Razgovarali smo s jednim od top autoriteta za poslovne pregovore, profesorom Siedelom

George Siedel
George Siedel

Zagreb je prošli tjedan posjetio veliki američki autoritet za pregovaranje, profesor poslovnog prava George Siedel. Naime, Zagrebačka škola ekonomije i managementa i University of Michigan – Ross School of Business, jedna od deset najboljih poslovnih škola u SAD-u, ostvarili su akademsku suradnju na projektu “Summer Negotiations”. Siedel je predvodio američku stranu u suradnji, u kojoj su sudjelovali hrvatski i američki studenti i profesori.

Siedel je autor brojnih radova i knjiga na temu pregovaranja, dobitnik niza znanstvenih priznanja i, među ostalim, Fulbrightove stipendije. Sa Siedelom smo razgovarali o umjetnosti pregovaranja, kulturalnim razlikama američkih i hrvatskih studenata, ali i o tome kako postupati  pregovorima za posao ili povišicu.

Što predajete na ZŠEM-u?

Predajem na tečaju od međukulturalnim pregovorima i rješavanju sporova. Doveo sam 26 studenata sa Sveučilišta Michigan. Oni pregovaraju s 26 studenata koji su uglavnom iz Hrvatske, sa ZŠEM-a, ali i iz drugih zemalja. Vrijedno je naučiti pregovarati s ljudima drugačijeg kulturnog nasljeđa.

(Foto Saša Zinaja)
(Foto Saša Zinaja)

Program je pri kraju, što je najvažnije što ste uočili do sada?

Najvažnija stvar je to što je program veoma uspješan, jer su studenti jedni od drugih naučili o različitim stilovima pregovora, različitim uvjerenjima i jako su podržavali jedni druge. Učili su, bez obzira na to iz koje kulture dolaze, određene aspekte pregovaranja koji nadilaze kulturne razlike. Primjerice, građenje većeg kolača kako bi svi dobili više, umjesto da se borite za veći dio manjeg kolača.

A jesu li se pokazale kakve razlike?

To je veoma zanimljivo, što se pokazuje kod mlađih generacija, u koju spadaju i ovi studenti. Živimo u tako malom svijetu, razlike su minimalne. Kad predajem starijim ljudima, uvjeren sam da su više vezani za određeni stil pregovora. Primjerice, u pojedinim kulturama prevladava stav da je bitno zauzeti određeni stav, ne gledati stvari očima druge strane i brinuti se samo za svoje interese. To rezultira u više sukoba.

Mlađe generacije su povezane, elektronički i drugim putevima. Otvoreniji su drugačijim razmišljanjima o pregovorima. Žele otkriti koji je interes druge strane i graditi na tome.

Proučavate pregovaranje desetljećima. Što je najvažnije znati kad ulazite u pregovore?

Neki ljudi misle da pregovarati znači sjesti s nekim za stol i nagovoriti ga da prihvati vaše gledište. Najuspješniji pregovarači su oni koji ne govore puno, ali dobro slušaju i postavljaju pitanje. U pregovorima, informacije su moć. Pregovarači koji najbolje znaju postavljati pitanja i prikupljati informacije postat će najmoćniji za stolom. Primjerice, kineski pregovarači postavljaju tri puta više pitanja od njemačkih. To znači da će prikupiti mnogo više informacija.

Jučer smo imali vježbu na kojoj je najuspješniji pregovarač bila najtiša žena u učionici. Nije rekla ništa, ali je ubila drugu stranu, jer je dobro slušala i postavljala prava pitanja.

Pregovori o zaposlenju i plaći prema metodi George Siedel

Znači, slušanje je jedna od najvažnijih vještina?

Da, i ne samo za pregovaranje, nego za liderstvo u cjelosti. Razgovarali smo s poslovnim liderima iz cijelog svijeta, i svi kažu da je to vještina prema kojoj se lider razlikuje od menadžera sa srednje razine – sposobnost slušanja, sposobnost da postavite pitanja i čujete odgovore.

Postoji li najbolji stil pregovaranja, ili su različiti stilovi podjednako vrijedni?

Istraživanja su pokazala da stil pregovaranja nije važan koliko ljudi misle da je. Ponekad me ljudi pitaju trebaju li usvojiti određeni stil pregovaranja, trebaju li biti agresivniji. Rezultati pokazuju da je stil manje važan. Puno je važnija strategija. Važno je pronaći što je interes druge strane i izgraditi nešto što koristi jednoj i drugoj strani. Ljudima koji pitaju trebaju li biti agresivniji odgovaram ne, budite ono što jete. Ali usmjerite se više na strategiju.

Neki od najvažnijih pregovora s kojima se naši čitatelji susreću su pregovori i visini plaće i razgovori za posao. Kako bi oni trebali pristupati poslodavcima da postignu najviše za sebe?

