Kako uštediti? Automatizacija budžeta, omotnice i metoda 60% u službi vašeg budućeg bogatstva

Autor
Roko Ramov
-

“Izradite budžet” često čujemo od financijskih savjetnika, kao i “jedite više zelenja” od nutricionista. Ali rijetki se toga pridržavaju iako svi znaju da je to dobro za nas. Razlog tomu je dakako to što sastavljanje mjesečnog budžeta mnogima izaziva paniku. Pa ipak, na pitanje “Kako uštediti?”, prvi odgovor je obično, “Koristite se budžetom.”

Čak i ako ga sastavite, pridržavanje mjesečnog budžeta velik je izazov. Srećom, ne mora biti toliko teško.

Amante Reale je za blog dumblittleman podijelio nekoliko savjeta za pojednostavljenje budžeta. Tvrdi da je najbitnije umanjiti glavobolju koja dolazi s izradom i praćenjem budžeta, i skraćivanje vremena provedenog igrajući se s brojevima.

Evo kojih 5 konkretnih savjeta nudi:

1. Proširite kategorije

Ako vas je netko uvjerio da pravilno budžetiranje uključuje detaljno određivanje kategorija troškova? Zar vam se ne povraća na samu ideju da morate za hranu posebno pisati “Riba”, “Smrznuta hrana”, “Svježe namirnice”, “Grickalice”?

Umjesto toga koristite općenite kategorije jer ćete tako uvelike pojednostaviti budžetiranje. Umjesto da posebno pišete “Kino”, “Nogomet”, “Restoran”, objedinite to sve u kategoriju “Zabava”. Tako možete unaprijed odrediti svotu ili postotak primanja na jednu kategoriju, umjesto na njih sto. Tijekom mjeseca doduše pazite da vam “Zabava” ne premašuje predodređeni iznos, i sve će biti u redu. Ako želite pogledati novu Nemoguću Misiju, nemojte večerati u restoranu. Mnoštvo kategorija zadat će vam glavobolju, koja nije nimalo zabavna.

2. Automatizirajte štednju i račune

Danas većinu računa možete platiti putem interneta. Mnoge banke, i mobilni operateri nude i automatizirani način plaćanja putemtrajnog naloga. Ako imate takvu opciju, iskoristite ju.

Možete i automatizirati štednju. Odredite dan u mjesecu (primjerice dan nakon primanja plaće) kad će vam se određeni iznos automatski prebaciti s računa na štednju. Tako će se vaš štedni i krizni račun voditi sami od sebe.

Glavna prednost ovoga je svakako ušteda vremena. Ali dodatni plus je i to što ćete na takav način biti odvojeni od “dodatnog” novca kojeg biste možda impulzivno potrošili na novi TV ili tablet.

Na automatiziranu štednju gledajte kao na strogog zaštitara koji vas spašava od vas samih, a usto upravlja vašim najbitnijim transakcijama bez da morate prstom maknuti.

3. Koristite gotovinu

Iako se papir lako gužva i stvara nered, gotovina je i dalje korisna, pogotovo onima koji se pokušavaju pridržavati budžeta i kontrolirati impulzivnu kupovinu.

Plaćanje karticom je lako, i na to upravo računaju i tvrtke koje ih izdaju. Tanke su, kompaktne, i lako ih je izvaditi i kupiti novu haljinu. Ali s gotovinom imate osjećaj kao da čupate krvavo zarađen novac. Kao da vas papir osuđuje jer ga vadite iz novčanika.

To nitko ne želi.

Ne bi se trebali bojati hodati uokolo s gotovinom, jer ako se pridržavate koraka broj 2, novac će vam trebati samo za gorivo, namirnice i “zabavu”. Što nije tolika svota.

Na bankomat otiđite dva do tri puta mjesečno, podignite novac koji će vam trebati za sljedeća dva tjedna, i sve će biti u redu. U koraku broj 4 ću objasniti kako to smanjiti na jedan posjet bankomatu mjesečno.

4. Koristite omotnice

Možda će vam zazvučati šašavo, ali omotnice su izvrstan sistem. Jednostavno je i brzo. Evo kako ide:

1. Na početku mjeseca, uzmite omotnicu za svaku pojedinu kategoriju, kao što su primjerice Namirnice” i “Zabava”.
2. Na omotnicu napišite ime kategorije i svotu novca koju će sadržavati
3. Podignite ukupnu svotu novca koja će vam trebati za popuniti sve omotnice, potom stavite gotovinu u svaku pojedinu kategoriju. Primjerice, na omotnici za “Zabavu” će pisati “400 kuna” i stavite točno toliko novca u nju. Jednostavno je.
4. Kad trebate potrošiti novac iz pojedine omotnice (primjerice kupiti strip), izvadite novac iz omotnice, kupite, i vratite ostatak novca natrag u omotnicu.
5. Svaki put kad vratite ostatak novca u kategoriju, na omotnicu zapišite koliko je novca u njoj preostalo. Tako nećete trebati otvarati omotnicu kako bi prebrojili svotu.

Ovako ćete točno znati koliko trošite, koliko vam je novca ostalo za svaku kategoriju, i lako ćete po potrebi moći prebaciti iz jedne omotnice u drugu bez da koristite kalkulator.

Ne preporučujem doduše, da često prebacujete novac, jer možete lako jednoj kategoriji dati previše pažnje nauštrb druge. Prebacujte samo onda kad iznenada shvatite da ste napravili ogromnu pogrešku pri inicijalnom budžetiranju.

5. Metoda 60%

Jedan od najvećih problema s budžetiranjem je stavljanje 100% primanja u omotnice.

