlastitim nagonima. To znači da vam se povećava vjerojatnost da trošite novac na bilo što vam se u tom trenutku svidi i donosite nagle odluke koje vam mogu negativno utjecati na budućnosti
7. Umanjuje vaše komunikacijske vještine
Ljudi koji provode više vremena online, posebice mladi ljudi, češće imaju problema s komuniciranjem. Izgleda da im poznavanje internet komunikacije rijetko pomaže u interakciji s ljudima uživo. Ako je međuljudska komunikacija dio vašeg posla, veća je vjerojatnost da ćete biti uspješniji u tome ako provodite manje vremena pred ekranom.
8. Može vas učiniti depresivnima
Ljudi koji puno zure u ekran, pogotovo u televizor, imaju veću šansu za razvijanje depresije od onih koji rade druge stvari u slobodno vrijeme.
Postoji više razloga za to. Ako gledate TV umjesto da se družite s ljudima, vjerojatno će vam samoća uzrokovati depresiju. Televizija također daje nerealnu sliku života i ako to uspoređujete s vašim životom, možete se osjećati kao promašaj. I u konačnici, televizija je puna negativnosti, beznađa, nasilja i cinizma (i to samo u Dnevniku), što uzrokuje da na svijet gledate kroz sivu zavjesu.
9. Postajete antisocijalni
Djeca koja gledaju previše televizije češće imaju problema s antisocijalnim ponašanjem u nekom dijelu svog života. To znači da se takvo ponašanje ne mora očitovati odmah, nego i kad budu stariji. Istraživači nisu još sigurni kako točno vrijeme provedenom pred televizijom utječe na antisocijalno ponašanje, ali postoji snažna veza između te dvije stvari, što bi već samo po sebi trebao biti dovoljan razlog svima da manje gledaju u ekran.
10. To znači da gotovo uvijek radite više stvari odjednom
Kad smo pred ekranom, pogotovo kompjutorskim, gotovo uvijek obavljamo više aktivnosti od jednom. O negativnim posljedicama multitaskinga sam već pisao, ali najbitnije je za znati da tako teže pamtite stvari jer vam je mozak previše stimuliran.
Ako se morate koristiti ekranom, pokušajte raditi samo to. Kad ste gotovi, odmah krenite na druge stvari koje trebate obaviti, a ekran ostavite na miru. Obavljajte stvari postepeno kako bi održali mogućnost koncentriranja i pamćenja.
10 savjeta kako uz minimalna odricanja maksimalno uštedjeti
U svakom kućanstvu, kao i u svakoj tvrtki, kad je o novcima riječ, važno je koliko ga ulazi i koliko ga izlazi iz blagajne.
Osobe koje su zaposlene na puno radno vrijeme ne mogu puno učiniti da povećaju dotok, osim zatražiti povišicu. Međutim, na potrošnji se može itekako raditi. Evo 10 savjeta kako uz minimalna odricanja maksimalno uštedjeti:
1. Automatizirajte plaćanja
Zatražite u banci trajne naloge za sve usluge koje je moguće plaćati na taj način, primjerice RTV pretplatu ili račune mobilne telefonije. Na taj ćete način dobiti razne pogodnosti, primjerice niže cijene ili mogućnost jeftinije kupnje mobitela, kad vam zatreba novi. Ujedno ćete izbjeći probleme i plaćanje kamata ako slučajno zaboravite platiti neki račun. Postavite i trajni nalog koji će svakog mjeseca skidati s vašeg računa svotu koju planirate uštedjeti i prebacivati je u mirovinski fond, na štedni račun ili u neku drugu varijantu štednje.
2. Uštedite fond za hitne situacije
Izdvojite određenu svotu novca koja vam može pokriti kriznu situaciju bez da morate odlaziti u minus ili trošiti na kreditne kartice. Primjerice, ako iznenada budete morali kupiti novi laptop, perilicu za rublje ili popraviti auto. Bilo bi dobro da je u tom fondu barem nekoliko tisuća kuna. I zapamtite, ako nije neočekivano, ne spada u troškove iz ovog fonda.
3. Zapisujte 30 dana svaku potrošnju
Na kraju mjeseca, iznenadit ćete se da u budžetu još uvijek ima rupa koje se pažljivijim planiranjem da zatvoriti.
4. Planirajte obroke unaprijed
Idealno bi bilo u nedjelju navečer napraviti plan za cijeli tjedan, u skladu s time što od namirnica imate kući, koje će se prve pokvariti ako ih ne potrošite i što je od voća i povrća u sezoni. Radnim danom je dobro, ovisno o navikama, skuhati obrok večer prije te ga ili ponijeti na posao, ili ga imati spremnog čim se vratite. Tako se odupirete napasti da trošite novce na skupu i nezdravu brzu hranu.
5. Razmislite o svakoj kupnji – 30 dana
Naravno, ne kad je riječ o kupovini hrane i drugih svakodnevnih potrepština. Ali kad je riječ o stvarima poput elektroničkih uređaja, nove grafičke kartice, zamjene mobitela – zapišite datum kad ste se odlučili na kupnju i pričekajte točno 30 dana. Ako i nakon 30 dana i dalje budete željeli to isto, znači da nije riječ o impulsu. Primijetit ćete da će vas želja za mnogim stvarima proći i da one nisu bile stvarna potreba.
6. Čuvajte se popusta
Odabrali ste hlače za 499 kuna, a trgovkinja vam kaže da za još 250 kuna možete dobiti još jedne. Pa to je ušteda od 50 posto na drugom paru! Ali, treba li vam još jedan par hlača? Ili bi tih 250 kuna bilo korisnije utrošiti na smanjenje duga koji imate ili štednju? Popusti, a u novije vrijeme i trgovački kuponi u lancima poput Konzuma i dm-a, služe tome da vas navedu da kupite i ono što vam ne treba. Dobro je iskoristiti ih za stvari koje biste i inače kupili. U suprotnom, to je čisti minus na vašem računu.