Ključni koncept koji vrijedi za sve pregovore, pa i pregovore o plaći, krije se iza akronima BATNA. To je kratica za “Best alternative to a negotiated agreement”. Ono što BATNA znači jest da moć u pregovorima dolazi iz alternativa. Ako se javljate na natječaj za posao ili tražite povišicu, pitanje je kakve alternative vi imate, a kakve alternative ima kompanija.

Ako mnogo ljudi želi taj posao, kompanija je u jakom položaju. Ako vi imate određene vještine, i druge ponude za posao, onda ste vi u jakom položaju. Najbolje što možete je pronaći jake alternative onome o čemu pregovarate. To je vaša moć. To je najvažniji čimbenik.

Važno je i obaviti istraživanje. Kolike su plaće koje drugi primaju, kakve još privilegije tvrtka nudi, kakva je korporativna kultura. Kad pregovarate o zapošljavanju, morate obaviti istraživanje kao i za bilo koje druge pregovore.

Što je Negotiation Planner?

To je aplikacija i web stranica koje sam razvio. Negotiation Planner ljudima daje liste za provjeru prije pregovora, kao i video instrukcije koje mogu pogledati.

Broj korisnika je nedavno eksplodirao i ima ih oko 350 tisuća iz 200 zemalja svijeta.

Koja dobrobiti nudi vaša aplikacija?

Mislim da je najveća dobrobit ta što vam daje listu zadataka za planiranje pregovora. Ljudi često ulaze u pregovore bez istraživanja, čak i velike tvrtke. Razgovaraju o strategiji u taksiju dok se voze na pregovore.

Negotiation Planner daje kompletnu listu pitanja na koja morate odgovoriti prije pregovora. I potpuno je besplatan – radim to kao uslugu javnosti.

14 razloga zašto vježbate i vježbate, a ne postižete napredak kakav bi htjeli

kako vježbate

Možda vježbate i ne vidite napredak kakvom ste se nadali. Ili biste htjeli vježbati, ali vam je teško teoriju provesti u praksu. Ili možda vježbate i vježbate, ali se osjećate da nikud ne stižete.

Bez obzira na to osjećate li da vam ide loše, uvijek je moguće bolje. Evo nekoliko najvažnijih razloga zašto ljudima tjelovježba ide teško:

1. Nemate cilj

Postoje ljudi koji mogu izdržati u dugotrajnom režimu fitnessa jer žele vidjeti manji broj na vagi. Većina nas ne može. Umjesto toga, odredite cilj – moći podići X kilograma, istrčati utrku na 5 kilometara ili slično.

2. Ne jedete dovoljno proteina

Proteini su ključni za oporavak mišića. Ako se ne mogu oporaviti nakon treninga, neće biti učinkoviti. Jedite više proteina i vjerojatno će vam ići bolje.

3. Umorni ste

Za neke ljude to je izlika. Kod drugih je to stvaran problem. Ako ste iscrpljeni, od treninga ili zbog drugih razloga, nećete moći učinkovito vježbati. Odmorite se, oporavite se i pokušajte ponovno.

4. Niste spremni na neugodu

Vježbati znači učiniti nešto neugodno. Većina nas ne voli neugodu, pa izbjegavamo treninge, iako tvrdimo da to želimo. Ili vježbamo samo na načine koji su nam ugodni. Da biste napredovali, trebate izaći iz te zone.

5. Uspoređujete

U većini teretana susrest ćete druge ljude, i lako je naviknuti se na usporedbe s njima. To je ubojica motivacije. Gledajte, ako baš morate, ali uspoređujte se samo sa sobom.

6. Niste otkrili trening koji volite

Trčanje. Utezi. Zumba. Toliko različitih vrsta tjelovježbe. Sigurno je da vam se neće svidjeti svaka koja postoji, nemojte se prisiljavati na neku koju mrzite. Najbolji trening je onaj koji želite odraditi. Iskušajte nove stvari dok ne pronađete nešto što volite.

7. Opsjednuti ste

Koliko je dana prošlo od vašeg posljednjeg dana odmora? Nećete propasti ako se tu i tamo odmorite. Možda ste premoreni jer se silite na trening svakog dana. Odmorite se i radite nešto drugo. Uvijek posotji sutra.

8. Niste predani

S druge strane, možda vam loše ide jer niste predani – sebi ili rutini. Lako se zezati po teretani, ali tako nećete imati nikakve rezultate. Odaberite aktivnost koju volite i napravite plan, ako želite napredak.

9. Ozlijeđeni ste

Osjećate li bol tijekom svojih treninga, pa morate usporiti ili taj dio radite samo napola? Ozljeda može jako otežati trening. Ako ste ozlijeđeni, odite liječniku. Srećom, uvijek postoji mogućnost alternativnog treninga dok se liječite.

10. Ne preuzimate odgovornost

Samo o vama ovisi hoćete li poduzeti korake potrebne za napredak u tjelesnoj formi. Nitko drugi nije kriv što još niste ustanovili rutinu koja vam odgovara. Da, postoje olakotne okolnosti. Ali sve se svodi na to jeste li se odlučili pojaviti i biti bolji, ili ne.