Stoga je financijski stručnjak Richard Jenkins osmislio “metodu 60%”. Velika prednost ove metode je to što uključuje široke kategorije iz savjeta broj 1, i daje vam puno prostora za disanje. Evo kako funkcionira:

1. 60% fiksnih troškova. Uzmite 60% ukupnih primanja i dodijelite ih fiksnim troškovima. To uključuje stanovanje, račune, poreze, osiguranja, hranu i odjeću.
2. 10% za umirovljenje: Ovo je novac koji odvajate za umirovljenje – životna osiguranja, dobrovoljna mirovinska štednja, dionički fondovi.
3. 10 % dugoročne štednje: Ako imate kredit, ovih 10 % ćete koristiti za rješavanje kredita. Prioritet vam je riješiti se dugovanja. Ako nemate kredit, onda ovaj novac usmjerite u fondove za “crne dane”(primjerice ako dobijete otkaz ili se razbolite). Ako imate kredit, onda mali dio ovih 10% ipak uložite u crne fondove.
4. 10% kratkoročnih troškova: Ovo je novac za trošenje, i trebate ga koristiti za stvari kao što su popravak automobila, pokloni za blagdane i rođendane, putovanja, nove kućanske uređaje, i onaj kul TV kojeg dugo priželjkujete. Samo pazite da ne trošite previše i uvijek pratite tok novca. Ovo je iznimno lako ako koristite omotnice.
5. 10% Novac za zabavu: Najbolji dio novca, bez sumnje. Možete s njim raditi što god poželite, bez grižnje savjesti. Jedite vani, kupujte igračke, kupite novu lopticu svom psu. Što god vas veseli, kupite s ovih 10%.

Na kraju je samo bitno umanjiti tegobe koje budžetiranje nosi, i pridržavati se budžeta. Kao i kod dijete, možda vam zvuči super, ako je se ne pridržavate, neće vam ništa koristiti.

Nadam se da će vam ovih 5 savjeta pomoći da pojednostavite budžet i omogućiti vam da živite bez previše briga, a da ujedno budete financijski odgovorni.

Pojednostavnite svoj život, i umjesto stresa i žurbe, imat ćete mir i sreću

Autor
Tomislav Milić
-
imati mir i sreću
imati mir i sreću

Vaši dani se puno tako brzo, osjećate da ste stalno u žurbi i da vam uvijek nešto odvlači pažnju, a mir i sreću ne pronalazite. Ponekad vam se čini da vam dan puca po šavovima.

Osjećate kako vas svaki dan razvlači na deset različitih strana i nikad nemate vremena ni za što. Naravno, svaku obvezu koju imate želite obaviti čim je bolje moguće, i nekako ste sami sebe uvjerili da stižete sve. Ali stvarnost kaže da ste pretjerali, i stoga sve što obavite radite loše, a još se izlažete i dodatnom stresu.

Taj osjećaj pretrpanosti je najveći uzrok stresa kod većine ljudi, a stres je ključan faktor o kojem ovisi jeste li zdravi i sretni, ili umorni i nesretni, na dugi rok.

Kako pojednostavniti svoje dane? Blog Marc and Angel predlaže:

1. Doznajte kako izgleda vaš savršeni dan.

Zamislite svoj savršeni dan – to je važno ne iz razloga što će takav dan nužno postati vaša stvarnost, nego jer morate shvatiti što za vas znači fraza “jednostavan dan”. Za svakog je to nešto drugo. Možda uključuje jutarnju meditaciju, tiho vrijeme za čitanje i pisanje, nekoliko sati provedenih s obitelji. Za druge je to duga jutarnja šetnja, poslijepodnevna joga, produktivan dan u uredu ili vruća kupka prije spavanja. Ima ih kojima samo treba mnogo vremena da se posvete svom cilju, a da im ostane i dovoljno vremena za dobro se naspavati.

Odvojite nekoliko trenutaka za razmišljanje o tome što je vaš “jednostavan dan”.

2. Odredite što vam je najvažnije.

Osim vještina obavljanja zadataka, postoji i često zaboravljena vještina ostavljanja stvari neobavljenima. Jednostavnost i učinkovitost dana ovisi o odbacivanju nepotrebnih stvari.

Osnova pojednostavljivanja je u ova dva koraka:

  • Identificirajte što vam je najvažnije
  • Odbacite čim više moguće ostalog

Izdvojite vrijeme za prepoznavanje najvažnijih projekata, ljudi i iskustava (do 5), a nakon toga razmotrite koje aktivnosti, zadaci i obveze na spadaju na tu listu.

3. Recite “ne” nepotrebnim obvezama koje ne podupiru vaše prioritete.

Jednom kad ste definirali prioritete i viziju “savršenog dana”, morate početi govoriti “ne” stvarima koje ne podupiru ono što vam je bitno, i koje stoje između vas i vašeg savršenog dana.

Najbolje je reći “ne” nekoj nebitnoj obvezi. Rasmislite o tome.

Danas pristanete na poziv na zabavu putem Facebooka, sutra ćete pristati pomoći susjedu u selidbi, nakon toga vas na pauzi za ručak pozovu na brzi sastanak, odlučite se prijaviti kao volonter u školi vašeg djeteta. Malo po malo, dani su vam postali prekomplicirani, a vi ne znate što je krenulo po zlu.

Popišite i procijenite svoje obveze (profesionalne, osobne, građanske…), posebno one koji se redovno ponavljaju, i danas recite ne barem jednoj od njih. Samo nazovite ili pošaljite kratki mail, i odmah ćete se osjećati lakše.

4. Ograničite svoje dnevne zadatke.

Izdvojite svakog jutra malo vremena da definirate 1-3 najvažnija zadatka za taj dan, i odrežite sve ostalo koliko god je moguće (ne brojeći male, nužne, stvari poput vezanja cipela ili vožnje djece u školu). Riješite ostale obveze na način da odmah obavijestite druge koji od vas nešto očekuju kako biste rado pomogli, ali ste danas posve zauzeti. Ne možete im kvalitetno pomoći, pa, na žalost, morate reći “ne”.

Jednom kad ste broj zadataka smanjili na prihvatljivu razinu (1-3 je super, ali nikako više od 7), najbolje je svakom zadatku dodijeliti neko vrijeme. Umjesto stresnog prebacivanja s jednog na drugi zadatak, obavite ih u miru, redom. Pustite sve ostalo i budite prisutni u trenutku sa zadatkom kojem ste dodijelili vrijeme.

