Je li moguće biti financijski odgovoran, a uživati u luksuzu? Da, apsolutno

Autor
Marko Ćustić
-

Biti financijski odgovoran u suvremenom svijetu osobito je izazovno. Među najveće izazove spada činjenica da smo naprosto preplavljeni luksuznim opcijama. Dostupna su nam iskustva i predmeti u širini i dubini kakva nikad u povijesti svijeta nije postojala.

Od vrhunskih mobitela preko lijepe odjeće, nevjerojatne hrane i pića do beskrajne raznolikosti zapanjujućih predmeta u specijaliziranim trgovinama, stvarnim i virtualnim, lakog putovanja u svaki kutak svijeta, udobnih automobila sa svom dodatnom opremom, naše društvo nudi luksuzne opcije koje su neusporedive s onima dostupnima prije samo dvadesetak godina.

I koliko god ste financijski odlučni, barem neke od tih opcija su iskušenje. Evo kako se s time nosi Trent s bloga The Simple Dollar:

Ni ja nisam drugačiji. Skupi predmeti i iskustva koje želim poprilično, od uređenja knjižnice/sobe za igranje u našoj budućoj kući, preko putovanja u Novi Zeland, dobrog laptopa ili potpuno obnovljenog sustava za kućnu proizvodnju piva. Svi ti luksuzni predmet – i mnogi drugi – veliko su iskušenje za mene.

Naša obitelj ima lijepe prihode. Ne zaslužujemo li neke luksuze?

Ali postoji veliki problem s luksuznim predmetima: brzo počnu izgledati normalno, a kad se to dogodi, život vam poskupi. Koliko nas je sasvim dobro preživljavalo bez mobitela prije 10 ili 15 godina? Ja svakko jesam, a sad je luksuz zamisliti život bez njega. Isto je i s brzim internetom. Za mnoge je kablovska televizija i novi (ili barem noviji) auto u istoj kategoriji – luksuz na koji ste se potpuno privikli do mjere da ne možete bez njega.

Istodobno, tu je potreba za štednjom. Financijski uspjeh ne dolazi bez štednje i ne dolazi bez donošenja teških odluka na što potrošiti novac. Kako sve to izbalansirati? Kako iskusiti malo “luksuza” u život, a da ne ispraznite novčanik? Evo šest strategija za to:

1. Dodijelite si blokove zaista slobodnog vremena

Ja sam dio “sendvič generacije”, što znači da istodobno imam malu djecu kod kuće, kao i postarije roditelje. Želim biti dobar roditelj, dobar muž i dobar sin. Imam kareriju koja zahtjeva puno vremena i energije, kao i priličan broj obveza u zajednici. Imamo kuću, što znači da dio vremena ide na njeno održavanje.

To znači da je slobodnog vremena malo. Ima dana kad mislim da je slobodno vrijeme samo nestvarni san.

Za mene je malo toga veći luksuz od vremenskog bloka u kojem nemam ničeg zakazanog i mogu s njime što želim. Slobodno vrijeme kad se mogu samo baviti svojih hobijima, izvaliti se uz dobru knjigu, vidjeti se s prijateljima ili nešto drugo nalik tome – to je moj glavni životni luksuz.

Obično to činim na način da izdvojim jednu ili dvije subote mjesečno, tako da tijekom njih nemam apsolutno ništa zakazano. Nemam nikakvih obveza, mogu raditi što želim.

Ti su dani sjajni. Apsolutno najveći luksuz u mom životu. Proizvedem novu rundu domaćeg piva, pročitam dobru knjigu ili učinim nešto posve neobično, primjerice, izradio sam programabilni sustav božićnih lampica koje se kreću u skladu s glazbom.

Veselim se tim slobodnim danima, razmišljam o njima unaprijed, planiram što želim raditi i motiviran sam da sve riješim ranije kako bih imao zaista slobodno vrijeme.

Kako možete to učiniti za sebe? Proglasite jedan ili dva dana mjesečno nedodirljivima, vremenom kad možete isključiti sve svoje odgovornosti i činiti što želite. Upišite ih u kalendar. Riješit obveze ranije kako vas ne bi pritiskale. Isplanirajte nešto zabavno što želite raditi.

Taj slobodni dan će biti jedna od najluksuznijih stvari koju možete sebi darovati, a ništa ne košta.

2. Dodijelite sebi mjesečni džeparac

Naš obiteljski budžet sadrži stavku za mene i suprugu, malo novca koji možemo potrošiti kako god želimo.

Ako želim kupiti knjigu, sjajno. Ako želim kupiti neki dio za svoju kućnu pivovaru, i to je super. Ako želim neki nepotrebni predmet za hobi, i to je izvrsno. Taj novac koristim i za jedno (rjeđe dva) godišnja putovanja na konvencije društvenih igara s prijateljima.

Ako supruga želi pedikuru, to je sjajno – plaća se iz njenog džeparca. Ako želi knjigu, i to je super. Ako želi skupu čokoladu ili novu haljinu, ona odlučuje. Što poželi, može kupiti. Tim novcem financira i godišnji izlet sa svojim sestrama.

Ključno je to da je potrošnja na mjesečnoj razini ograničena našim džeparcem. Unutar tog iznosa, možemo što želimo – ali samo unutar tog iznosa.

To se slaže s našim financijskim ciljevima, jer je sve drugo već izbudžetirano. Oboje znamo da još uvijek dovoljno štedimo, čak i uz tu potrošnju na luksuz, pa nema krivnje. Ne priječi nas od dostizanja naših financijskih ciljeva.

Često jačam svoj budžet za hobije (jer u konačnici, meni taj džeparac odlazi na hobije) na način da preprodajem predmete. Primjerice, mogu kupiti nešto za 30 dolara, a kasnije mi se ukaže prilika da preprodam za 60 dolara. Taj novac ide za hobije. Katkad rasprodajem opremu za hobije koji me više ne zanimaju.

Na kraju, imam dovoljno resursa za uživanje u nekoliko luksuza po mom izboru, ali ti resursi dolaze s dodatnim znanjem da time ne ugrožavam naše financijske planove.

3. Priuštite si rijetka iskustva, umjesto stvari

Najzanimljiviji i najljepši trenuci mog života rijetko su imali veze sa stvarima. Umjesto toga, ticali su se iskustava ili nekih osobnih dostignuća.

Prisjećam se događaja kao što su dovršetak nekog velikog projekta ili kraj dugog planinarenja do vidikovca do kojeg drugi često ne uspiju stići. Prisjećam se dijeljenja hrane beskućnicima i razgovora koje sam imao s ljudima u različitim životnim situacijama. Ta su iskustva postala dio mene i promijenila me.

Malo njih košta neke novce. Tražili su nešto vremena, ali često ne i veliku količinu odjednom – često ih se moglo podijeliti na nekoliko dana. Često sam takva iskustva pronalazio blizu doma, iako mi se češće događaju kad sam na nepoznatom terenu.