11. Niste spremni promijeniti svoj život

Uspjeh na treninzima može vam promijeniti život. Odlazak u teretanu ili na trčanje ne događa se sam od sebe. Nećete preko noći postati osoba koja trenira. Ako želite postati dobri u tome, morate pronaći vremena i postati netko kome je trening dio života.

12. Dosadno vam je

Jeste li zapeli u kolotečini? Osjećate se kao da ne napredujete? Pokušajte nešto novo. Čak i ako volite svoje treninge, morate s vremena na vrijeme mijenjati stvari da izbjegnete dosadu. Učinite nešto što još nikad niste i osjećat ćete se bolje.

13. Ne znate kako vježbati

Možda ne idete u teretanu jer vas oni strojevi plaše, ili nemate rezultate jer ih ne znate koristiti. Srećom, većina teretana ima trenere koji vam mogu pokazati kako koristiti opremu, a postoje i stručnjaci za druge sportove. Ne morate trenirati loše samo zato jer ne znate kako trenirati dobro.

14. Stidljivi ste

Kad se bojite da svi bulje u vas, nećete odraditi dobar trening. Ako vas osjećaj srama čini lošima, pokušajte ići u teretanu kad je prazna, ili vježbati na mjestu gdje vas nitko neće vidjeti. Sjetite se i toga da većina ljudi razmišlja o svom treningu, a ne o vama.

(Prilagođeno s Wisebreada)

Radite ovih 6 stvari i uvijek ćete imati viška vremena

vremena
vremena

Rebecca A. Watson je freelance pisac i stručnjak za internet marketing i reklamiranje. Tvrdi kako svaki petak dovrši gotovo svaki zadatak sa svoje liste, a ponekad obavi još pokoji, samo zato što ima višak vremena. Za stranicu workawsome napisala je kojih šest trikova joj pomažu da ispuni sve zadatke s to-do liste svaki tjedan:

1. Mudro iskoristite vrijeme dok ste motivirani

Svi u danu imamo dio dana kada najbolje radimo, kad smo potpuno spremni baciti se na novi zadatak i nositi se najstresnijim projektima. Otkrijte koji je to dio dana za vas.

Kako bi to saznali, eksperimentirajte. Recimo da dan ima 6 dijelova: jutro, prijepodne, podne, poslijepodne, predvečer i večer. Izaberite nekoliko zadataka s vaše liste kojima se baš i ne radujete previše i odaberite različite dijelove dana za njihovo izvršenje.

Svoj napredak pratite kratkim zabilješkama i napišite koliko vam je teško bilo ostati motiviranima. Shvatit ćete da vam samo pojedini dijelovi dana odgovaraju za rad. Meni su to osobno jutro, prijepodne, i večer. Vama je to možda poslijepodne.

Kad jednom pronađete dijelove dana s najvećom razinom motivacije, mudro ih iskoristite. Nemojte u to doba dana zakazati sastanke. Planirajte tada riješiti stvari koje mrzite raditi i zadatke koje morate obaviti. I, zaboga, klonite se emaila i Facebooka!

Više o tome u sljedećoj točki….

2. Isključite email notifikacije

Znate o čemu pričam. Zvukovi. Pop up prozori. To vam je uistinu samo smetnja. Čak i kad ih želite ignorirati, znate da su tu, i stalno vas odvraćaju s posla.

Točno odredite vrijeme kad ćete pregledati emailove u danu. Ja ih najčešće pregledavam oko 11 sati, nakon što sam iskoristio vrijeme motivacije. Ponovo tek nakon ručka. I zadnji put pred kraj radnog vremena.

Bit ćete iznenađeni koliko više ćete stvari obavljati u danu, a i primat ćete manje emailova. Kad stalno provjeravate email, činit će vam se kao ratna zona, ali ako ga pregledate samo nekoliko puta dnevno, bit ćete mirniji.

3. Uzmite redovite pauze

Čak i kratka šetnja uredom ili po kvartu do obližnjeg kafića će vam pomoći da vam se tijelo i um odmore.

Na posao gledajte kao na morske valove: Stvaranje vala, odnosno kad saznate za zadatak, udar i pjena, odnosno izvršavanje zadatka, i napokon povlačenje vala s obale. Tada vam treba trenutak predaha.

Pauze podižu produktivnost. Zašto si ne bi dopustili predah? Obavit ćete više posla na kraju.

4. Velike, općenite zadatke razbijte na male i konkretne dijelove

Savjet “organiziraj se” nije lako pratiti, pogotovo kad je riječ o velikom projektu. Rebecca daje primjer kako je iskoristila ovu metodu za jedan govornički angažman:

“Da sam samo bila napisala ‘radi na govoru’ na svoju listu, bila bih prestravljena. Stoga sam uzela komad papira i napravila nacrt za govor. Potom sam s obzirom na datum angažmana odredila koliko vremena imam za raditi na svakom dijelu iz nacrta. Onda sam u raspored dodala svaki dio govora na svoju to-do listu.