Primijetit ćete koliko se ova metoda razlikuje od vašeg uobičajenog života. Ograničavanje zadataka na ovaj način pomaže vam s koncentracijom i prihvaćanjem da u stvarnosti ne možete sve stići u jednom danu.

5. Zakažite barem jedan blok vremena bez distrakcija svakog dana.

Jednom kad znate da radite na pravim zadacima, najbolji način za obaviti stvari do kraja je eliminacija svih distrakcija dok radite. Zaključajte vrata, stavite znak “Ne smetaj”, ugasite mobitel, zatvorite svoj mail klijent, isključite internet… Ne možete se kriti zauvijek, ali dok se krijete možete biti dvostruko produktivniji.

Učinite sve što je potrebno kako biste stvorili tiho i mirno okruženje u kojem se možete fokusirati na bitno.

6. Radite samo jednu stvar odjednom.

Prepustite se trenutnom zadatku i pustite onaj osjećaj da morate brzo biti gotovi. Uvijek postoji idući zadatak, to je priroda to-do lista, one nikad ne završavaju. Neka kasniji zadaci dođu kasnije. Budite sto posto posvećeni trenutnom zadatku, kao da je to vaš cijeli svijet.

Usporite. Dišite. Ponovite svoje ciljeve. Stavite važne stvari na prvo mjesto. Rješavajte jedan po jedan zadatak. Počnite sad. Za sat vremena uzmite pet minuta odmora. Ponovite. I zapamtite, rezultati su važniji od vremena koje nam je potrebno da ih riješimo.

7. Grupirajte lakše, manje važne zadatke.

Tijekom dana imate mnogo malih zadataka koje morate obaviti. Ne dopustite da vam poremete važnije stvari. Kako biste bili produktivniji, grupirajte ih i obavite odjednom, po mogućnosti kasnije u danu. Primjerice, umjesto da provjeravate osobne mailove tijekom dana, riješite ih sve odjednom, možda u 4 sata poslijepodne, kad se dan već smiruje. Riješite svu papirologiju odjednom (račune, uplatnice…). Kad riješite seriju malih zadataka, prebacite se po potrebi na iduću malu stvar.

Ključno je ne dopustiti da vam mali zadaci uđu u prostor namijenjen velikima. Nemojte zapeti na nekoj maloj stvari ciijeli dan, pa ni pola dana.

8. Ostavite malo prostora između.

Najvažnije je razumjeti da je preuzimanje previše obveza najveća greška zbog koje ljudi ne mogu voditi jednostavnije živote. U velikom smo iskušenju da ispunimo svaki budni trenutak zadacima. Nemojte to sebi raditi. Ostavite malo prostora.

Prostor između stvari je jednako važan kao i stvari koje radimo. Ostavite malo vremena između zadataka. Udahnite, kratko se prošetajte, popijte čašu vode, možda i odradite kratke vježbe disanja. Uživajte u prostoru, dišite.

Krajnji cilj je živjeti život oslobođen stvari kojima većina ljudi puni svoje živote, te na taj način ostaviti mjesta za ono što je zaista važno. Život nije trajna užurbanost i stres, nego svjesna kontemplacija, kreacija i povezanost s ljudima i projektima koje volite.

9. Prakticirajte zahvalnost.

Jednostavniji, pozitivniji mentalitet možete stvoriti bilo kad i bilo gdje, ako promijenite način razmišljanja. Točno, frustracije i stres koje proizlaze iz načina na koje reagirate nisu stvarno stanje svijeta. Prilagodite stavove, i frustracije i stres će nestati. Najjednostavnija tajna je u tome da dopustite svakoj okolnosti da bude to što je u trenutku, umjesto da mislite što bi trebala biti, a onda to iskoristite najbolje što možete.

To znači biti zahvalan za ono što jest, a onda raditi skupa s time, a ne protiv toga.

Takva ponizna zahvalnost čini život lakšim. Jer lakše je biti sretan kad se prestaneš žaliti na probleme i postaneš zahvalan zbog problema koje nemaš.

6 koraka uz pomoć kojih možete uvijek postaviti realne rokove za svoje projekte

Autor
Tomislav Milić
-

Postaviti realne rokove je samo jedan od elemenata uspješnosti projekta, ali ako se tu pogriješi, cijela stvar može propasti. Prekratki rokovi će izazvati veliki stres za tim i donijeti loše rezultate. Predugi rokovi će protratiti vrijeme i onemogućiti brzi napredak.

Blog The Fast Track predlaže slijedeće metode za formiranje realističnih rokova:

1. Započnite dijeljenjem projekta na manje komade, tako da dobijete listu koraka koje treba obaviti kako bi se posao dovršio. Zatim odredite rokove za svaki od elemenata na listi. Ovo zvuči očito ljudima koji inače planiraju projekte na taj način, ali zapanjujuće veliki broj ljudi ne koristi se tom metodom, nego pokušava procijeniti koliko će cijeli posao trajati, umjesto da promotri komponente procesa (i onda su frustrirani kad nemaju dovoljno vremena).

2. Razmislite o tome, što je do sada usporavalo projekte. Je li vaš šef uvijek uzimao po tjedan dana za odluku o uzorcima? Voli li izmjene u posljednji tren? Pretpostavite da će se to i ovaj put dogoditi, i ako je moguće, ugradite tu mogućnost u svoj raspored.

3. Dobro promislite što ćete još raditi u to vrijeme. Možda ćete na neki zadatak izgubiti samo jedan dan, ali ako vam padne usred zaposlenog perioda sa sukobljenim prioritetima, možda će vam trebati tjedan dana ili više. Ne možete stvoriti realan raspored u vakuumu, morate uzeti u obzir i druge stvari koje će se događati u isto vrijeme.