Nepoznati teren je ključ izvanrednih iskustava. Morate se staviti u situaciju u kojoj ćete vidjeti i iskusiti stvari izvan okvira svog svakodnevnog života, bez obzira je li riječ o panoramskim pogledima, susretima s ljudima, novim aktivnostima ili nečem drugom.

Umjesto da ispunite svoje slobodno vrijeme ili godišnji odmor skupim putovanjima, pokušajte pronaći aktivnosti i iskustva koja će vam ostati u sjećanju i pomoći vam da bolje razumijete svijet. Preskočite turističke destinacije i odaberite bliže iskustvo koje će vas gurnuti u novom smjeru.

Najveći luksuz je bolje razumijevanje svijeta i ljepote koju sadrži.

4. Luksuzne predmete nabavite samo kao zamjenu za stvari koje često koristite

Imamo dva Le Creusetova emajlirana lonca od lijevanog željeza. Koristimo ih za kuhanje svega, od tjestenine i riže preko juha, gulaša do deserta i graha. Njihova se cijena kreće oko 250 eura komad. Da, za kuhinjske lonce.

Imam Globalov nož koji je stajao više od 100 američkih dolara. Koristim ga za rezanje i sjeckanje svih vrsta hrane u kuhinji.

Oboje imamo pametne telefone koji u maloprodaji stoje mnogo. Koristimo ih više puta dnevno za kontakte s obitelji i prijateljima.

Sve su to luksuzni predmeti, nema sumnje. Skupi su, ima jeftinijih, čak i “best buy” opcije bi bile manje skupe.

Međutim, to su stvari koje koristimo doslovno svaki dan. I njihove prethodnike smo koristili svakog dana. Stoga smo bili svjesni ograničenja njihovih prethodnika i zaista cijenimo njihove prednosti.

Pouzdani su. Rade svoj posao nevjerojatno dobro. Da, skupi su, ali u njihovom luksuzu uživamo svaki dan.

Usporedite to s kupovinom luksuznog predmeta koji ne koristite ni približno tako često. Nema potrebe kupovati luksuznu verziju predmeta koji ne koristite i ne oslanjate se na njega svaki dan. Umjesto toga, usmjerite se na predmete koji će vam donijeti “najbolji omjer cijene i kvalitete”.

Važno je uočiti i da smo našim luksuznim predmetima nadomjestili jeftinije verzije. Nismo se odmah bacili na luksuz. Kupili smo jeftino i shvatili da je to nešto što ćemo koristiti redovito.

Primjerice, imao sam fazu tijekom koje sam se htio naučiti svirati gitaru. Mogao sam potrošiti mnogo novca na to, ali sam radije tražio da mi daruju jeftinu gitaru. Bila je odlična za učenje, jer ne bih znao cijeniti skuplju. Naravno, na kraju sam shvatio da nikad neću biti dobar gitarist, pogotovo zbog veličine mojih prstiju (nikako ne mogu pogoditi prave žice jer imam velike prste). Ispostavilo se da je dobro što nisam kupio skupu gitaru.

Da sam zavolio sviranje i svirao svaki dan, kupovina luksuzne gitare ne bi bila problem. Jedini “gubitak” bi bila cijena jeftine gitare (a i nju bih i dalje mogao koristiti, prepustiti članu obitelji ili prodati). S druge strane, da sam odmah kupio skupu gitaru, stajala bi mi neiskorištena. Imao bih veliki gubitak čak i kad bih je prodao kao rabljenu.

Ako želite luksuz, kupite luksuzne verzije stvari koje već stalno koristite. To će umanjiti broj luksuznih stvari koje kupujete.

5. Posjedujte luksuzne stvari samo u veoma ograničenim okolnostima

 

Često smo u iskušenju da ispunimo svoj život luksuznim stvarima. Primjerice, možda bismo htjeli luksuz u kuhinji, u spavaćoj sobi, u kupaonici, a uz to bismo voljeli imati i luksuzan auto.

Problem je, što više luksuza imate, manje ga cijenite. Ako vam je kuća luksuzno uređena, vaš luksuzni auto će vam se činiti manje poseban.

Bolje je imati “luksuznu zonu” u životu, jedno područje na kojem možete zaista uživati u luksuzu i cijeniti ga.

Za mene je to moja soba za igranje (ujedno i dio mog kućnog ureda). U njoj imam gomile igara na ploči, knjige za igranje uloga, potrepštine i minijature koje sam nakupio tijekom mnogih godina. Uživam tamo provoditi vrijeme, a uživam i vaditi stvari iz sobe kako bih ih dijelio s obitelji i prijateljima. Uživam igrati igre, bojati minijature, smišljati avanture za prijatelje i djecu i tako dalje.

Možda vaš automobil može biti vaša “zona luksuza”. Za druge je to kuhinja. Ili dnevna soba s velikim televizorom, kablovskom i zvučnicima. Možda je to vaša spavaća soba, s lijepim dekorom, udobnim krevetom i dubokom foteljom.

Odaberite to jedno područje, i nećete se osjećati krivima ako ga učinite luksuznim. Istodobno, prihvatite činjenicu da ćete više cijeniti to područje jer je toliko luksuzna. Na njega odlazite kad se želite osjećati posebno.

6. Držite manje važne dijelove života izrazito ne-luksuznima

Druga strana medalje kod stvaranja takve “luksuzne zone” je implikacija da ostatak vašeg života baš i nije luksuzan – i to je dobra stvar.

Napunite ostatak života jeftinim stvarima, “best buy” predmetima, generičkim proizvodima i tako dalje, i to će vam donijeti neočekivane dobrobiti.

Kao prvo, moći ćete se priuštiti luksuz, a istodobno štediti za budućnost. Štedljivost na većini životnih područja subvencionira ona druga područja. Stoga uvijek tražim otkuda iscijediti još koji dolar u životu.

Zatim, “uobičajena” životna područja učinit će da vam se “luksuzna” područja čine kao oaza u pustinji. Luksuz se zaista osjeti kad nije dio kontinuiranog uzorka. Koliko osoba u pustinji cijeni oazu, toliko netko tko živi pored velike rijeke ne cijeni obilje vode.

Evo još jednog načina razmišljanja: u većini životnih područja sam jako štedljiv kako bih mogao imati luksuz u preostalim područjima. Imamo staru perilicu i stroj za sušenje rublja, kupujemo trgovačke robne marke kako bismo si mogli priuštiti svoje pametne telefone.

Ne očekujemo luksuz u većini dijelova života. Naši luksuzi su rijetki.

Međutim, iz tog razloga sebi možemo priušiti luksuze, a i uživamo više u njima. Istodobno, napredujemo prema svojim velikim financijskim ciljevima.

Završne misli

Ne živimo u luksuzu. Imamo neke luksuzne elemente u životu, ali su nam životi prilično obični.

