Imate lošeg šefa. Što sad?

Autor
Marko Ćustić
-
(Flickr / flickr.com/photos/fergusonphotography/)

Već smo pisali o tome kakav je dobar šef – on zna da je zaposlenicima važnije priznanje njihovog rada od povišice ili napredovanja. Kao kod Tolstoja, svi dobri šefovi su dobri na isti način, svaki loš šef je loš na svoj način. Neki su jednostavno nekompetentni, napredovali su preko granice svoje sposobnosti i uopće ne znaju što rade. Imate lošeg šefa i što sad?

Čak i niže rangirani članovi tima znaju o poslu više od njih. Drugi su loši komunikatori, šalju miješane poruke, jedno govore, a drugo rade i nagrađuju. Treći su jednostavno loše osobe, sadisti, tračeri, frustrirane osobe koje se iskaljuju na drugima.

Sve ih povezuje činjenica da u zaposlenicima izazivaju loše osjećaje i stres, koje onda ovi često nose kući, prenose na članove obitelji i tako redom. Evo nekoliko strategija kojima se možete pokušati nositi s takvim šefovima:

1. Odvojite posao od života. Ostavite probleme u uredu i kod kuće se posvetite pozitivnim stvarima. Kuhajte, družite se s obitelji i prijateljima, bavite se sportom, meditirajte, pletite, radite sve što vas opušta i ispunjava.

Ne grizite se zbog toga što vas sutra čeka u uredu. Time ćete se baviti sutradan. Ova strategija pali ako vaš šef nema naviku nazivati vas izvan radnog vremena te ako nemate obvezu biti dostupni dok ne radite.

2. Potražite potporu kolega. Identificirajte šefa kao problem u vašoj radnoj sredini i podupirite se s kolegama istog ranga u svakodnevnim dramama koje prolazite. Solidarnost može biti od velike pomoći.

3. Potražite pomoć ljudskih resursa. Ako je vaša kompanija dovoljno velika i napredna da ima osobu zaduženu za ljudske resurse, potražite njenu pomoć. Zatražite sastanak te ukratko i pristojno objasnite u čemu je problem s vašim šefom.

Naglasite zašto mislite da zbog vašeg šefa radni proces trpi i rezultati su slabiji nego bi mogli biti. HR je tu ipak zato da bi štitio interese kompanije, a ne vaše. Ne šaljite pritužbu mailom. Netko bi je mogao pokazati vašem šefu.

4. Dajte otkaz. Ako ne ide drugačije, ako je cijena stresa prevelika, ako se osjećaju posljedice na zdravlje, najbolje je dati otkaz. Znamo da na ovakvom tržištu nije lako pronaći novi posao, ali u tom slučaju uvijek postoji mogućnost odlaska u privatno poduzetništvo. Bit ćete sami sebi šef, a možda i nekim drugim ljudima. Nadamo se da ćete biti bolji od onog od koga ste pobjegli.

An Wang

Autor
Katarina Novak
-
Bez obzira koliko je neki problem složen,
on je sastavljen od jednostavnih dijelova.
Tako ga se treba i rješavati.

An Wang

13 malih navika koje mogu zaista olakšati život

Autor
Roko Ramov
-
(Flickr / flickr.com/photos/68397968@N07/)

“Život je stvarno jednostavan, a mi ga stalno kompliciramo.” Konfucije

Ne bi trebali dodatno komplicirati stvari, jer jednostavnost je to što će vam olakšati život. Positivityblog.com s nama je podijelio 13 dnevnih navika kojima si možemo život učiniti jednostavnijim, lakšim i sretnijim. Mogle bi koristiti i vama:

1. Držite što manje stvari na radnom stolu. Na radnom stolu je dovoljno imati računalo i čašu vode, tako da nemate distrakcija. Nabavite i udobnu sjedalicu. Bit ćete koncentriraniji na posao.