Umjesto velikih, zlobnih projekta, trebala sam napisati ‘Uvod govora’ na listu. Ok, to mogu. I vi ćete se tako osjećati, i lakše ćete velike projekte prekrižiti s liste.”

5. Pitajte za rokove

Jeste li primijetili kako je Rebecci bilo lakše pripremiti govor jer je znala koliko vremena ima za to? To je ključ dovršavanja zadataka. Rok vam daje bolji uvid koliko energije trebate uložiti, i kada.

Primjerice, ako vas šef traži izvješće o prodaji iz prethodnog kvartala, dobro je saznati do kad mu treba. Trebate li to dodati na vrh liste dnevnih prioriteta ili zadatak možete razlomiti na više dijelova kako bi ga dovršili do sljedećeg tjedna?

Ako ste sam svoj gazda, postavite vlastite rokove. Ako imate poduzetnički duh, sigurno ćete sve napraviti da ne razočarate sebe. Uspjet ćete obaviti posao. Ništa vas ne poboljšava fokus kao datum koji dolazi u bliskoj budućnosti.

6. Prestanite biti perfekcionist

Ništa ne koči dovršavanje zadatke kao perfekcionizam.

Bez obzira kojim se poslom bavite, uvijek će biti mjesta za manja poboljšanja, ispravke i podešavanja. No je li vam to uistinu potrebno?

To se morate svaki put pitati. Ako ste uložili puno truda u nešto i poprilično ste ponosni na sebe, ne bi li to trebalo biti dovoljno? Ovaj članak bih mogao izmijeniti 15 puta, ali nakon prva dva pregleda, jedino ću ja primijetiti razliku.

Ako vas zanima kako biti produktivniji, kako se riješiti zadataka s liste i krenuti u sljedeći tjedan bez tereta prošlog tjedna, morate se riješiti perfekcionizma. Perfekcionizam je i onako dosadan.

Nema boljeg osjećaja od dovršavanja posla. Koje metode vi koristite za rješavanje zadataka s liste?

Osvježenje na hrvatskom webu – naš novi portal Fresh.hr

Fresh.hr

Od kolovoza je hrvatski web prostor bogatiji za još jedan projekt – Fresh.hr.

Fresh.hr

Kao što i ime sugerira portal je namijenjen za one koji žive život pun svježine, napretka i novih spoznaja, a sve u svrhu poboljšanja kvalitete življenja.

Bez pretencioznosti i elitizma Fresh.hr je za sve one koji žele unaprijediti svoju egzistenciju bilo kroz rad na svom tjelesnom ili duhovnom biću ili kroz recepte koji ne počivaju na okrutnosti.

Rubrike koje ćete pronaći na ovom web portalu su vijesti, veganski recepti, škola kuhanja, tijelo i duh. Ideja vodilja iza ovog projekta okupiti na jednom mjestu savjete vezane uz zdrav život.

Fresh

Fresh.hr – Osvježi svoj život

Svakodnevno ćemo pružati informacije o tome kako “osvježiti” život, hraniti se zdravo, a bez okrutnosti, održavati svoje tijelo, ali i duh na zavidnoj razini.

Voljeli bismo postati mjesto okupljanja za istomišljenike koji poput nas dijele strast prema životu u skladu s prirodom, osobnom napretku i suživotu vođenom u miru i skladu sa samim sobom i okolinom.

Pozivamo vas da posjetite Fresh.hr i lajkate i Facebook stranicu Fresh.hr te pratite i sudjelujete u ovom, na našem tržištu, jedinstvenom web projektu.

Nije stvar u tome koliko radite, nego koliko obavite. A za to je ključno naspavati se

Biti produktivan znači puno više nego provesti više vremena radeći i misliti o tome koliko radite. Produktivnost znači postići više za svaku uloženu minutu rada. Ako se fokusirate samo na to koliko postižete, a ne pratite koliko vremena trošite, vjerojatno koristite svoje vrijeme na manje nego idealan način.

Još su gori ljudi koji uopće ne prate što rade, nego samo koliko su vremena proveli na poslu. Možda zvuči blesavo, ali većina ljudi to radi na neki način. Vrijeme utrošeno na neku aktivnost ne znači uvijek da je postignuto nešto korisno. Čovjek koji obrađuje vrt žlicom će uložiti mnogo vremena, ali će postići manje rezultata od čovjeka koji ima lopatu, koji će pak postići manje od čovjeka koji ima motokultivator.

Alati mogu biti ključni, ali što je ustvari vaš alat? Bez obzira na to čime se bavite, jasan, oštar um je vjerojatno jedna od najvažnijih stvari koje koristite. Razlika između mentalnog rada kad ste posve odmorni i kad ste umorni može biti jednaka razlici između motokultivatora i lopate.

Osim što će vam donijeti otupjeli um, nedostatak sna potiče i druge ubojice produktivnosti poput bolesti. Pojedini liječnici procjenjuju da bi se i do 30 posto suvremenih oboljenja moglo liječiti dovoljnom količinom sna.