Biramo luksuze pažljivo, ograničavamo ih na područja koja su nam najvažnija, a u drugim područjima prihvaćamo štedljivost i uživamo u njoj, jer znamo da nam ta škrtost omogućava nekolicinu najvažnijih luksuza, a istodobno nam ne oštećuje financijske planove i ciljeve.

Neki od naših najboljih luksuza uopće nisu financijske prirode. To su slobodni dani tijekom kojih nema obveza ili specijalna iskustva koja nam mijenjaju živote – sjajan obrok u restoranu, osobno postignuće ili duga šetnja do zadivljujućeg vidikovca.

Luksuze cijenimo jer nam nisu česti u životu. Kad luksuz postane normalan, imate običan život bez luksuza, koji košta više. Ništa više nije iznimno. Ništa nije bolje od uobičajenog, jer to je uobičajeno.

Razmaknite svoje luksuze. Budite izbirljivi. Ispunite ostatak života štedljivošću. Cijenit ćete luksuze više nego prije, a financijski ciljevi će vam biti dostižniji.

Sastanci ne moraju biti ubojice produktivnosti, evo kako održati sastanak

Autor
Roko Ramov
-

Znate li da prosječni Američki radnik provede 11 sati tjedno na sastancima? Nažalost to im ne donosi produktivnost.

Bilo da su zabranite mobitele, bilo da šetate, stojite ili plešete dok pričate, bilo da se trudite skratiti ih, sastanci nikako da postanu boljima.

Razlog tome je, kaže Al Pittampalli, (stručnjak za sastanke, koji savjetuje ogromne tvrtke poput NASA-e ili IBM-a), što su sastanci postali poput “Kabuki plesa korporativne politike”, jer ih vođe i timovi koriste za izbjegavanje posla, odluka i odgovornosti.

Sastanci zaposlenicima ne donose produktivnost, kaže Al. Sprječavaju polaznike sastanaka da obavljaju pravi posao, koji bi mogao uistinu koristiti tvrtki i klijentima. Sastanci također ometaju zaposlenike da obavljaju značajan posao, primjerice mentoriranje ili inovaciju, dodaje.

Zaključak. “Većina sastanaka je gubitak vremena i ljudi uopće ne bi trebali sazivati toliko sastanaka.”, kaže Pittampalli.

Veliki problem je i u tome što na sastancima često na vidjelo izlazi ego. Vođe koriste sastanke kako bi pokazali moć i status, a drugi ne žele izostati sa sastanaka, jer brinu da će im to štetiti karijerama. U isto vrijeme, polaznici sastanaka često se uvjeravaju da su produktivni – ili da će barem izgledati produktivno ako ih netko vidi.

Pogotovo IT sektori – koji uvelike ovise o prikupljanju i širenju informacija – često imaju najneučinkovitije sastanka, dodaje Pittampalli.

“Sastanci u IT sektoru često su pretrpani informacijama i prezentacijama. Ti sastanci su mrtvi, jer 75% vremena se prezentiraju informacije. Postoji puno boljih načina za prenijeti informacije, primjerice, softwareima za menadžment projekta ili čak putem videa.”

IT sektor, ali i svi ostali, moraju naučiti da sastanci moraju služiti za suradnju, i diskutiranje o “interesantnim i kompleksnim informacijama”, kaže Al.

Stoga je osmislio “Moder Meeting Standard”, koji je ultimativni vodič za sastanke. Za stranicu fasttrack, podijelio je što on misli kad i gdje treba sazvati sastanak. Standard glasi ovako:

1. Vođe trebaju donositi odluke, a ne sazivati sastanke

“Kad se pred vama pojavi problem, prvo morate prihvatiti jednu činjenicu: To je vaš problem”, kaže. Ako odluka mora biti donesena, a nije toliko bitna, vođa je treba sam donijeti i krenuti dalje. Ako odluka ipak nosi sa sobom više posljedica, vođa može tražiti tuđe mišljenje – ali svejedno nema razloga za sastanak. “Većina ljudi je tjeskobna pri donošenju odluka, a sastanak im je svojevrsno skrovište. Misle da samim sazivanjem sastanka dijele odgovornost za problem s drugima, i tješi ih to što ublažuju rizik”, kaže Pittampalli. “Misle da neće snositi krivicu ako stvari krenu po zlu.”

2. Sastanci trebaju riješiti konflikt, ili koordinirati djelovanje

Prije sastanka o manje bitnom problemu, vođe bi drugima trebali obznaniti svoju odluku i razloge za istu. Na sastanku bi sudionici potom trebali izraziti svoje primjedbe, postavljati pitanja, i zatražiti izmjene. Vođe trebaju odluke izmijeniti jedino ako se slažu s primjedbama. S druge strane, kad je riječ o bitnim odlukama sa značajnim posljedicama, onda bi sastanci trebali služiti da razriješe konflikt. Tada vođe ne bi trebale unaprijed obznaniti odluku, kako bi izbjegli grupni mentalitet. Umjesto toga, trebaju potaknuti debatu, i skupa raditi prema rješenju. Sjetite se da je bitno da “najbolja odluka prevlada, čak i ako nije vaša vlastita”, kaže Al.

3. Sastanci trebaju biti brzi, i završavati na vrijeme

Sastanci trebaju biti što brži kako bi se izbjegle opetovane rasprave koje ništa ne postižu. Sjetite se da je vrijeme novac. Direktori Ritz-Carltona u Atlanti sastanu se u hodniku ispred ureda predsjednika tvrtke, i pričaju manje od 10 minuta, bez odugovlačenja. “Ako se svi slože s inicijalnim prijedlogom, donose odluku, i krenu dalje”, kaže Pittampalli.

4. Broj sudionika na sastancima je ograničen

“Ako nemate čvrsto mišljenje, ako vas se ishod ne tiče, niti ste ključni za provođenje odluke, onda nemojte ni dolaziti”, kaže Al. “Od sada pa nadalje, molim vas nemojte dolaziti na sastanke na kojima niste potrebni.”

5. Ako netko dođe nepripremljen, treba biti izbačen.

Svi koji dolaze na sastanak, moraju biti spremni. Primjerice, vođa iznosi plan koji ukazuje na problem, alternativna rješenja i odluku. U tom planu treba pisati i kakav se tip povratnih informacija traži, i izjavu o tome što će uspješan sastanak donijeti. “Ako netko dođe nepripremljen, otkažite sastanak, ili ga održite bez njega”, predlaže Al. “Ako netko dođe i ne sudjeluje, nemojte ga pozvati na sljedeći sastanak.”

6. Ne postoje minute, samo plan djelovanja

Vođe trebaju pratiti rad sudionika kako bi osigurali da rade sve dogovoreno na sastanku. “Pozovite ih na odgovornost. Ako vi nećete, tko će drugi?”, pita se Pittampalli.

7. Kako održati sastanak: Svi trebaju pročitati dopise

Sastanci će biti učinkoviti samo ako svatko pročita dopise prije početka sastanka. Ako ih ne pročitaju, sastanci će biti samo informativni.