2. Skuhajte više hrane nego što možete pojesti. Nije loše kuhati više, jer tako skraćujete sveukupno vrijeme koje trošite na kuhanje, a i manje morate prati suđe. Imat ćete ručak i za sutra. Spremite jelo u zamrzivač i imat ćete gotov obrok kad vam se ne bude dalo kuhati.

3. Pišite kraće emailove. Za većinu email konverzacija dovoljno je nekoliko rečenica. Ponekad je, naravno, potrebno i više, ali ako nastojite sve reći u rečenici ili dvije, skratit ćete potrebno vrijeme i trošit ćete manje energije na emailove.

4. Dođite na sastanke 5 ili 10 minuta ranije. Na ovaj način će vam put do mjesta sastanka biti ugodan, umjesto da vam dodatno potiče stres.

5. Nemojte se na problemu zadržavati više od 20 posto vremena. Ostalih 80 posto vremena tražite rješenje. Ljudi često čine obrnuto jer je lakše upasti u stanje nemoći i osjećati se kao žrtva.

6. Prestanite pokušavati sve napraviti savršeno. “Dovoljno dobro” je najčešće uistinu dovoljno dobro. Kad ste gotovi s jednom stvari, krenite na drugu, bez da razbijate glavu time kako biste mogli prvu stvar učiti još boljom. Na ovaj način ćete više stvari dovršiti i imat ćete više samopouzdanja. Perfekcionizam vam onemogućava da održite visoko samopouzdanje.

7. Prestanite pokušavati udovoljiti svima. Bilo što da radite, uvijek će biti ljudi s kojima se nećete slagati. Nekim ljudima se jednostavno nećete svidjeti, ali to često zna biti zbog njih samih, a ne zbog nekog vašeg nedostatka.

8. Jedite sporije. Vrijeme ručka neka vam bude vrijeme opuštanja, umjesto da dodatno povećavate stres od jutra brzim pretrpavanjem. Jedan dobar način za usporiti je odložiti vilicu između zalogaja.

9. Uživajte u malim zadovoljstvima. U naranči. Svježoj posteljini. Poljupcima i zagrljajima. Zafrkanciji s prijateljima. U rascvjetanom i sunčanom proljeću.

10. Stvari spremajte na njihovo mjesto. Tako ćete znati gdje i odložiti i gdje ih pronaći kad ih budete trebali. A i smanjit ćete nered u kući ili na poslu.

11. Sve zapisujte. Svima nam se dogodi da nešto zaboravimo. Pomognite sebi jednostavnom listom stvari koje morate obaviti taj dan. Zapišite dobre ideje prije nego ih zaboravite. Napišite jednu naviku ili područje koje vam je trenutno zanimljivo (primjerice vježbanje gitare) i stavite si podsjetnik na mjesto kojeg često vidite, kao što je stol u sobi ili ogledalo u kupaonici.

12. Prestanite od muhe raditi slona. Kad ste pod stresom zbog nečega pitajte se: Hoće li mi ovo biti važno za 5 godina? Ili čak za 5 tjedana?

13. Dišite. Kad vas preplave negativni osjećaji ili problemi iz prošlosti ili budućnosti, samo dišite duboko iz trbuha minutu ili dvije i fokusirajte se na zrak koji vam izlazi iz nosnica. Ovo će vam opustiti tijelo i vratiti vam um u sadašnji trenutak. Ponekad je dovoljno i samo 20 do 30 sekundi za ovaj efekt.

Dva savjeta koji bi spasili Allena Iversona od bankrota, ali vrijede za svakoga

Autor
Roko Ramov
-
(Flickr / flickr.com/photos/yogma/)

Allen Iverson, legendarni umirovljeni bek NBA lige u svojoj petnaestogodišnjoj košarkaškoj karijeri zaradio je više od 154 milijuna američkih dolara. Ali, u posljednje vrijeme je u dubokim financijskim problemima, na rubu bankrota. Kako je jedan od najboljih igrača NBA u tako kratko vrijeme izgubio toliko novca?

Evo glavnih razloga zašto je Iverson izgubio kontrolu nad svojim financijama i što možemo naučiti iz njegovih pogrešaka.