4. Posavjetujte se s drugima. Ako postavljate rokove za druge ljude, ili ovisite o drugima da obave dio posla, provjerite s njima jesu li vaši planovi realni. Ne želite doznati usred svog projekta da je osoba o kojoj ovisite za podatke koji su vam potrebni otišla na godišnji odmor u tjednu kad vam je potrebna, ili da taj tjedan ima tri važnija prioriteta. Ili da ste jednostavno podcijenili vrijeme koje će joj biti potrebno da odradi dio posla za vas.

5. Jednom kad je projekt krenuo, ako je velik, zakažite povremene provjere rasporeda. To je osobito važno ako vam je potrebna suradnja drugih, za koje možda ne znate da su se u međuvremenu upleli u zadatak s višim prioritetom, ili su sve odgodili zbog bolovanja. Provremeno provjerite ide li sve po planu, kako biste izbjegli nepredviđene situacije. Ne morate daviti kolege, jednostavno ih pitajte: “Samo želi provjeriti stojimo li pri dogovoru da ću dobiti dogovorene podatke do utorka – u međuvremenu, trebaš li još što od mene?”

6. Prepostavite da će biti problema u posljednjem trenutku. Ako upravljate ljudima, primijetili ste da ih mnogo razmišlja na ovaj način: “Taj dokument moram predati do kraja radnog vremena u srijedu. Znači, ako počnem pisati u srijedu ujutro, imam dovoljno vremena.” I imali bi, ali su u srijedu dobili gripu, ili su morali hitno riješiti neku krizu za klijenta. Nisu mogli raditi cijeli dan i promašili su rok. Ne čekajte do zadnjeg mogućeg roka, radite na stvarima prije roka i moći ćete bolje poštivati rokove (te ćete imati bonus ranijeg završetka posla).

Četiri metode za produktivnost kojima Google podučava svoje zaposlenika

Autor
Tomislav Milić
-
zaposlenika
zaposlenika

Kad je Google 2010. kupio online aplikaciju za obradu fotografija Picnik, šefica marketinga Lisa Conquergood prešla je zajedno s ostalim članovima tima. Radila je za za Google do 2012., kad je Picnik ugašen. Nakon toga je napustila Google i osnovala PicMonkey.

Nedavno je za časopis Fast Company opisala koje trikove za produktivnost je naučila u Googleu i kako ih je prenijela u vlastitu kompaniju. Evo četiri sjajna savjeta:

1. Tehnologijom držite radnike na daljinu bliskima

Google ima mnogo strastvenih zaposlenika, a Lisa Conquergood kaže da je jedan od izazova pronaći način kako da svi oni budu produktivni i učinkoviti u tako velikim razmjerima. Tvrtka proizvodi vlastite alate za produktivnost, od kojih se neki kasnije i puštaju u javnost, primjerice Google Hangouts.

“Google ima urede u cijelom svijetu”, kaže ona. “Važno je da se ljudi mogu povezati brzo i lako. Konferencijski pozivi ne daju vam mogućnost da pokažete nešto sa svog monitora ili da zajednički radite. Google Hangouts je nastao kako bi riješio taj problem.”

PicMonkey koristi Hangouts za sastanke s partnerima: “Povezujemo se na osobniji način nego bi to mogli s bestjelesnim glasovima putem telefona. Ljudi se manje isključuju dok je u tijeku videokonferencija, ne zabavaljaju se mobitelima niti vode razgovore sa strane. Govor tijela i izrazi lica su važan dio komunikacije, a video to, za razliku od telefona, prenosi.”

2. Uklonite zapreke za zaposlenika

Svakog tjedna Googleovi zaposlenici sastavljaju nešto što se zove Snippets. To je zapis onoga što su postigli proteklog tjedna i najava planova za idući tjedan.

“Cilj je transparentnost”; kaže Lisa Conquergood. “Svi mogu vidjeti sve tuđe Snippetse. Ako želim surađivati na projektu, pogledam Snippetse i znam radi li već netko drugi istu stvar.”

U maloj startup tvrtki nema smisla graditi infrastrukturu. Stoga PicMonkey koristi “dnevni standup”, rutinu u kojoj zaposlenici podijele s drugima svoja tri fokusa za dana i objave imaju li kakve zapreke koje ih sprečavaju u tome.

“Kao Snippetsi, to je za nas mjesto susreta s drugima. Transparentnost nam pomaže da budemo timski igrači i prilagodljivi.”

3. Svladajte svoj Inbox

Količina mailova koju je Lisa Conquergood primala u Googleu je bila prevelika. Tvrtka ne uči zaposlenike kako koristi Gmail učinkovitije, ali postoji dokumentacija i komunikacija među zaposlenicima.

Jedan od kolega uputio ju je u postojanje gumba pomoću kojeg se možete isključiti iz prepiski s više primatelja koje za vas više nisu relevantne. Postoji i alat za prioritete, koji najvažnije mailove gura na vrh inboxa. Tu su i pametni filteri koji čuvaju mailove koje je dovoljno pogledati jednom tjedno.

U PicMonkeyu se koriste svi ti alati, ali i razlikuju se interni mailovi od vanjskih. “Vanjski mailovi se tiču razvoja biznisa i kao takvi su važniji.”

 

4. Postavite ciljeve prije sastanka

Sastanci u Googleu su bili smisleni: “Prije početka smo uvijek znali koji je cilj sastanka, a prije odlaska koji su zadaci i kome su dodijeljeni.”

Taj Googleov pristup je za startupe još važniji, kaže Lisa Conquergood, jer je od vitalne važnosti da se zna čiji je idući korak.

“Prednost manje organizacije je u tome da svi rade razne poslove i tjeraju stvari da se dovrše, ali može doći do pretpostavke da je zadatak već preuzeo netko drugi. Kako bi se izbjegle takve situacije, pri svakoj diskusiji o zadatku ili projektu, jasno se ističe tko vodi stvar”, kaže ona.

