Robert Kiyosaki 2
Nemojte dopustiti da vam strah od gubitka bude jači od uzbuđenja zbog pobjede.
Robert Kiyosaki
Robert Kiyosaki
Jedno od najvećih pitanja suvremenog radnog mjesta je, čine li nas pametni telefoni produktivnijima ili manje produktivnima? S jedne strane, potencijal za produktivnost u pokretu je velika: ni ne znate je li urednik odobrio i objavio ovaj članak koji upravo čitate sa svog radnog stola u sjedištu tvrtke ili sa svog telefona, na putu s jednog sastanka na drugi. S druge strane, pametni telefoni prepuni su distrakcija, od raznih aplikacija za razmjenu poruka, koje nas mogu odvlačiti jedna za drugom, do mogućnosti pristupa društvenim mrežama ili igara koje možemo skinuti.
Blog Productivity 501 koncentrira se na produktivnu stranu pametnih telefona. Evo što oni kažu o o tome kako iskoristiti pametni telefon u korist produktivnosti:
Za što su pametni telefoni dobri? Za popunjavanje malih vremenskih perioda. Imate tri minute čekanja na pošti, vjerojatno nećete izvaditi laptop iz torbe. Telefon će vam omogućiti da učinite nešto korisno tijekom te tri minute. Evo nekoliko ideja:
Većina ovih zadataka su jednostavne stvari koje vam oslobađaju vrijeme kasnije, kako se ne biste morali baviti sitnicama kad se vratite za svoj radni stol. Ne želite da vas pametni telefon uvuče u obavljanje zadataka koje učinkovitije obavljate za računalom. Primjerice, tipkanje nije pretjerano učinkovita radnja na telefonu, pa sastavljanje mailova, osobito dugačkih, ostavite za kasnije.
Ako niste oprezni, možete se naći u situaciji da vas pametni telefon navuče na rasipanje vremena, jer ćete misliti da ste produktivni iz razloga što ste zauzeti. A nećete biti.
Drugi veliki doprinos koji mobilni uređaji daju produktivnosti je činjenica što vas čine… mobilnima. Lijepo je da vas ljudi mogu uloviti i dobiti od vas informaciju i kad koristite svoje slobodno vrijeme, ali nemojte dopustiti da vam otmu trenutke u vašem životu koje nikad nećete povratiti. Ne dopustite da vas pametni telefon odvoji od stvari koje su zaista važne. Također, trenutačna dostupnost koja dolazi s mobilnim tehnologijama ne smije značiti da ćete odustati od delegiranja i dokumentiranja svojih postupaka. Pametni telefon nije zamjena za davanje jasnih uputa, delegiranje autoriteta i prepuštanja odluka drugim kvalificiranim suradnicima.
Je li vam dosta vaše dosadne svakodnevice? Želite li krenuti naprijed?
Ako ste spremni na promjene, neka vam ovaj članak posluži kao usmjerenje. Prije nego što poduzmete konkretne korake, morate prvo donijeti čvrstu odluku da ćete djelovati. Evo 5 odluka koje vam mogu promijeniti život nabolje i to već danas:
Biti “fit” i zdrav je jako bitno. Redovita vježba poboljšava zdravlje u svim aspektima, podiže vam razinu energije i seksualnih nagona, a osim toga vam povećava razinu samokontrole i moć volje. Također umanjuje i stres, tjeskobu i depresiju, podiže samopouzdanje i samopoštovanje, i čini vas privlačnijima. To je dokazano u mnogim studijama. Malo što se može mjeriti s vježbanjem. Čak i kad nemate zdravstvenih tegoba, vježba će vam pomoći kod drugih stvari.
Vježbanje je moćno jer potiče bolje raspodjelu nutrijenata i bolju razgradnju beskorisnih tvari u cijelom tijelu. U mozgu stvara korisne kemijske reakcije: smanjuje razinu kortizola (hormona stresa) i povećava razinu testosterona. Ove prednosti su zanemarive većini ljudi, jer mnogi vježbaju samo kako bi bolje izgledali na plaži. Osjećaj zadovoljstva koji dolazi s boljim tijelom je divan.
U točki broj 5 ćemo pričati o tome kako postići bolju formu.
Što mislite koliko ljudi vole svoj posao? Prema istraživanju na 411 ljudi u Kanadi i SAD-u manje od pola – čak 65% ljudi bili su u najmanju ruku donekle nezadovoljni poslom.
Još bitnije je pitanje koliko ljudi išta poduzima u vezi toga? Nažalost nismo pronašli podatke za to, ali činjenica da većina ljudi ne voli posao smatra se normalnom. Sigurno ste bili na proslavi ili na druženju gdje je puno ljudi govorilo kako im je posao “smeće”. S vremenom prihvatite da je to normalno. Ali ako nemate izbora, možete ga stvoriti.
Gotovo svaka uspješna osoba ima sličnu priču: morali su proći puno prepreka do uspjeha. Prepreke nisu neko čudovište koje vas priječi da stignete do škrinje zlata, već ugodan, a dosadan posao koji vam plaća račune, a izjeda dušu. Kad vam je život kao hrpa smeća, lakše je tražiti promjenu. Ali kad ste zadovoljili mediokritetom teško vam je mijenjati situaciju, jer svaka je svaka promjena riskantna.