7. Odbacite skupe navike
Često postoji ona jedna navika za koju smatrate da je neophodna i ne želite uopće pregovarati oko nje. Za mnoge je to pušenje, primjerice. Ako već ne želite prestati, možete pokušati smanjiti trošak pušeći manje. S današnjim cijenama cigareta, na taj se način može uštedjeti stotine i stotine kuna mjesečno.
8. Otplatite dugove, malo po malo
Većina nas je opterećena dugom – bankovnim minusima, kreditnim karticama, zaostalim računima s kojima kasnimo. Dvije su različite metode koje financijski savjetnici preporučaju za otplatu dugova. Prva kaže, prvo platite dugove na koje plaćate veću kamatu. Ta je metoda racionalnija – bolje se prije riješiti duga koji je na dulje vrijeme skuplji. Druga metoda, koju zagovara Dave Ramsey kaže, otplatite dugove od manjih prema većima. Za nju se tvrdi da katkad djeluje bolje od prve.
9. Održavajte svoje stvari
Platite na vrijeme da netko pregleda i po potrebi popravi vaše uređaje. Pregled klima uređaja stoji od 120 do 200 kuna, plinskog bojlera oko 300 kuna, automobil se kod ovlaštenog mehaničara može servisirati za tisuću-dvije. U slučaju kvara izazvanog nedoržavanje, te se svote višestruko povećavaju.
10. Pomozite okolišu
Snizite temperaturu na termostatu zimi i odjenite nešto toplo. Ne palite klimu u domu, uredu ili automobilu ako nije neizdrživo vruće, a i tada je držite na relativno visokoj temperaturi. Zatvorite vodu dok perete zube, šamponirate kosu, brijete se. Mala promjena navika može rezultirati u stotinama, pa i tisućama ušteđenih kuna godišnje.
Bonus savjet: lajkajte Stratego na Facebooku i primajte svakodnevno naše nove savjete o osobnim financijama, produktivnosti i karijeri.
Ne slušate savjete zaposlenika? Evo zašto to nije dobro
Zamislite li sliku moćnog vođe, često će to biti tvrdoglava i samopouzdana osoba koja ne sluša savjete drugih.
Iako možda mislite da su im to vrline, istraživanje koje je provela poslovna škola Stern School of Business potvrdila je ono što već mnogi zaposlenici znaju: ljudi koji imaju više moći manje slušaju, primaju manje savjeta od drugih i u konačnici često donose pogrešne odluke.
Istraživači su prikupili podatke s ispitivanja stotina poduzetnika, i proveli su laboratorijske eksperimente gdje su sudionike pripremili da iskuse razne razine moći i nakon toga su ih izložili savjetima drugih.
Zaključili su da ljudi s više moći imaju manju tendenciju primiti savjet od drugih. To je zbog toga što su imali viška samopouzdanja u svoje brze odluke pa nisu slušali korisne prijedloge drugih koji bi im mogli pomoći.
Uspješni poduzetnici Jeff Bezos i Andy Grove kažu da je ne slušanje konstruktivnih savjeta jedna od najvećih pogrešaka koju menadžer može napraviti, jer umanjuje kvalitetu odluka.
Prikupljanje informacija osnova je vođenja tvrtke
U svojoj knjizi High Output Management bivši predsjednik uprave Intela Andy Grove navodi četiri glavne aktivnosti menadžera: prikupljanje informacija, prijenos informacija, donošenje odluka i ponašanje kao uzor drugima; ali prva je najbitnija.
Grove kaže da je prikupljanja informacija “osnova svog ostalog posla menadžera” jer služi kao “baza informacija” za sve ostale tri aktivnosti.
Zato je Grove inzistirao da njegovi menadžeri rade takozvane “Mr. Clean” inspekcije, u kojima bi posjetili dijelove tvrtke koje inače ne obilaze i tamo bi kratko zastali i popričali s ljudima. Savjetuje menadžerima da se ne izoliraju od svojih zaposlenika već da budu otvoreni i spremni na brze izmjene informacija.
Grove zaključuje : “Što bolje razumijete činjenično stanje i probleme u vašoj tvrtki, to će vaša sposobnost donošenja dobrih odluka biti veća”. To znači da treba provesti puno vremena (ako ne i većinu vremena) slušajući druge ljude u tvrtki.
Budite spremni promijeniti mišljenje želite li biti u pravu
Jeff Bezos, osnivač i predsjednik uprave Amazona primijetio je da za razliku od moćnih ljudi koji ne slušaju druge, misle da su stalno u pravu i donose loše odluke, dobri menadžeri mijenjaju svoje mišljenje – i to često.
Umjesto da se pretpostavljaju da su njihove brze odluke uvijek točne i da se grade od kontradiktornih informacija i savjeta, ljudi koji donose prave odluke su “otvoreni za nova mišljenja, nove informacija, nove ideje, proturječnosti i napade na njihovo vlastito mišljenje.”
Uspješni menadžeri slušaju druge i proširuju svoj pogled tim novim informacijama. Skromni su i ne pretpostavljaju da su uvijek u pravu samo zato što imaju moć.
Dakle ova studija poslovne škole Stern dokazala je da moćni ljudi imaju previše samopouzdanja u vlastite odluke i prosudbe i da zbog toga manje slušaju druge. Kako bi naučili slušati druge moramo biti otvoreni i ranjivi, usmjeriti pažnju sa sebe i dati povjerenje kolegama.
(preuzeto s bloga idonethis)