8. Brainstorming je potreban

“Brainstormanje” dozvoljava sudionicima da koriste maštu, i oslobode se straha i tjeskobe. Tvrtke poput IDEO-a kažu da je brainstorming “potpuno drukčija aktivnost od uobičajenih razgovora unutar sobe za sastanke”, kaže Pittampalli. “To je svojevrstan anti-sastanak, gdje uobičajena pravila ne vrijede.”

Moć zore: kako stvoriti dobre jutarnje navike

Autor
Leo Babauta
-
jutarnje navike

Sunce izlazi i prve svjetlosne zrake rasvjetljuju novi dan.

Što učiniti s tim vremenom?

Najvažniju stvar.

Ako imate projekt koji želite ostvariti (primjerice, pretpostavimo da želite napisati knjigu), to je vrijeme u kojem treba stvoriti naviku da radite ono što će pokrenuti projekt. Jutarnja navika pisanja stvorit će knjigu. Ako samo želite napisati knjigu, ili to odgađate za neki dan u budućnosti, neće biti knjige.

Ako je važno, napravite od toga jutarnju naviku:

  • Ako želite smršaviti, stvorite jutarnju naviku hodanja. Ili jutarnju naviku treninga s utezima. Ili zdravog doručka punog voća i povrća.
  • Ako želite pokrenuti biznis, posvetite tome svako jutro.
  • Ako želite biti svjesniji tijekom dana, ustanovite jutarnju meditacijsku naviku.
  • Ako želite raditi na odnosu s vašim bračnim partnerom, ustanovite jutarnju naviku razgovora o vašoj vezi uz kavu.
  • Ako želite voditi dnevnik, pišite ga ujutro.

Zašto je jutro bolje vrijeme za važne navike? Zašto ne poslijepodne ili večer? Možda sam pristran jer volim jutra. Ali otkrio sam da su jutra tiša, manje kaotična, bolja za razmišljanje i fokusiranje. Neki bolje rade kasno navečer, ali ja sam do tada obično već umoran. Otkrijte koje je vaše magično vrijeme – mislim da će za većinu to biti jutro, ali ne i za svih.

Većinu svojih važnih dostignuća postigao sam kroz jutarnje navike: trenirao sam za nekoliko maratona trčeći ujutro, stvorio sam svoj blog i napisao brojne knjige pomoću jutarnje navike pisanja, poboljšao sam svoju svjesnost jutarnjom meditacijom, postao redovni vježbač i navikao se jesti zdravo.

Postoje sjajne navike koje možete razviti i za poslijepodneva i večeri, ali preporučam da pokušate s jutarnjom navikom, ako imate nešto važno što želite obaviti,

Neka postane navika, i odradite je prvu u danu.

7 načina na koje vam loša prehrana kvari produktivnost

Autor
Roko Ramov
-
loša prehrana

Preskakanje ručka kako bi stigli obaviti neki posao i nije toliko dobra taktika za uspjeh kao što možda mislite. Dodatni radni sati vam neće donijeti povećanu produktivnost, a u kombinaciji s lošom prehranom, vjerojatno ćete obaviti i manje posla.

U današnjem užurbanom svijetu punom obaveza, naš način ishrane potpuno je zakazao. Prehrambene navike postaju sve gore.

Jeftina, nezdrava jela, i grickalice postali su norma.

Čovjek je zastranio od hrane, a to ne utječe loše samo na njegovo srce i kilažu. Manjak potrebnih nutrijenata u našim tijelima može izazvati manjak produktivnosti, energije, koncentracije, pažnje, radne memorije, sposobnosti učenja, kreativnosti i sposobnosti rješavanja problema.

Blog dumblittleman ukazao je na kojih 7 načina sabotirate produktivnost i zdravlje, i kako ih se riješiti:

1. Preskakanje doručka kad ste gladni

Postoje dokazi da je doručak koristi kognitivnom i tjelesnom zdravlju, jer aktivira prednji, tjemeni i zatiljni režanj mozga. Ali ako vam je u navici preskakati doručak, nemojte brinuti.

Studija iz 2013. godine pokazala je da preskakanje doručka može biti korisno, štetno, ili neutralno, ovisno o osobi koja se promatra. Odraslim osobama koji inače preskaču doručak, preskakanje koristi kogniciji. Odraslima koji redovito jedu doručak, obilan doručak poboljšava kognitivne sposobnosti. Drugom riječju, ako ste navikli jesti doručak, nemojte ga preskakati, a ako ga inače preskačete, ne bojte se, jer vam to ne šteti.

Problem nastaje tek ako doručak preskačete unatoč gladi. Tada ćete imati manje energije i nećete proizvoditi leptin (hormon sitosti). Kad dovoljno pojedete, oslobađa se leptin koji povećava plastičnost u hipokampusu, dijelu mozga povezanom s dugoročnim pamćenjem i učenjem. Glad umanjuje produktivnost tako da vam oslabljuje sposobnost učenja i pamćenja.

Što učiniti: Večer prije pripremite zobenu kašu, sastojke za zdrav smoothie, ili ostatke od večere kako bi ujutro mogli brzo prigristi nešto zdravo. Dodajte i zdravih masti, primjerice iz avokada, kokosovog ulja, oraha, ili maslinovog ulja kako bi vam mozak optimalno radio.

2. Loša prehrana – prerađena hrana

Trebate povremeno nešto prigristi kako bi održali razinu glukoze u krvotoku, što je ključno za energiju. Ali kolači, krafne, čips, bomboni, ili bilo koja namirnica puna rafiniranih šećera, dat će vam samo kratak nalet energije, nakon kojega slijedi siguran pad.

To je zato što rafinirana hrana ne sadrži dovoljno vlakana ni proteina kako bi regulirala razinu glukoze u krvi; zbog toga se potroši odjednom, umjesto da se energija polako otpušta. Kad radite na nečemu važnome, ne želite biti pospani i tromi, a loša prehrana vas čini upravo takvima.

Studija iz 2011. godine pokazala je da nezdrave grickalice mogu uzrokovati i razne nezgode na poslu.

Što učiniti: Zamijenite te jeftine grickalice s krekerima od punog zrna, mješavinom voća, orasima s grožđicama, zobenom kašom, jabukom s maslacom od kikirikija, jogurtom s granolom, integralnim kruhom s rajčicama i sirom, itd.

3. Preskakanje užine

Ako jedete samo tri obroka dnevno, razina energije može vam tijekom dana biti nestalna. Užina s niskim glikemijskim indeksom (GI) održava vam razinu glukoze stalnom, i sprječava opadanje energije. Studije su pokazale da užina poboljšava kognitivne funkcije mozga, pogotovo učenje i pamćenje.