Deset ružnih navika zbog kojih izgledate neprofesionalno

Autor
Roko Ramov
-
President George W. Bush addresses reporters in the Oval Office Thursday, Sept. 13, 2001, after his telephone conversation with New York Gov. George Pataki and New York City Mayor Rudolph Giuliani. Photo by Paul Morse, Courtesy of the George W. Bush Presidential Library

U poslovnom svijetu danas postoji veća sloboda u izražavanju i ponašanju nego prije pedeset godina. Više se cijeni iskrenost, opuštenost i prirodnost. Ali, to ne znači da ne postoje granice; određene navike i postupci i dalje će na vas baciti sjenu neprofesionalnosti i štetiti vašoj karijeri. Evo na kojih 10 ružnih navika upozorava stranica Inc.com:

1. Lijene psovke i vulgarnosti

Sigurno znate nekoga čije rečenice često počinju sa “Jeb….” ili “U Kur…” Nije čak toliki problem u psovkama, već u lijenosti izražavanja. Ako se netko stalno izražava vulgarno i prosto, možete pomisliti je li jednako nekreativan i lijen u svemu što radi.

2. Kašnjenje

Priznajem da sam i ja često imao problema s ovime. Svakako, neke stvari mogu poći po krivu, pogotovo ako putujete nepouzdanim javnim prijevozom. Ali dolazak na vrijeme znak je poštovanja. Pojavite se kad kažete da ćete stići, i ako ste dovoljno profesionalni, na vrijeme javite da ćete kasniti.

3. Pogledavanje i “buljenje” u druge osobe

Svi smo ljudi. Sisavci. Primjećujemo privlačne članove spola koji nas biološki privlači. Ali biti čovjek znači i imati dovoljno samokontrole da upravljamo našim očima. Gledajte ljude u lice, u suprotnom ćete odati dojam ljigavog amatera.

4. “Kandidnost”

U Voltairevom klasiku “Candide” je mladić koji je stalno nerealno optimističan. Ako ne razumijete zašto, pročitajte djelo. Ako vas vaš suradnik ili partner stalno uvjerava da su stvari u savršenom redu, a zdrav razum vam nalaže da nisu, njihova profesionalnost će opasti u vašim očima.

5. Hirovitost

Biti hirovit znači biti nepouzdan i neodgovoran. Nekome ste rekli da ćete biti na određenom mjestu ili da ćete obaviti određeni posao, a to nikad ne izvršite? Hiroviti ste.

6. Neorganiziranost

Svatko tko prima preko 500 emailova na dan upada u ovu kategoriju. Većina poduzetnika će shvatiti da klijenti i kupci očekuju brze odgovore. Žele od vas spremnost da u bilo kojem trenu razgovarate o njihovoj situaciji. Ako ne upravljate vlastitom situacijom, oni će se zapitati kako onda uopće možete kontrolirati njihovu.

7. Nejasno izražavanje

Ovo je tako, ono, očito, a opet puno ljudi, ono, ne kuži. I tako, ono, totalno ispadaju ne baš profesionalni, jer ono, ne znaju doći do biti toga što hoće reći i ono, razjasniti stvari i tako to.

Ok, to je bilo dovoljno. U ovu bi kategoriju dodao i lošu gramatiku, ali skoro svi poznajemo neke pametne i stručne ljude čiji jezik nije usavršen zbog nedostatka školovanja, ili zbog toga što su doselili iz druge države. (Da ja ovaj članak pišem na njemačkom, sigurno bi se poznavatelji tog jezika dobro nasmijali).

8. Skrivanje tajni

Svi imamo privatni život, i većinom ga možemo odvojiti od poslovnog. Ali krijete li bitne informacije od zaposlenika ili klijenata, vaša će reputacija vođe opasti, i ljudi će vam manje vjerovati.

9. Prevelika obećanja

Stručnjaci za prodaju kažu da trebate “obećati što više možete, ali i dosljedno izvršiti to obećanje.” Poduzetnici često s ovime pretjeruju, ali ključno je ostati uvjeren da ćete s vremenom ostvariti obećano.

10. Laži i prevare

Ovo je očito. Bivši američki predsjednik George W. Bush jednom je pokušao reći: “Ako me jednom prevariš, sram te bilo. Prevariš li me dvaput, mene će biti sram.”

5 načina na koje svakodnevno sami sebe zaglupljujemo

Autor
Roko Ramov
-

Umara li vas to što vam mozak stalno radi optimalno? Jeste li previše emocionalno balansirani? Nervira li vas vaše dobro pamćenje? Ako ste vi osoba koja pati od previše osobne slobode, evo dobrih vijesti: Već danas možete prestati imati pune kognitivne funkcije! Evo par znanstveno dokazanih metoda na koje možete uništiti svoje moždane sposobnosti, prema wisebreadu:

1. Manjak sna

Zašto spavate osam sati kad možete manje? Bijes zbog prometnih čepova zbog pomanjkanja sna začinit će vašu jutarnju vožnju do posla.

Također, posao je dosadan, stoga možete odspavati dio radnog vremena na uredu ili u autu. Teške odluke grade karakter; zašto ne biste i najjednostavnije odluke pretvorili u Larin Izbor tako da se budite tri sata ranije nego što biste trebali? Ako studirate, vi bi trebali birati želite li naučiti nešto novo ili se sjetiti nečega staroga. Zašto se uopće truditi nešto memorirati kad postoje smartphonei i internet?

Ako manje spavate imat ćete više vremena za… druge stvari koje vam remete dugoročno i kratkoročno pamćenje. The Center for Disease Control (Centar za kontrolu zaraznih bolesti) kaže da je nedovoljna količina sna postala javna epidemija, i da 30% odraslih Amerikanaca spava manje od šest sati na dan.

2. Multitasking

Znate kako znanstvenici zovu ljude koji ne multitaskaju? Produktivni mislioci. Tko se od nas ne voli hvaliti sposobnošću obavljanja više stvari odjednom!