Ako želite funkcionirati u punoj formi, morate poduzeti mentalni zaokret od razmišljanja na način koliko vremena ste uložili u posao do razmišljanja koliko stvarnog rada ćete obaviti. Ako se fokusirate na obavljeno, sve što možete učiniti da obavite više stvari u kraćem vremenu je jako važno, a dobro se naspavati je vjerojatno na vrhu liste.

Vjerojatno možete postići privremeni napredak žrtvujete li spavanje na nekoliko dana, ali to ne znači da vam se to neće osvetiti. Štoviše, kad ste iscrpljeni radite greške, koje mogu rezultirati negativnom produktivnošću. Ako radite stvari koje kasnije morate ponoviti jer ste bili umorni, to vas košta više nego što vam koristi.

Dakle, koliko dugo biste trebali spavati? Ovisi o vama. Ta brojka jako varira od osobe do osobe. Osam sati svake noći je dobra polazna točka, ali možda vama treba i mnogo više.

Studije su pokazale da se učinak povećava s količinom sna. To ne znači da biste trebali spavati 100 sati u komadu kako biste povećali svoj učinak, ali znači da odlazak u krevet nekoliko sati ranije uoči važnog projekta ili događaja može donijeti određenu prednost.

Stoga, ako želite da vam sat rada više vrijedi, uložite vrijeme u spavanje.

(prilagođeno prema Productivity 501)

Prestanite odugovlačiti: 14 savjeta za one koji ne uspijevaju stvari privesti kraju

Prestanite odugovlačiti

Dok čitate ovaj članak, pretpostavljam da biste trebali raditi nešto drugo. Ali zbog nekog neobjašnjivog razloga, odlučili ste to odgoditi i pročitati članak kako prestati odlagati posao. Svaka čast.

Srećom, odugovlačenja nije bolest. To je samo stanje uma koje se može mijenjati. Ipak, postoje neke stvari na koje trebate paziti kako bi u tome uspjeli.

Prvo, morate shvatiti da je odugovlačenje nezdrava navika. Ne samo da se fokusirate nebitne stvari, nego i ne obavljate nikakav posao.

Drugo, vaša predanost i odlučnost promjeni je vrlo važna. Trebate biti fizički, emocionalno i mentalno odlučni da ćete mijenjati ovu ružnu naviku. Ako ne, samo ćete podleći iskušenju i raditi druge stvari umjesto zadataka.

Evo nekoliko savjeta za povećanje produktivnosti preko kojih ćete prestati odugovlačiti bitan posao koje nudi blog Lifehack:

1. Pokušajte s metodom (10+2)*5

Klasičan i učinkovit trik zvan (10+2)*5 smislio je Merlin Mann, autor 43Folders.com. Ne brinite, nije riječ o kompleksnoj matematičkoj formuli. To samo znači da radite 10 minuta i uzmete 2 minute pauze i tako 5 puta u jednom satu. Krucijalno je držati se vremenskih granica i ne preskakati rad ni pauze. Bit ovoga je stvoriti rutinu punu rada i odmaranja. Koje rezultate očekivati? Vjerojatno ćete s vremenom početi preskakati pauze.

2. Koristite crvenu i plavu boju češće

Očistite stol i uklonite stvari koje vas ometaju. Prema studiji iz Science Dailya o tome koje boje poboljšavaju kognitivne sposobnosti, crvena boja povećava pozornost za detalje, a plava potiče kreativnost. Okružite se ovim bojama na radnom mjestu, ne samo zbog mozga, nego i zbog ugode.

3. Napravite plan pauza

Izlistajte sve stvari koje želite radite na pauzi, bilo to surfanje webom, provjeravanje emailova, užina, slikanje selfija, Facebook, ili bilo što. Poput trika (10+2)*5, ove aktivnosti ugurajte između perioda rada, ali SAMO NA 20 minuta. S vremenom ćete naučiti mudro birati pauze. Završavat ćete zadatke kako bi kasnije mogli raditi stvari u kojima uživate.

4. Napravite raspored vremena za zadatke

Kako is svake druge navike, odugovlačenja se teško riješiti. Zamijenite tu naviku nekom novom. Kad vam je zadatak dodijeljen, napravite raspored vremena za svaki korak. Recimo da imate zadatak napraviti veliko istraživanje. Evo primjera rasporeda:

9:00 – 9:10 – Pripremite sve alate, tražilice, emailove, kavu, itd….
9:10 – 10:00 – Pretražujte internet
10:00 – 10:45 – Pregledajte postojeće datoteke
10:45 – 11:00 – Pauza!
11:00 – 12:00 – Napravite skicu izvješća

Rokovi su najbolji način da nešto obavite. Postavljanje konkretnog vremena za završiti zadatak stavlja na vas pritisak čak iako je rok istekao.

5. Izađite vani, prestanite odugovlačiti!

Nipošto nemojte rušiti udobnu vibru vašeg doma. Ako morate raditi na stresnom projektu, otiđite u knjižnicu ili tih kafić. Doma to i onako ne biste dovršili. Udoban kauč i krevet će vas samo pozvati na predugo izležavanje.