Što učiniti: Pripremite laganu užinu s niskim glikemijskim indeksom, primjerice jabuke, kruške, orašaste plodove, jogurt, ili humus. Preporučeno je gricnuti između doručka i ručka, i jednom poslijepodne.

4. Junk food za ručak

Veliki burger s krumpirićima neće vam povećati produktivnost. Osim što vas deblja, tradicionalna američka prehrana može uzrokovati smanjenje hipokampusa, dijela mozga zaduženog za pamćenje i snalaženje u prostoru. To znači da nezdrava prehrana umanjuje sposobnost učenja i oslabljuje prostornu orijentaciju, a osim toga vam i pogoršava raspoloženje.

Visok unos procesiranih masti također umanjuje DHA u mozgu – aminokiselinu koja je ključna za učenje.

Što učiniti: Kako bi se klonili brze hrane, spakirajte sami svoj ručak, primjerice: sendvič s tunom u integralnom kruhu, salatu, tjesteninu koja vam je ostala od večere; ili pronađite restoran koji nudi zdravu prehranu u blizini vašeg radnog mjesta.

5. Prejedanje za ručkom

Prejedanje, pogotovo hranom prepunom kalorija, povezano je s većom gladi, povećanom tugom, i manjkom opuštenosti i zadovoljstva. Ako se prejedete, vaše tijelo se ne može prilagoditi novoj razini energije, i stoga vaše raspoloženje i apetit variraju.

Što učiniti: Jedite manje porcije visoko i srednje kalorične hrane, tako da ručak pripremite sami, ili da jedete svjesno manje obroke. Češće ručajte salate, jer povrće i voće dokazano reguliraju sitost i energiju, čak i u velikim porcijama.

6. Ne pijete dovoljno tekućine

Dehidracija nastupa kad izgubite više od 2% vode iz tijela. Ako ne pijete dovoljno tekućine tijekom dana, uništavate svoju pažnju, koncentraciju, raspoloženje i pamćenje.

Dehidracija vodi to lošijeg raspoloženja, i zbog nje vam se zadaci doimaju težima, boli vas glava, i koncentracija vam opada.

Što učiniti: Nije bitno piti samo vodu, tekućina iz vaše hrane i pića će vam također pomoći u rehidraciji. Na stolu držite bocu vode, pijte zeleni čaj uz užinu, češće ručajte juhu, jedite voće bogato vodom; primjerice lubenicu, ananas, ili dinju, i svakako izbjegavajte preslatke sokove i gazirana pića.

7. Jedete za radnim stolom

Ako ste prilijepljeni za stol, sigurno ćete obaviti više, zar ne? Pa i ne baš, u stvari ćete smanjiti vlastitu produktivnost. Redovite pauze znatno poboljšavaju fokus i koncentraciju, jer vam se mozak odmara, i tako odgađate pregaranje.

Nedavna studija je pokazala da radnici koji se tijekom pauze za ručak prošetaju, budu entuzijastičniji i opušteniji za poslom. Dobro raspoloženje ključ je produktivnosti.

Što učiniti: Prvo, trebate otpustiti brigu koja vas je prikovala za radni stol. Ručajte negdje drugdje, po mogućnosti u prirodi. Ručajte s kolegama, u kantini, ili otiđite u obližnji kafić. Što više šetate, to ćete biti puniji energije.

Lako je zaboraviti važnost prehrane u poslu. Kad radite, jedino vam je posao na pameti. Ali ako obraćate pozornost na prehranu, možete povisiti produktivnost i učinkovitost.

Doručkovanje, izbjegavanje gladi, brze hrane, prejedanja, unošenje dovoljno tekućine, jedenje hrane niskog glikemijskog indeksa i snižene kalorijske vrijednosti, i naravno uzimanje pauza, mogu vam poboljšati funkcije mozga, i održati vam zdravlje.

Sljedeći put kad pomislite da trebate zaboraviti na sve kako bi se posvetili poslu, prvo dobro nahranite mozak i tijelo.

Poduzetnici na Facebooku: 6 najvećih grijeha na društvenim mrežama

Autor
Tomislav Milić
-

Društvene mreže i mali poduzetnici – toliko ljubavi i mržnje u tom odnosu. Ima dana kad ne mogu jedni bez drugih, a ima dana i kad ne mogu jedni s drugima.

Što poduzetnik uopće može?

Ako ste vlasnik male tvrtke, vjerojatno vas frustrira, možda čak i ljuti kakve društvene mreže mogu biti. Niste sami. Poduzetnici na Facebooku dijele vaše frustracije.

Dobra vijest je da se možete osloboditi tog osjećaja ako naučite što NE smijete raditi.

To je istina. Svi vam govore što MORATE raditi danas na društvenim mrežama, ali ovdje se bavimo sa 6 najvećih grijeha koje možete na njima počiniti. Izbjegnite ih, i pojačat ćete svoju prisutnost, a da ne iscrpite svoju energiju, vrijeme, novac i moždane kapacitete. Ako sada i radite ove pogreške, doznat ćete kako ih popraviti.

1. Uskočili ste na mrežu bez plana

Pristup društvenim mrežama bez plana ili strategije je jedna od najvećih pogrešaka koje tvrtka može napraviti u tom segmentu. Tvrtke koje čuju za neku mrežu, prijave se i počnu postati na sve strane imat će problema.

Nepromišljene objave sadržaja donijet će samo gubitak vremena, izostanak angažmana na mrežama i frustracije.

Rješenje: Razvijte strategiju za društvene mreže. Postavite ciljeve za svaku mrežu i donesite provedivi plan za njihovo postizanje.

2. Samopromocija. Stalno. I uvijek.

Jeste li vidjeli one Facebook stranice tvrtki na kojima su svi postovi linkovi na njihov vlastiti sajt? Da, i mi smo ih vidjeli.

To je izvrsna metoda ako želite izgledati kao očajnik koji nema pojma. Društvene mreže se tako zovu s razlogom. Morate izgraditi odnos sa svojom zajednicom.

Zamislite ovo: došli ste na zabavu. Domaćin vam uruči posjetnicu i pošalje vas doma.

Kako se osjećate? Čudno? Zgađeno, možda?

Tako se i vaša zajednica osjeća kad dođe na vašu stranicu ili feed i vidi samo “Kupi ovo… kupi ono…”.

Rješenje: Vaša strategija treba predvidjeti koje ćete tipove sadržaja dijeliti. Upotrijebite svoje znanje o svojoj publici kako biste stvorili kalendar sadržaja koji će biti zanimljiv i usmjeren na rezultate.

3. Radite isto što i svi ostali

Želite protratiti vrijeme na društvenim mrežama? Samo kopirajte sve što rade ostali.

Glas će vam se izgubiti u gužvi – nitko neće zastati kako bi čuo poruku koja je podijeljena već tisuću puta.

To je veliki grijeh koji male tvrtke često ponavljaju. Vide da konkurent ima oglase na Facebooku, pa ih plate i oni. Netko drugi ima nagradni natječaj, žele ga i oni.