Gotovo svaka znanstvena studija dokazala je da multitasking umanjuje učinkovitost i radne rezultate jer ljudski mozak nema sposobnost obavljanja više od jedne stvari istovremeno. Kad multitaskate, u stvari obavljate svaki pojedini zadatak sporije nego što bi ga obavili da svakoga radite odvojeno. Ali zašto bi itko htio raditi jednu stvar dobro, kad možete četiri stvari obavljati loše u isto vrijeme? Više je ipak više.

Otprilike 98% populacije, bez obzira na svoje “magično” razmišljanje, nesposobno je obavljati više stvari odjednom. Što znači da 2% ljudi koji uistinu mogu multitaskati postoje samo da ostali povjeruju da su i oni dio “super-učinkovitih” radnika.

Kronični multitaskeri, koji stalno pokušavaju obavljati previše stvari odjednom, najgori su organiziranom razmišljanju.

Osim što usporava rad, multitasking umanjuje IQ muškaraca i do 15 bodova, što ih stavlja na kognitivnu razinu osmogodišnjaka. Sljedeći put kad budete zaostajali s radom, pitajte svoje dijete (koje pohađa niže razrede osnovne škole) da vam pomogne nadoknaditi posao. Vaš šef neće primijetiti razliku. Zanimljivo je da je stari stereotip da su žene bolje u multitaskingu potvrđen u ovoj studiji. Multitasking žene “zaglupljuje” samo za 5 IQ bodova, što je slično kao da na posao dolaze napušene. Srećom, taj se kognitivni pad neće očitovati na testiranju urina, ali znanstvenici su izradili test (igru) koji mjeri glupost uzrokovanu multitaskingom.

3. Stresom se zaglupljujemo

Zašto se zadovoljiti samo privremenom kognitivnom disfunkcijom kad možete dugoročno umanjiti dijelove mozga? Nekoliko studija je pokazalo kako je stres povezan s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti i ubrzanim gubitkom memorije pri starenju. Ovo su izvrsne vijesti za siromašne ljude koji stalno žive s ogromnim stresom. Zašto bi uopće planirali budućnost kad znate da ćete izgubiti razum prije nego ostarite?

4. Previše mozganja i brige (ruminacija)

Kao osoba koja obožava opsesivno kompulzivni poremećaj, mogu vam reći iz osobnog iskustva da je pretjerano mozganje odličan način za postati bijedan. Za one kojima je opetovano negativno razmišljanje novost, ruminacija je navika zadržavanja i ponavljanja negativnih iskustava i misli. Primjerice, negativna misao je :”zašto sam toliko depresivna što mi dečko stalno odmjerava drugu djevojku u slastičarni?”

U studiji provedenoj na stanovnicima San Francisca koji su preživjeli veliki potres 1989. godine, profesorica sa Sveučilišta Yale, Susan Nolen-Hoeksema, otkrila je da ljudi koji se smatraju ruminatorima imaju više simptoma depresije i PTSP-a povezanog s tim potresom, od ljudi koji nisu ruminatori. Vježbom do savršenstva! Što više brinete i mozgate, lakše ćete stvoriti manjak samopouzdanja i nesigurnost.

5. Stalna zabava

Sjećate li se vremena prije nego što ste mogli svaki slobodni trenutak popuniti informacijama? Primjerice, sjećate li se možda kako je bilo stajati u redu na Pošti bez da ste mogli igrati igrice na smartphoneu, ili kako je u teretani bilo dosadno bez TV-a? Život je bio predosadan. Ali jeste li ikad bili ovoliko preplavljeni podacima kao danas?

Marc G. Berman, neurolog sa Sveučilišta u Michiganu, otkrio je da ljudi uče znatno bolje nakon šetnje u prirodi nego šetnje gradom. Njegov je tim dokazao je da, unatoč činjenici da je umjerena količina vizualnih podražaja korisna, naš stalan pristup zabavi iscrpljuje mozak. Studija provedena na Sveučilištu u Kaliforniji, otkrila je da stalna izloženost mozga podražajima sprječava proces učenja. Kao što računalima treba vremena da downloadaju informacije, mozgu je potrebno vrijeme odmora da procesira informacije i skladišti ih u pamćenje.

K vrapcu! Zaboravio sam sva glagolska vremena u talijanskom jeziku tražeći polovan auto na Njuškalu. Kome uopće treba konjunktiv kad mogu pogledati cijelu sezonu Sopranosa danas?

Budućnost rada: nitko neće imati stalan posao, životopis je nebitan, a IT vještine neophodne

Autor
Marko Ćustić
-
Budućnost rada
Budućnost rada

Kad se danas osvrnem oko sebe, vidim da veliki broj ljudi kojima sam okružen više ne radi prema klasičnom modelu zapošljavanja kakav je prevladavao do prije nekoliko godina. Umjesto da rade u uredu od 9 do 5, kao stalno zaposleni kod poslodavca, moji prijatelji i poznanici su sada vlasnici vlastitih tvrtki, obrtnici, rade kao konzultanti ili freelance autori, neki od njih istodobno putuju svijetom ili vode svoje tvrtke od kuće, a u ured odlaze jednom tjedno.

Koliko su te promjene izazvane gospodarskom krizom, koliko globalizacijom, koliko tehnologijom, a koliko generacijskim momentom, teško je reći bez dublje analize. Ali, dogodile su se.

Stoga me ovaj članak Marka Sheada s bloga Productivity 501 o budućnosti rada zaintrigirao. Moram priznati i da ono što on vidi kao budućnost neki od nas doživljavaju već sada:

“Živio sam u Michiganu tijekom prve polovice dvijetisućitih i vidio sam mnogo ljudi koji su izgubili posao u automobilskoj industriji. Ono što je bilo osobito tužno je to što njihovi otkazi nisu bili iznenađenje za vanjske promatrače, ali su iznenadili ljude koji su ostali bez posla. Iako su oni sami trebali najbolje razumjeti što se događalo. Lako je previdjeti što ti današnjica govori o sutrašnjem danu, kad si usred svega.