6. Postanite produktivno lijeni

Umjesto da na razne načine neproduktivno odugovlačite, iskoristite vašu lijenost kako bi pronašli brz i nov način za izvršenje zadatka. Naučite prikvačiti više papira odjednom ili usavršite brzo slaganje majica. Snažna želja u kombinaciji s lijenosti ponekad zna izvući iz vas kreativnu stranu za koju niste ni znali da postoji.

7. Pronađite “nadzornika za zadatke”

To može biti vaš kolega, nadređeni, ili partner, bili tko je spreman bez milosti vas ukoriti kad odugovlačite. Možete njima čak i platiti kaznu kad neki zadatak ne izvršite ili kad otvorite Facebook. Primijetit ćete kako bi vas 10 kuna kazne za svaki put kad odugovlačite brzo promijenilo.

8. Razmislite da vaš stol očistite od tehnoloških naprava

Prema studiji Kleiner Perkins Caufield and Byersa, prosječni korisnik svoj mobitel provjerava 150 puta dnevno, a ako vam je stalno pri ruci, vjerojatno ćete to raditi i češće. Uklonite mobitele i razne tehnološko naprave kako bi se lakše fokusirali na posao bez stalnih prekida od notifikacija, poziva i poruka. Tako ćete ukloniti ometanje i samu potrebu da stalno, bez ikakve potrebe, otključavate mobitel.

9. Pripremite se za sutrašnji dan prije spavanja

Prije nego zaspete u krevetu, pripremite sve što trebate za sljedeći dan. To će vam odnijeti maksimalno 15 minuta, a ujutro ćete stići popiti kavu. Imate trening ujutro? Pripremite odjeću, tenisice i čarape za trening. Ili, još bolje, napravite listu kako ništa ne bi zaboravili. Možete također spremiti hranu za posao i spremiti ju u posudu i ponijeti sa sobom.

10. Ujutro obavite desetominutni trening

Tjelovježba provjereno povećava produktivnost i stimulira lučenje endorfina ili takozvanih “hormona sreće”. Džogirajte i zagrijte se. Ne volite trčanje vani? Kupite traku za trčanje. To je dobro ulaganje i postoji puno načina na koje možete koristiti traku za trčanje kako bi poboljšali izdržljivost i metabolizam. Ako vam je to preskupo, postoji i desetominutna vježba bez ikakve opreme koju možete obaviti kući.

11. Zadajte si mini zadatke

Ako morate obaviti veliki projekt, razlomite ga na više manjih zadataka. Napravite listu i krenite s laganim zadacima sve dok ne dovršite. Morate napisati članak? Napišite samo naslov i 5 rečenica. Ili morate napraviti PowerPoint prezentaciju? U 15 minuta napravite nacrt, uzmite 5 minuta predah za kavu, potom dovršite prva dva slajda. Izvršavanje nečega, bez obzira koliko to malo bilo, daje vam osjećaj ispunjenosti.

12. Izradite inspirativnu ploču ili podsjetnik

Na samoljepljive papiriće napišite najdraže motivirajuće citate. Ili jednostavno napišite “napravi to odmah!” i buljite u papir desetak sekundi bilo kad dobijete želju da besciljno surfate webom.

13. Pripremite nešto za gricnuti

Sigurno vam je poznat odlazak u špajzu ili do hladnjaka koji traje puno dulje nego što bi trebao. Prije nego što krenete raditi na zadatku, pripremite užinu kako bi izbjegli izgubljeno lutanje po špajzi i hladnjaku.

14. Napravite raspored kućnih zadataka

Zapišite kućanske zadatke na tjednoj bazi i odredite koji ćete dan izvršiti pojedini zadatak. Papirić zalijepite na neko mjesto na kojem će vas “bosti u oči” kao primjerice ogledalo, vrata ili TV. Tajna je u tome da izlistate što više zadataka što možete za taj tjedan i nedovršene zadatke sljedeći tjedan. Tko voli gledati u ogromnu listu zadataka odmah ujutro?

Umjesto da se ukopavate sve dublje, neka novac radi za vas: evo 7 savjeta

novac
novac

Imate li ponekad osjećaj da vam novac curi kroz ruke? Naporno radite kako bi zaradili plaću, a na kraju mjeseca ste zbunjeni i ne možete dokučiti gdje je sav novac nestao.

Samopouzdanje vam rapidno pada. U životu vam nedostaje napredak. Proklinjete vlastitu sudbinu jer se ne možete pravilno skrbiti za sebe i obitelj.

Blog dumblittleman naveo je sedam najčešćih grešaka kod upravljanja novcem i njihova jednostavna rješenja:

1. Ne želite izaći iz opake zamke

Ulažete mnogo truda kako bi donijeli profit tvrtki, ali stvarate li sebi bogatstvo? Čekate plaću kako bi zadovoljili potrebe obitelji. Znate zašto? Jer igrate na sigurno. Ne vjerujete u stvaranje bogatstva.