Rješenje: Usporite i vratite se osnovama. Zašto vas ljudi žele upoznati? Po čemu se razlikujete od drugih? Upotrijebite te informacija da pokrenete konverzaciju. Neka vaš glas i vaše vrijednosti zasjaju.

4. Pronađite sve ideje za sadržaj online

Toliko je lako ostati povezan putem smartphonea i tableta, da smo zaboravili promatrati svijet oko nas. Ako većinu vremena provodite skrolajući kroz feedove kako biste pronašli zanimljive stvari za podijeliti, gubite vrijeme.

Rješenje: Pronađite sadržaj u stvarnom svijetu. U članku koji ste zaista pročitali. Na mjestu koje ste posjetili. Pozovite svoju zajednicu u svoj svijet i uštedjet ćete vrijeme, a i izgraditi odnos s njima.

5. Razmatrate kupovinu korisnika za brži rast

O da! Ovo je VELIKI grijeh. Ne govori se često o tome, ali moramo to reći. Ako ste pogledali tuđi profil i pomislili “dugo će mi trebati da dođem do toga, idem kupiti par tisuća followera”, stanite odmah.

Nikad ne kupujte fanove i sljedbenike kako biste narasli preko noći.

Ne samo da je to neetično, može vam se dogoditi da vam ugase korisnički račun, a možete i preko noći izgubiti kredibilitet pred korisnicima i klijentima.

Osim toga, korisnici koje na taj način kupujete su najčešće lažni. Dakle, imat ćete mnogo korisnika i nula angažamana. Nije baš idealno.

Rješenje: Morate otprilike znati tko je vaš klijent. Povežite se s njima na način koji je najbolji za mrežu na kojoj ste. Stvarajte i dijelite zanimljiv sadržaj. Budite strpljivi i ako ostanete ustrajni, korisnici će doći.

6. Imate profil koji ne osvježavate

I ovo je prilično krupna stvar. Ako nemate profil s profesionalnom, jasnom fotografijom ili logom i dobro napisanim opisom, morate to odmah popraviti.

Novi fanovi to prvo vide kad dođu na vaš profil. Morate ih uvući opisom u kojem se predstavljate.

Rješenje: Znate ga. Osvježite sve profile i učinite da pršte od osobnosti. Složite urednički kalendar i upotrijebite alate za postanje na društvenim mrežama kako bi vam pomogli.

Za financijski uspjeh nije bitna matematika, nego snalažljivost

Autor
Roko Ramov
-
financijski uspjeh

Ako ste u novčanoj gabuli, sigurno ste pokušali čitati pokoju knjigu o upravljanju financijama, ili ste tražili savjet prijatelja ekonomista. Vjerojatno ste pokušali i te savjete provesti u djelo. Ali najvažniji novčani savjet nećete pronaći u knjizi. Financijski savjeti znaju biti odlični, ali su potpuno beskorisni bez snalažljivosti.

Sigurno ste čuli savjet: “Troši manje nego što zarađuješ”. To je poprilično beskoristan savjet. Ne zato što je loš sam po sebi, nego zato što pravila za osobne financije ne mogu sama promijeniti vaše ponašanje. Trebate prilagoditi ta pravila vašoj osobnoj situaciji.

Nemojte se bojati izmijeniti pravila

Pravila postoje s razlogom, ali nisu uvijek konkretna i primjenjiva. Eric Ravenscraft je uzeo za primjer gore navedeno pravilo “troši manje nego što zarađuješ“, koje nije uvijek korisno, jer je ponekad bolje trošiti više nego što zarađuješ:

“Kupio sam smartphone na kredit kad nisam imao novaca, što je užasna odluka. Ali s druge strane, onda ne bih bio mogao pisati o Androidu, što je bilo ključ pokretanja moje karijere… u gotovo svakoj situaciji, postoje slučajevi kad vam kupovina nečega može pomoći da krenete.”

Jedan od glavnih savjeta za osobne financije je da se “riješite svih dugovanja”. Kristin Wong kaže da je u svojim studentskim danima to pravilo uzimala predoslovno. Mislila je da će biti uspješnija ako se strogo toga pridržava.

Ali zbog tog se pravila osjećala krivom kad bi trošila novac na bilo što nisu osnovne potrepštine. Gotovo sav novac je ulagala na otplatu studentskog kredita. To je u teoriji imalo smisla, ali u praksi joj je uništilo budžet. Kad bi potrošila imalo novca na neobavezne stvari, bila bi u gabuli.

S vremenom je naučila to pravilo prilagoditi svojoj situaciji. Riješiti se duga joj je i dalje bio prioritet, ali znala je da će joj dugoročno više koristiti ako izradi realan budžet i drži ga se. To je snalažljiviji plan, i na kraju je upalio. Uspjela je dostići to da pravilo radi za nju, a ne obrnuto.

Naučite iskoristiti prilike

Snalažljivi pokušavaju iskoristiti svaku priliku. Jedan je mladi Amerikanac u srednjoj školi pronašao veliku kutiju punu besplatnih pribadača. Umjesto da ih je dao nekome drugome, svaku je ukrasio na svoj način i potom ih prodavao po cijeni od 50 centi, i poprilično se obogatio (za tinejdžera). Šašav primjer, ali dečko je bio snalažljiv.

“Slučajna dobit” je popularna tema u osobnim financijama. Pod slučajnu dobit podrazumijevamo bilo kakvu sumu novca koju neočekivano dobijete; primjerice nasljedstvo od dalekog rođaka, ili dobitak na lutriji (tko zna,možda gatara s TV-a napokon pogodi). Prirodni nagon nam često nalaže da taj novac odmah potrošimo. Ionako ga nismo zaradili….ALI taj novac ipak možete pametnije iskoristiti. Primjerice njime možete otplatiti dugovanja. U redu je počastiti se, ali biti snalažljiv znači uvidjeti priliku.

Te prilike naravno nisu uvijek zabavne.

Kristin kaže da je njena majka radila za minimalac, a svejedno je uspjela nakupiti deset tisuća dolara u nekoliko godina. Kad ju je pitala kako je to uspjela, majka joj je odgovorila “Uspjela sam iskoristiti priliku – mogla sam raditi prekovremene sate.” Većina ljudi to ne bi mogla podnijeti, ali njenoj je majci bilo primarno da se iseli, školuje i na kraju dobije bolji posao.

Da razjasnimo, nije ni poanta u tome da se iscrpimo i “dobijemo sijede” kako bi odmah ostvarili financijske ciljeve. Postoji puno “prilika” koje trebamo preskočiti. Wong kaže da je pokušala ići maminim stopama na fakultetu, i radila je 3 honorarna posla u isto vrijeme. Izludjela je i zamrzila život. Njoj je ta žalost bila previše teška, i bilo kakva financijska sigurnost nije bila vrijedna takvog mučenja.