Živite u skladu sa svojim mogućnostima

Više od 60 posto NBA igrača bankrotira unutar pet godina nakon što odu u mirovinu. Iverson ne igra profesionalnu košarku od 2010. i upao je u tu zamku.

U danima najveće slave, Iverson je imao istančan ukus za skupe stvari. Mjesečno je trošio 10.000 američkih dolara za odjeću, 10.000 na namirnice i stvari za kuću, 10.000 za zabave i restorane i 1000 dolara za kemijsku čistionicu. A to je samo početak; sudski dopis iz 2012. pokazao je da je Iverson trošio ukupno 360.000 USD mjesečno, od čega bi samo 126.000 išlo na razne hipoteke i vjerovnike. U to vrijeme je Iverson još uvijek zarađivao 750 tisuća USD godišnje od sponzora, ali to nije bilo dovoljno da pokrije te ogromne troškove.

Lekcija je da svatko (čak i najbolje plaćeni NBA igrači) mora živjeti u skladu sa svojim mogućnostima. Godišnja primanja od 750 tisuća dolara vas stavlja u 1% najbogatijih, ali čak i tako velik novac može se brzo istopiti nepromišljenim kupovinama. U nekoliko prvih godina u karijeri, Iverson je zaslužio uživati u svom uspjehu, ali luksuz kao što je posjedovanje nekoliko višemilijunskih kuća, samo ga je uveo dublje u financijske probleme.

Radije uložite novac, umjesto da kupujete stvari

Iverson je volio kupovati skup nakit, brze automobile i dizajnersku odjeću. A sve te stvari gube vrijednost s vremenom.

Vrhunski nakit može se prodati po puno manjoj cijeni nego što je kupljen, a automobili gube na tržišnoj vrijednosti čim prođu prvi kilometar. Rabljena odjeća, čak i dizajnerska, vrijedi nekoliko puta manje od nove.

Budući da profesionalni sportaši imaju relativno kratke karijere, trebali bi uložiti barem mali dio svog bogatstva, u dionice ili otvoriti štednju, fond, kupiti policu životnog osiguranja ili slično. Iverson to nije učinio.

Bio je gladan rizika, ali umjesto ulaganja u dionice, Allen je volio kockati; u jednoj večeri u Atlantic Cityu je prokockao preko milijun američkih dolara.

Ali nije sve tako sivo za Iversona

Unatoč ovim nedaćama, Allenova priča ima sretan završetak. Njegov doživotni sponzor Reebok, ostavio mu je 30 milijuna dolara za “crne dane”. Iverson neće moći pristupiti tom novcu sve do 2030. godine, ali će biti u dobroj financijskoj situaciji u starim danima.

Usuđujem se reći da većina nas nema sponzora koji će nam omogućiti sličnu sigurnost i zato je važno planirati budućnost, pogotovo za mirovinu kad nam primanja opadnu.

(preuzeto s Timea)

3 najveće laži kojima sami sebe uvjeravamo da smo produktivni

Autor
Tomislav Milić
-
(Flickr / flickr.com/photos/52058725@N04/)

Teško je postati produktivniji, jer na tom putu često lažemo sami sebi. To je kao da pokušavamo smršaviti, a istodobno se uvjeravamo da smo za svaki kat na koji smo se popeli stepenicama zaslužili po jedan kolač.

Blog I done this bavi se produktivnošću i lažima. Evo tri najuobičajenije laži koje podvaljujemo sami sebi:

1. Laži: To ću obaviti kasnije

Igra sustizanja nikad ne završava, jednostavno se natrpate s previše zadataka i ne obavite gotovo ništa.

To je dobro poznata racionalizacija: “Kasnije ću!”, uvjeravate sami sebe i zamišljate nekog sličnog vama kako rješava stotine složenih zadataka u jednom vikendu. Ta osoba ne postoji.

Posuđivanje vremena iz budućnosti je kao kredit s autobusne stanice. Puno ga je teže otplatiti nego je to izgledalo kad ste ga uzimali. Ostavljanje posla za sutra ne pali, jer ćete vjerojatno i sutra nastaviti po starom.