Prestanite na novac gledati konzervativno. Nema potrebe da čekate i molite se najboljem. Što će se dogoditi ako dobijete otkaz? Što će se dogoditi ako tvrtka u kojoj raditi ode u stečaj?

Prije nego se nađete u takvoj groznoj situaciji, shvatite koju slobodu nosi obilje novca. Imućna osoba na novac uvijek gleda sa stajališta izobilja. Osoba iz srednje klase ne može izaći iz novčane zamke.

Kako bi više zarađivali, prestanite biti malodušni i proširite vidike. Svoj napredak pratite na mjesečnoj, kvartalnoj i godišnjoj bazi. Umjesto da se fokusirate na plaću, koncentrirajte se na dodanu vrijednost.

2. Počeli ste plaću uspoređivati s kolegama

Neki ljudi imaju ružnu naviku da stalno ulaze u tuđe živote. Ne rade zbog napretka i dohotka. Naporno rade samo da bi imali višu plaću od kolega ili rodbine. Umjesto da energiju trošite na takve besmislice, koncentrirajte se na izoštravanje vještina.

Na taj ćete način zaraditi više zbog bolje kvalitete usluge. Vaše račune i mirovinsku štednju nećete otplatiti stalno gledajući napredak drugih ljudi.

3. Bacate novac na najnovija tehnološka dobra

Kako se osjećate kad vidite prijatelja s najnovijim mobitelom u ruci? Jeste li ljubomorni što kolega ima novi auto? Postoji nagon da novac trošite na blistave nove gadgete, zar ne? Uzimate novac sa štednog računa. Neki se ljudi čak i zadužuju kako bi utažili trenutne potrebe.

Smirite se i stvari sagledajte iz šire perspektive. Prije nego potrošite novac na takve stvari upitajte se: Trebam li ja ovo uistinu? Prije nego što skočite i kupite skupe igračke, malo sačekajte i analizirajte njihovu korisnost i dugotrajnost. Nemojte bacati krvavo zarađen novac samo kako bi pratili trend.

4. Ulažete u dionice bez znanja

Vrlo je primamljivo ulagati u dionice kad čujete nečiju priču o uspjehu na burzi. Mnogi ljudi na vašem poslu vjerojatno šire polu provjerene informacije o dionicama. Vi potom krenete ulagati te dionice u nadi da ćete u nekoliko dana ostvariti dobit. Tržište dionica ipak ne funkcionira na principu sreće.

To nije kocka. Podliježe nekim pravilima i regulacijama. Ako nemate informacije o rastu pojedine tvrtke, uzmite vremena i provjerite kvartalna i godišnja izvješća. Nemojte na sebe gledati samo kako na ulagača.

Sjetite se: Kad ulažete novac, postajete dioničar tvrtke. Ako nemate vremena provjeravati izvješća tvrtke, uvijek je bolje uložiti u dioničke fondove. Stručnjaci će raspodijeliti vaš novac na pravi način.

5. Novac čuvate samo u banci

Ne možete stvoriti bogatstvo ako novac čuvate samo u banci. Stopa inflacije veća je od kamata koje banke nude. Samo manji dio novca stavite na banku u fondove za hitne slučajeve. Unajmite financijskog konzultanta kako bi vaša sredstva raspodijelili na prikladan način, ako ne znate što bi.

Odmjereno riskirajte. Uložite novac u područja vašeg interesa. Dok radite svoj posao, odvojite i malo vremena za svoje interese. Kad otkrijete što vam je strast, uložite određenu svotu novca za rast biznisa sa strane. Nikad ne znate, možda napustite vaš svakodnevni osmosatni posao i otvorite biznis iz snova. Zapamtite: novac će vam više dolaziti kad radite ono što volite.

6. Umanjujete važnost malih stvari

Idete u šoping bez liste za kupovinu. Putujete taksijem, a ne javnim prijevozom. Vikendom na partijanje potrošite stotine kuna. Stalno ručate u restoranima. Podižete novac na bankomatu koji ne pripada vašoj banci, pa plaćate dodatno. Premašujete limit na kreditnoj kartici. Ne obraćate pozornost na ove male navike. Pojedinačno nisu toliki problem. Ali kolektivno vam uništavaju budžet.

Uvijek kupujte s listom kako bi izbjegavali bespotrebne stvari. Putujte javnim prijevozom (ili biciklom). Ne razbacujte se novcem vikendom. Kontrolirajte naviku jedenja vani. Ako ste gladni, pojedite voće. Prestanite prekomjerno koristiti kreditnu karticu.

7. Nemate financijski cilj

Trošite li novac bez razmišljanja o budućnosti? Ako je odgovor da, u velikoj ste gabuli. Kako bi izašli iz ovog nereda, trebate strateški plan.

Vaše ciljeve razlomite na tri dijela:

Tu ću navesti nekoliko primjera tih ciljeva. Naravno da ciljevi variraju od osobe do osobe.