Ovaj post je moj pokušaj da predvidim kako će se rad promijeniti u budućnosti. Bez obzira na to koliko će moja predviđanja biti točna, prava vrijednost ovog članka je u tome da vas potakne na razmišljanje kakvo će biti tržište rada za 5 godina i kako se danas možete za njega pripremiti.

Više ljudi radit će na daljinu

Rad na daljinu više nije neobična pojava. Štoviše, mnoge tvrtke imaju infrastrukturu kojom se prilagođavaju radnicima na daljinu. Ako kompanija i nema takve radnike, kočnica sigurno nije tehnologija. Prije će biti da nemaju sustave upravljanja i mentalitet koji podržava radnike izvan ureda. Mnoge tvrtke podupiru virtualne radnike i trend će rasti.

Što to znači za vas? Kao prvo, možete proširiti radijus pretrage vašeg idućeg posla. Vaša mreža prijatelja još će vam više vrijediti, jer vas netko tko živi na drugom kraju zemlje može preporučiti za posao jednako kao i vaš prvi susjed.

Također, svatko će postati svoj vlastiti IT-jevac. Radnik od kuće koji nema vještine da održi svoj kompjutor u pogonu i spojen na internet je noćna mora svakog menadžera. Čak i ako vam posao nije tehnološke prirode, morat ćete znati spojiti kompjutor na internet i riješiti uobičajene tehničke probleme.

Još jedna osobina koja će doći do izražaja u budućnosti je sposobnost radnika za komunikaciju na daljinu. Kad niste osobno prisutni, teško je prenijeti osjećaje i ton, primjerice mailom ili putem videokonferencije. Ljudi koji nemaju takta još će teže funkcionirati na daljinu, kad se svaki društveni faux pas uvišestručuje.

Životopis postaje nebitan

Nedavno sam pomagao odabrati programera. Preletio sam životopise samo da vidim ime i osnovne detalje. Nakon toga sam upisao ime kandidata u Google zajedno s ključnim riječima iz životopisa. Nije me bilo briga za ostatak životopisa, služio mi je samo kao potvrda da je kandidat ista osoba koju sam pronašao online. Puno me više zanimalo kakvog su traga ostavili na internetu. Ako netko kaže da je programer, super, ali meni je draže vidjeti ga na online forumu kako rješava nečiji problem ili doprinosi nekom open source projektu.

Ne kažem da prestanete obnavljati životopis, ali Google će vam u budućnosti biti puno važniji. Ako se želite istaknuti kao kandidat, morate se pobrinuti za to da pretraga vašeg imena pokaže idealnu osobu za posao. Blogajte, sudjelujte u diskusijama to je budućnost rada…

Više freelancera

Uvijek je bilo konzultanata, ali mislim da će se tvrtke u budućnosti sve više oslanjati na konzultante i outsourcing. Cijena vođenja vlastitog biznisa je dramatično pala i tehnologija je maksimalno olakšala podizanje i pokretanje infrastrukture. Više ljudi koji su do sada bili zadovoljni kao zaposlenici će se okušati samostalno. Kompanije će biti sve više naviknute na korištenje vanjskih suradnika, pa će radije uzimati ljude za pojedine projekte umjesto da se obvezuju sa stalnim zaposlenicima. Štoviše, javljaju se mišljenja kako će se u budućnosti velike korporacije sastojati od nekoliko zaposlenika, a većinu posla će obavljati vanjski suradnici i osobe u drugim oblicima outsourcinga.

To znači da, iako se možda ne smatrate poslovnim čovjekom, morate shvatiti osnovne pojmove biznisa. Primjerice, poreznu politiku, ustroj poduzeća, marketing i slično. Morate i dobro razmotriti svoje vještine te se zapitati možete li preživjeti radeći isti posao kao konzultant. Ako ne možete, možda morate uložiti vrijeme u obrazovanje ili pokušati nagovoriti šefa da vam dodijeli neke nove odgovornosti. Čak i ako nikad ne budete sami svoj poslodavac, takve radnje vas mogu učiniti poželjnijim zaposlenikom.”

 

8 načina na koje se pametni ljudi nose s osobama koje ih izluđuju samim svojim postojanjem

Autor
Roko Ramov
-
pametni ljudi
(Flickr / flickr.com/photos/cydcor/)

U savršenom svijetu, sve bi osobe s kojima stupimo u kontakt bile ljubazne, dobrostive, pažljive, obzirne, srdačne itd. Dijelili bi isti smisao za humor s njima. Svi bi uspijevali u druželjubivom okruženju i nitko ne bi bio mrzovoljan, uzrujan ni zloćudan.

Ali savršen svijet ne postoji. Neki nas ljudi izluđuju, a neke mi izluđujemo. Oni koji nam se ne sviđaju su nepažljivi, štete našem karakteru, propituju naše motive i ne shvaćaju naše šale – a očekuju da se mi smijemo na njihove.

Možda se pitate je li uopće moguće biti fer prema nekome tko nas stalno uzrujava, ili prema nekome s kim radije ne bi ručali. Možda mislite da jednostavno morate naučiti voljeti svaku osobu koju sretnete.

Prema Robertu Suttonu (profesoru menadžmenta na Sveučilištu Stanford), nije moguće – čak niti dobro – raditi u timu ljudi od kojih bi sve zvali na nedjeljni roštilj.

Stoga pametni ljudi izvlače maksimum iz odnosa s ljudima koji im se ne sviđaju. Evo kako to rade:

1. Prihvaćaju činjenicu da nije moguće da im se svi svide

Ponekad pomislimo da smo mi jako ljubazne osobe i da ćemo se zbog toga svidjeti svima – ali to jednostavno nije moguće. Sigurno ćete naići na ljude koji se protive vašem stajalištu. Pametni ljudi su toga svjesni. Shvaćaju da sukobi i neslaganja proizlaze iz činjenice da različiti ljudi imaju različite vrijednosti.