Postoji i način da promijenite život bez da riskirate egzistenciju. Možete tražiti posao sa strane. Možete izučiti vještine koje su vam potrebe da ostvarite karijeru iz snova. Sve je pitanje stava: smatrate li da je uspjeh u pojedinoj karijeri vrijedan napora i truda. Većina ljudi koji dosegnu cilj kažu: “da, na trenutke je bilo brutalno teško, ali svakako je bilo vrijedno truda.”
Ljudi često imaju predrasude prema grupama i klubovima, ali svakako je važno socijalizirati se. Većina se ljudi nakon srednje škole i fakulteta malo zatvori, stoga je važno da pronađu skupinu istomišljenika.
Možete se primjerice:
– učlaniti u književni ili filmski klub
– volontirati
– pridružiti se crkvenom zboru ili klapi
Opcija je puno, a sve su dobre jer pritom upoznajete ljude, širite društveni krug i životne poglede. Vjerojatno ćete i razviti vrhunska prijateljstva. Ne bojte se probati!
Hobiji čine život zanimljivijim. Pronađete li dobar hobi, više ćete uživati i veseliti se slobodnom vremenu. Pitate li se gdje započeti, wikipedia ima preko sto ideja.
Hobiji također mogu postati važno sredstvo socijalizacije. Uz hobi ćete sigurno imati interakcije s ljudima s istim zanimacijama, bit ćete zanimljivija osoba u društvu, i mentalno ćete sazrijevati.
Navike su okviri za naš život. Mnogi ljudi pokušavaju donijeti drastične promjene u život (novogodišnja odluka), ali to gotovo nikad ne uspije, jer ljudski mozak nije programiran za brze promjene. Dugotrajna se promjena dogodi kad se mreža neurona u mozgu izmjeni, a za to su potrebne dvije stvari: vrijeme i ustrajnost.
Dakle, mnogo pouzdaniji način za promjenu života je metodičkim mijenjanjem navika. Navike su posebne jer su gotovo automatske i ne nailaze na otpor. To znači da nećete trebati motivaciju i moć volje kad jednom razvijete naviku, jer će vam postati prioritet u mozgu.
Stephen Guise, pisac za blog pickthebrain, kaže da je danas u najboljoj formi života jer je prvo krenuo s jednim sklekom dnevno. Nekoliko mjeseci je radio barem jedan sklek dnevno i s vremenom mu se promijenio put neurona. Imao je sve manje otpora prema vježbi, i krenuo je u teretanu triput tjedno. Pola godine nakon toga ide 4-5 puta tjedno i osjeća se izvrsno. Isto tako je razvio naviku čitanja i pisanja.
On to naziva “mini navikama”. Mini navika je jako malen i jednostavan zadatak koji trebate odrediti da ćete svakodnevno izvršavati. Primjerice: jedan čučanj, minuta meditiranje, pisanje 50 riječi, čitanje 2 stranice knjige. Takve se sitnice čine kao gubitak vremena, ali ako ih svaki dan radite, uz “lagano povećavanje”, najučinkovitiji i najpouzdaniji način za promijeniti mozak, navike i život.
Moć mini navike je u tome što ih možete raditi čak i kad nemate volje za ništa – čak i na najgori dan života.
Kad vaše sitno djelovanje postane navika, sve je lakše; ponašanje koje vam je nekoć bilo napor, postat će vam automatizirano. Stephen je čak napisao i knjigu “Mini habits” kako bi pomogao ljudima da ih što lakše razviju.
Sjetite se, promjena ne dolazi preko noći ali krenite danas, i dan po dan ćete napredovati.
Dalaj Lama
Henry Ford
Kad visokopozicionirani menadžeri razmišljaju o promjeni posla, savjet traže od onih za koje vjeruju da imaju njihove najbolje interese na umu – obitelji i prijatelja.
Prema istraživanju provedenom na više od 300 američkih menadžera na senior executive razini u poduzećima s više od 20 zaposlenih, umjesto da savjet potraže od nekoga tko dobro poznaje industriju u kojoj rade, 43 posto ih se za savjet o karijeri obraća supružniku ili životnom partneru.
“Isticanje politika koje su prijateljski nastrojene prema obiteljima, poput kliznog radnog vremena, može pomoći u privlačenju kandidata”, kaže Bill Driscoll iz tvrtke Accountemp, koja je provela istraživanje.
Prijatelji također imaju jak utjecaj. Istraživanje je pokazalo da 21 posto šefova kompanija traže savjet od prijatelja kad razmišljaju o promjeni karijere.
Driscoll kaže da se menadžeri ne bi smjeli odreći savjeta svojih mentora, koje je tek 20 posto njih pitalo za mišljenje o poslovima koji su im ponuđeni.
“Supružnici i prijatelji dobro razumiju vaše osobne ambicije i profesionalne ciljeve, pa vam mogu koristiti u procjeni prilika u karijeri, ali nemojte odbaciti vrijednu perspektivu mentora s vašeg područja poslovanja”, kaže Driscoll.
Evo najvažnijih koraka za kandidate koji su dobili ponudu za prelazak na novi posao prema Accountempsu:
(Izvor: BND)