Morate sami donijeti odluku, ali svakako tražite i naučite prepoznati prilike pred vama, koje vam mogu pomoći – to je snalažljivost. A snalažljivost je vrlo koristan alat za financijski uspjeh.

Zaboravite na frazu “trebao/la bih….”

Velika prepreka do financijske stabilnosti je fraza “trebao/la bih“. Primjerice:

  • Naporno radim. Trebao bih moći trošiti svoj novac gdje god poželim.
  • Ne bih trebao tražiti povišicu. Moj šef bi mi je trebao sam ponuditi.
  • Imam 34 godine. Trebao bih već imati vlastitu kuću ili stan.

Kristin kaže da je u radnim dvadesetim godinama bila isfrustrirana što nije mogla trošiti novac kako je htjela. Napravila je sve kako treba: išla je na fakultet, završila ga s dobrim ocjenama. Potom se zaposlila i izašla iz duga. Pitala je “KAD ĆU MOĆI ŽIVJETI?”

Odlučila je da treba trošiti bez previše brige, i to je činila neko vrijeme. Išla je na večere, klubove, kupovala skupu odjeću itd. Kaže da je nakon par godina shvatila da postoje i bitnije stvari koje bi htjela raditi ali nije si mogla priuštiti. Htjela je putovati, preseliti se. I odjednom je prestala brinuti što “bi trebala” učiniti s novcem, i fokusirala se na to što “može” učiniti s novcem kako bi dostigla te ciljeve.

Često je ono što “bi trebali” imati, u sukobu s onim što “bi mogli” imati. Primjerice, posjedovanje kuće ili stana nekoć je bio znak za “financijski uspjeh”. Ali samo zato što ste u “pravim godinama za nekretninu”, ne znači da ju trebate kupiti, jer vas to može spriječiti da ostvarite nešto vama bitnije.

U kratko, “trebao/la bih” vam često smeta da budete financijski snalažljivi.

Fokusirajte se na ono što možete učiniti, a ne ono što ne možete, kako bi postigli financijski uspjeh

Većina ljudi nije dovoljno domišljata da primi dobar savjet koji se ne odnosi konkretno na njihovu situaciju.

Dok je Kristin otplaćivala svoj studentski kredit, majka joj je ispričala priču o svom prijatelju koji je prodao auto kako bi otplatio dugovanje. Ona je zakolutala očima i odmah odbacila savjet. Živjela je u Houstonu, gdje je javni prijevoz bio spor, a posao joj je bio odaljen nekoliko desetaka kilometara. Dakle, prodaja auta nije dolazila u obzir. No majka joj to nije konkretno predložila. Ona joj je samo ukazala da postoje razni načini za steći novac, a auto je bio samo primjer.

Kristin nije bila snalažljiva tad. Snalažljiva bi osoba pronašala način da primjeni savjet u svoju korist. Možda je mogla nešto drugo prodati. Možda i ne. A i da nije, mogla se fokusirati na ono što može učiniti a ne ono što ne može. Ako se savjet ne može primijeniti na vas, pronađite novi način. Lakše je fokusirati se na ono što ne funkcionira i potpuno odbaciti ideju.

Lako je zaglaviti u životu općenito. Lakše je održati status quo, imati svoje viđenje stvari, i u potpunosti odbaciti savjete koji se ne odnose točno na vas. Puno je zahtjevnije prilagoditi savjet vlastitoj situaciji, odustati od onoga što bi “trebali imati”, fokusirati se na financijsko zdravlje, i iskoristiti prilike koje nisu toliko očite. Ali to je bit snalažljivosti, a bez snalažljivosti, financijska pravila su uistinu beskorisna.

(prilagođeno s lifehackera)

Ova psihologinja tvrdi da lijenost ne postoji: evo što se krije iza te osobine

Autor
Katarina Novak
-

Izgleda tako jednostavno: “Znam da moram stremiti ka svojim ciljevima, ali koliko god se podsjećam, ne radim to. Sigurno sam ljenčina!”

Ali evo zapanjujućeg otkrića psihologinje Laure D. Miller: lijenost je mit!

“Lijenost” je prečesto korištena kritika, ocjena karaktera, koja nam nimalo ne pomaže u tome da shvatimo zašto se netko ne trudi da bi učinio ono što želi, ili nije ono što se od njega očekuje da bude. Ako malo proučimo što se krije iza odlaganja i izbjegavanja, pronaći ćemo niz mnogo složenijih pitanja:

1. Strah od neuspjeha

Mnogi sami sebi postavljaju zapreke i odlažu ciljeve, poput pronalaženja boljeg posla, jer sebe dosta nisko procjenjuju. Boje se da, ako se potrude, na vidjelo će izaći njihova prava neposobnost i bit će uništeni. Svi poznajemo tu strategiju.

2. Strah od uspjeha

Rođak straha od neuspjeha, strah od uspjeha postoji! Mnogi se podsvjesno brinu da će uspjeti na način koji je potencijalna prijetnja drugima. Ti ljudi izbjegavaju konflikt na način da ne idu naprijed.

Zamislite ženu koja dobije promaknuće i počne zarađivati više od njenog, veoma tradicionalnog, supruga. Ili muškarca iz obitelji alkoholičara koji prestane piti. Naizgled su to sjajni ciljevi, ali promjene u ulogama koje nastaju mogu biti silno disruptivne.

3. Želja za tetošenjem i “lijenost”

Svi to želimo! Ali neki ne znaju kako pitati izravno, pa se prave beskorisni kako bi drugi učinili to za njih. Zamislite muškarca koji ne želi ispeglati svoju košulju jer zna da će njegov dečko to učiniti za njega iako će mu prigovoriti na ljenosti. Ali to je njegova prilika da osjeti kako se netko brine za njega, a da ne mora priznati da to želi. Loša strana je što ljudi koji su previše vezani uz ovu taktiku frustriraju one oko sebe, koji bi također htjeli da se ponekad netko pobrine za njih.

4. Strah od očekivanja

Ljudi koji ciljaju nisko u životu najčešće to rade da bi spriječili tuđa očekivanja prema njima. Jedna pacijentica nije nikad planirala i predstavljala se kao lijena osoba jer je htjela da drugi sve isplaniraju za nju. Tad je bila slobodna pojaviti se ili ne, ovisno o raspoloženju. Izbjegavala je obveze, dok su drugi morali preuzeti ih, izložiti se radeći stvari za nju, dok je ona ostala slobodna od odgovornosti.

5. Pasivno-agresivna komunikacija

Strah od sukoba je duboko u mnogima od nas. Bojimo se da bi otvoreno izražavanje naše frustriranosti izazvalo povrede i pucanje odnosa. Ljudi koji izbjegavaju sukobe dugo skrivaju svoje osjećaje nezadovoljstva. Mogu ih priopćiti neizravno, kroz “lijenost”, zabušavajući na način koji će uznemiriti drugu osobu.