Kratkoročni ciljevi: Umanjite dug tako da otplatite račune s kreditne kartice

Srednji ciljevi: Uštedite za kredit za nekretninu

Dugoročni ciljevi: Uštedite za mirovinu kako vam to u budućnosti ne bi bio problem.

Uvijek se zapitajte tri pitanja prije nego odredite cilj:

Koliko mi novca treba da ostvarim pojedini cilj?

Jesam li sposoban napraviti balans između trenutne potrošnje i štednje za budućnost?

Imam li dobar rezervni plan?

10 strategija za preživljavanje ako ste se upravo vratili s godišnjeg odmora

Vratili ste se s godišnjeg odmora. Što sad? Navikli ste se spavati do kasno, ležati na plaži, uživati u sporom protoku vremena. I onda ste shvatili: vrijeme je a povratak na posao.

Prijelaz iz moda godišnjeg odmora u radni neće biti ugodan i vjerojatno nije nešto čemu se previše ljudi raduje, ali, prije ili kasnije, mora se dogoditi.

Možda vam bude lakše uz ovih deset savjeta s Lifehacka:

1. Prvo uredite svoj radni stol

Vjerojatno će vas dočekati hrpa neotvorene pošte, dokumenata i drugih uredskih materijala na stolu. Umjesto da ih zanemarite, posvetite im nekoliko minuta. Otvorite koverte, bacite neželjenu poštu, spremite dokumente na njihovo mjestu i stavite sve što zahtjeva vašu pozornost u svoj pretinac za ulaznu poštu (ako ga imate). Odgodite li to za kasnije, vjerojatno će vam cijela hrpa i dalje stajati na stolu krajem tjedna.

2. Isključite opciju za automatski odgovor na emailu

Prije nego vas posao pregazi, podesite svoj email. Lako je to previdjeti, pa obavite taj zadatak na početku dana. Isključite slanje automatskog odgovora koji obavještava stranke da ste na odmoru.

3. Kratko pregledajte svoj kalendar

Nije vas dugo bilo, pa se malo podsjetite gdje ste s poslom. Provjerite idućih nekoliko dana da vidite imate li zakazanih sastanaka, rokova, predaja projekata i sličnih aktivnosti. Bit ćete spremniji ako se na vrijeme počnete pripremati za obveze koje vas čekaju u prvom tjednu nakon odmora.

4. Ne čitajte mailove kronološkim redom

Umjesto da krenete čitati mailove prema datumima, složite ih po predmetu ili pošiljatelju. Misao vodilja je da je važnije znati što se događalo dok vas nije bilo, nego kad se dogodilo. Također, na taj način ćete lakše odmah obrisati mailove koji više nisu relevantni – stare vijesti, istekle ponude i slično.

5. Napravite popis zadataka prema prioritetima nakon godišnjeg odmora

Dok pregledavate mailove, poštu i slično, podsjetit ćete se svega na čemu ste radili prije godišnjeg. Umjesto da krenete od prvog zadatka koji vam naiđe, složite posao prema prioritetima. Razmislite, kojih pet stvari morate riješiti već prvi dan nakon povratka?

6. Radite jednu po jednu stvar

Možda ćete osjetiti poriv da rješavate po tri stvari odjednom kako biste smanjili zaostatak. Međutim, to nije najučinkovitiji pristup. Samo ćete se zbuniti i uznemiriti. Fokusirajte se na jedan po jedan zadatak. Upravo ste se vratili s lijepog, ugodnog, odmora. Zašto se izlagati stresu bez potrebe?

7. Riješite se stvari koje vam odvlače pozornost

Kako biste čim lakše prešli u normalan radni ritam, pokušajte izbjeći uobičajene distrakcije. Tako ćete učinkovito riješiti zaostatke, bez prekidanja posla svakih pet minuta. Isključite zvonjavu na mobitelu, zatvorite društvene mreže i sve aplikacije koja vam nisu nužno potrebne.

8. Isplanirajte neku zabavu tijekom prvog tjedna

Vratili ste se u stvarnost, ne znači da ne možete uživati. Zakažite ručak s prijateljima, i prvi tjedan na poslu će vam biti manje neugodan. Počastite se omiljenim napitkom tijekom pauze za kavu, skinite novi podcast ili glazbu kako bi vam putovanje do posla bilo ugodnije.

9. Završite posao na vrijeme

Mislite li ostati dulje na poslu kad se vratite s godišnjeg? Samo zato što ste bili na odmoru ne znači da morate raditi dulje. Ne igrajte se junaka. Završite posao kad završi radno vrijeme. Podesite alarm da vas podsjeti, ako mislite da se nećete moći natjerati na odlazak kući.

10. Budite nježni prema sebi

Povratak na posao nakon odmora je tranzicijsko razdoblje. Nemojte se kritizirati jer vam je trebalo više vremena da pohvatate stvari. Trebat će vam nekoliko dana za prilagodbu – i to je u redu. Ostanite mirni, fokusirani i opušteni. Bit ćete u staroj rutini prije nego se uspijete osvrnuti.