Osoba koja vam se ne sviđa nije nužno loša osoba. Razlog vašeg neslaganja proizlazi iz razlike u vrijednostima, a zbog tih razlika ljude osuđujemo. Kad prihvatite činjenicu da ne dijele svi vaše vrijednosti, i da se zbog toga nećete svidjeti svima, ta spoznaja će vas lišiti emocija u odnosima. Možda ćete se na kraju sporazumjeti uz rečenicu : “Slažemo se da se ne slažemo.”

2. Nose se s ljudima koji im se ne sviđaju (ne ignoriraju ih niti odbacuju)

Možda vas njihovi stalni prigovori gnjave, na njihove šale kolutate očima i zatvarate oči u nevjerici kad ih vidite kako ljigavo pokušavaju flertati, ali ta antipatičnost možda i nije najgora stvar za posao. “Što se tiče učinkovitosti na poslu, ako vam se suradnik previše sviđa, to je veći problem nego da vam se ne sviđa”, tvrdi Sutton.

“Potrebni su vam ljudi koji imaju drukčije poglede i koji se ne boje svađati, ” dodaje Sutton. “Takve osobe pomažu tvrtkama da ne rade gluposti”.” Možda nije lako, ali naučite se nositi s takvim ljudima. Često nas izazovi i provokacije dovedu do novih uvida i pomažu da grupa uspije. Uvijek imajte na umu da ni vi niste savršeni, a ljudi vas toleriraju.

3. Odnose civilizirano prema ljudima koji im se ne sviđaju

Što god osjećali prema drugoj osobi, ljudi će se prema vama odnositi u skladu s vašim stavom i ponašanjem. Ako ste bezobrazni prema njima, vratit će vam istom mjerom. Stoga je ključno ostati pošten, nepristran i staložen.

“Jako je bitno naučiti diplomatski ‘poker face’. Morate znati ostati profesionalni i pozitivni,” kaže Ben Dattner, organizacijski psiholog i autor djela “The Blame Game”. Tako se nećete spuštati na njihovu razinu i ponašati se na isti način kao i ljudi koji vas nerviraju.

4. Nikad nemaju prevelika očekivanja

Uobičajeno je da ljudi imaju nerealno visoka očekivanja. Očekujemo da se drugi ponašaju kao što bi se mi ponašali, i da govore što bismo mi rekli u određenoj situaciji. Ali to je nemoguće. “Ljudi imaju ukorijenjene tragove osobnosti koji uvelike određuju način njihove reakcije,” kaže Alan A. Cavaiola, PhD (profesor psihologije na Sveučilištu Monmouth). “Očekujete li da ljudi djeluju isto kao što biste vi djelovali, lako ćete ostati razočarani i frustrirani.”

Ako se zbog nečijih djela osjećate svaki put jednako, uskladite očekivanja. Tako ćete biti psihološki spremni, a njihovo vas ponašanje neće iznenaditi. Pametni ljudi to stalno rade. Ne iznenađuje ih uvijek ponašanje osobe koja im se ne sviđa.

5. Fokusiraju se na sebe

Bez obzira koliko se pokušali braniti, neki ljudi uvijek pronađu način da vas isfrustriraju. Važno je da naučite kako se nositi s frustracijom kad imate posla s osobom koja vas nervira. Umjesto da razmišljate koliko je netko iritantan, fokusirajte se na sebe – zašto reagirate na način na koji reagirate. Ponekad je to što nas kod drugih smeta upravo ono što nas smeta kod nas samih.

Prepoznajte koji okidači uzburkavaju vaše osjećaje. Možda ćete tad naučiti naslutiti, ublažiti i promijeniti način vašeg reagiranja. Sjetite se: lakše mijenjati vlastitu percepciju, stavove i ponašanje, nego tražiti od nekoga da bude drukčija osoba.

6. Zastanu i duboku udahnu

Neke karakteristike osobnosti uvijek će vas odbiti, tvrdi Kathleen Bartle (konzultant za sukobe iz Kalifornije). Možda je riječ o kolegi koji redovito kasni, ili tipu koji govori neslane šale. Prepoznajte što je to što vas točno uzrujava i tko je osoba koja u tome uspijeva. Tako ćete, kaže Bartle, biti spremni kad se to drugi put dogodi.

“Ako možete zastati i suzbiti adrenalin, lakše ćete pristupiti problemu razuman način, i bit ćete sposobni voditi razgovor bez osuđivanja”, tvrdi Kathleen. Dubok udisaj i jedan korak unatrag mogu vam pomoći da se smirite, i zaštitit će vas od prenaglog reagiranja, a problemu ćete moći pristupiti otvorenijeg uma i srca.

7. Izgovaraju svoje potrebe

Ako vas neki ljudi konstantno oštro kritiziraju, smireno im dajte do znanja da vam je njihov način ponašanja i komuniciranja problematičan. Izbjegavajte optuživanje i umjesto toga isprobajte sljedeći pristup: “Kad ti….. ja se osjećam….”.
Primjerice: “Kad me ti na sastanku prekineš usred rečenice na grub način, ja se osjećam kao da ne cijeniš moj doprinos.” Potom sačekajte njihov odgovor.

Druga osoba vjerojatno nije niti shvatila da vi imate još nešto za reći, ili je kolega bio oduševljen idejom pa vam je entuzijastično upao u riječ.

8. Znaju se distancirati

Ako ništa drugo ne upali, pametni ljudi se fizički odvoje od ljudi koji im se ne sviđaju. Ispričajte se i odmaknite se. Ako ste u uredu, otiđite na drugi kraj prostorije ili stola. Uz malo odaljenosti, perspektive i suosjećanja, lakše ćete se moći vratiti i ući u interakciju s ljudima koji vam se sviđaju i onima koji vam se ne sviđaju.

Naravno, sve bi bilo lakše kad bi se ljudi koji nas nerviraju preko noći preselili u novu tvrtku. Nažalost, tako život ne funkcionira.

1...868788...150Stranica 87 od 150