Pacijentica koja je smatrala da je suprug zanemaruje počela je rjeđe kuhati i izbjegavala je seks. Pretpostavila je da se “ulijenila”. Ali objašnjenje je bilo da izbjegava važnije pitanje, njen nedostatak ispunjenosti, kao i želju da se i suprug osjeti zanemarenim kao i ona.

6. Potreba za relaksacijom

Mnogi pogrešno pretpostavljaju da bi uvijek trebali juriti punim gasom i okrivljuju se kad im se tijelo i um isključe u znak prosvjeda. Zapadna kultura cijeni produktivnost i naporan rad. Stvarnost je da svakom treba odmor.

7. Depresija

Uobičajeni simptomi depresije su nedostatak motivacije, umor i ahedonija (izostanak užitka u stvarima koje su ranije bile ugodne). Kritizirajući sebe za “lijenost”, netko može zanemariti znakove koji pokazuju da mu je potrebno liječenje. Deprimirani ljudi obično misle da su zapeli. Ljutnja koju osjećaju prema sebi jača depresiju. Samoprezir zbog “lijenosti” je uobičajen kod depresivnih ljudi.

Ako mislite da ste “lijeni”, pokušajte razmotriti svoje ponašanje kao simptom problema, a ne kao problem. Što više shvatite o svojoj motivaciji, više ćete moći učiniti. Je li moguće ono što izbjegavate učiniti upravljivim? Možete li zatražiti pomoć? Prije svega, prestanite se kritizirati zbog “lijenosti”. Ljudi koji se vide kao ljenčine često zapnu u tom ponašanju. Riješite li skrivena pitanja, oslobodit ćete se!

(Prilagođeno s Psychology Today)

Sigurno se pitate koja je idealna temperatura za rad u uredu

Autor
Roko Ramov
-

Zahladilo je, i sigurno se pitate treba li već početi s grijanjem, i postoji li uopće idealna temeratura ureda.

Zanimljivo je da temperatura zraka na radnom mjestu ima velik utjecaj na vašu produktivnost. Jasno je da svi vole raditi na ugodnoj temperaturi, ali možda nije toliko očito da samo nekoliko stupnjeva može značiti ogromnu razliku u produktivnosti.

Provedene su brojne studije kako bi se pronašla idealna temperatura u uredu. A pritom ne čudi činjenica da je zbog velikog broja studija, došlo i do puno nesuglasica.

Idealna temperatura – istraživanja

Većina istraživača je zaključila da je uredska temperatura između 21 i 23 stupnja Celzijevih najbolja temperatura za maksimalnu produktivnost uredskih radnika.

Ali jedna je temeljita studija sa Sveučilišta Cornell došla do drukčijih rezultata – oni kažu da je idealna temperatura 25 stupnjeva. Organizacija britanske vlade koja je zadužena za nadgledanje ovakvih stvari predlaže 23.3 stupnja. No i oni također naglašavaju da 23.3 stupnja udovoljava samo 70% ljudi, tako da je nemoguće pronaći savršenu temperaturu za svih.

U čemu je stvar? Zašto se ne možemo svi složiti da je primjerice 24 stupnja savršeno? Mogli bismo, ali gore navedene studije također pokazuju da samo nekoliko stupnjeva razlike može umanjiti odnosno povećati produktivnost za 5%. Dakle, otkrivanje idealne temperature može donijeti značajne rezultate za sve radnike.

Uzmimo za primjer istraživanje koje uzima 22 stupnja kao optimalnu temperaturu, kad je produktivnost na 100%. Ako tu temperaturu povisimo ili snizimo, produktivnost opada.

Ako je povisimo:

  • na 25 stupnjeva smo oko 98% produktivni
  • 27.7 stupnjeva = 95%
  • 30.5 stupnjeva = 90%
  • 33.3 stupnja =85%

Ako je snizimo:

  • na 19 stupnjeva smo oko 98% produktivni
  • 17.2 stupnja = 95%
  • 15 stupnjeva = 90%

Nažalost ne možemo jednostavno na termostat postaviti određenu temperaturu i misliti da smo sve riješili. Postoje brojni faktori koji mogu utjecati na optimalnu temperaturu. Prvo treba naznačiti da pričamo o “optimalnoj” temperaturi, to jest, temperaturi koja bi bila najbolja za svih. Treba uzeti u obzir i:

Godišnje doba

U svakom godišnjem dobu znamo koje otprilike temperature očekivati. Također se naše tijelo akomodira vanjskoj temperaturi, pa zimi možemo lakše podnositi malo hladniji ured, a ljeti malo topliji.

Odjeća

Odjeća ima utjecaj na našu vlastitu temperaturu. Ne nose svi jednako debelu odjeću, ali uvijek se prilagođavamo godišnjem dobu. Zimi nosimo deblju i topliju odjeću, pa nam hladnija temperatura u uredu neće toliko smetati, jer će nam dodatan sloj dati toplinsku izolaciju, to jest ugodniju osobnu temperaturu. Ljeti nosimo otvorenu i laganu odjeću, koja diše, stoga vrijedi obrnuto.

Tjelesna masa

Ovisno o tome koliko težite, odnosno koliki vam je indeks tjelesne mase (BMI), toliko ćete imati izolacije (masti) u tijelu. To je kao deblja jakna koja vas grije. Ljudima s manjim indeksom tjelesne mase brže postaje hladnije.

Dob

Što ste stariji (a pogotovo nakon 55. godine), postajete osjetljiviji na hladnoću. Dakle, starijim radnicima više odgovara (i koristi) topliji ured.

Klima odnosno geografski položaj

Vaše klimatsko odnosno geografsko područje, utječe na očekivanu temperaturu slično kao godišnje doba i odjeća.

Relativna vlažnost

Nemojmo zaboraviti na vlažnost. Relativna vlažnost utječe na osobnu percepciju temperature. Ako je vlažnost visoka, vaše tijelo ne može lako izbaciti znoj, zrak ne struji preko vaše kože, i svijet se doima težim. Na 30 stupnjeva s niskom vlagom osjećate se savršeno ugodno, ali kad je vlažnost 90% na toj temperaturi, umire vam volja za životom.

Relativna vlažnost od 40% je optimalna za ugodu tijekom cijele godine. U kontinentalnom podneblju ljeti zrak zna biti vlažniji, pa je nekad potreban odvlaživač zraka (uređaj za smanjenje vlage u zraku), ali i sam klima uređaj donekle suši zrak. Zimi vlažnost ponekad opada ispod ugodne razine, pogotovo ako se grijete na plin. Zbog toga vam se čini da je hladnije, a isušuje vam se i koža, grlo i sinusi.

Previsoka ili preniska vlažnost utječe na vašu percepciju temperature, i ugode. Stoga je održavanje dobre relativne vlažnosti ključno za produktivno uredsko okruženje. Ovo donosi i brojne zdravstvene prednosti.

(preuzeto s about.com)

1...777879...150Stranica 78 od 150