Istina: Ne možete stići sve

Usredotočite se na bitno. To znači, postavite prioritete i držite ih se. Rasporedite vrijeme za rad na njima i pustite ostalo da prolazi pored vas.

To znači da ćete vjerojatno morati početi s radom prije nego budete 100 posto spremni. I to je dobro. Koristite se pravilom 70 posto – kad ste 70 posto sigurni da želite nešto uraditi, počnite kako biste preskočili poriv za odugovlačenjem.

2. Laži: Nemam vremena

Vrijeme leti, a ne zabavljate se? Čini se da nikad nemamo dovoljno vremena, uvijek se osjećamo da nas pritišće sa svih strana. Rezultat? Tjeskobni smo, nestrpljivi i površni.

Taj osjećaj nedostatka vremena stvara nezdravu povratnu petlju. Osjećamo da smo prezaposleni, zbog čega smo pod stresom i muči nas krivnja, koja nam ruši motivaciju i produktivnost, zbog čega nam se čini da imamo još manje vremena.

Istina: Moguće je utjecati na to kako percipiramo vrijeme

Istraživanja su pokazala da je ključ za razumijevanje upravljanja vremenom osjećaj kontrole. Kad osjećate da je vaše vrijeme pod vašom kontrolom, sretniji ste, jer nemate dojam da ste ostavljeni na milost i nemilost milijun različitih zahtjeva.

Jednostavan čin zakazivanja svojih zadataka i ciljeva u kalendaru, kao što biste zakazali i poslovni sastanak, vratit će vam osjećaj kontrole. Kad su zadaci jednom u kalendaru, lakše je odlučiti se obaviti ih, a često je to jedino što je potrebno. Zakazivanje aktivnosti koje nisu poslovne je moćno, jer su to često važne stvari koje ispadnu iz rasporeda, primjerice vježbanje, vrijeme s obitelji i prijateljima ili čitanje knjiga.

3. Laži: Produktivan sam jer sam tako zaposlen

Ponekad jurite na sve strane, a ustvari stojite na mjestu.

Milijun je načina kako možete ispuniti svoj dan. Tri četvrtine njih su vjerojano na Internetu i/ili uključuju vaš pametan telefon. Petina su vjerojatno sastanci. Za nekoga je to beskrajna potraga za najboljim trikovima za produktivnost ili najboljom aplikacijom za organizaciju ovog ili onog.

Nekad se to doima kao produktivno provedeno vrijeme, ali u stvarnosti su to uglavnom beskorisne radnje koje vam troše energiju i koncentraciju. Dobro razmislite, što za vas ustvari znači biti produktivan.

Istina: Moram provjeriti što sam zaista uspio obaviti

Vodite popis obavljenih zadataka. Na kraju dana, razmislite o tome što ste uspjeli uraditi, umjesto da razmišljate o svemu što vam je preostalo za obaviti. Jeste li mudro utrošili dan? Jeste li obavili dobar posao ili više posla?

Takva pitanja, uvedete li ih u svoju rutinu, će vam pomoći u procjeni svoje učinkovitosti, pojačati učenje, pomoći u planiranju i postavljanju prioriteta te vam okriti kako raditi i odmarati se bolje.

5 blagodati koje će vam život dati ako samo malo usporite

Autor
Katarina Novak
-
(Flickr / flickr.com/photos/herpictures/)

Svijet nikad nije bio brži. Informacije stižu 24 sata dnevno. Na poslu smo zaposleni. Ručak samo progutamo. Kad stignemo kući, čeka nas još toliko toga što želimo napraviti. Nekad je tu u redu. Nekad je to problem. Positivity Blog donosi sve blagodati koje se mogu ostvariti usporavanjem na jedan dan. Evo ih redom:

1. Možete skinuti ili održati kilograme

Mozgu treba oko 20 minuta da osjeti da ste se najeli. Naime, hrana mora stići do crijeva prije nego se aktivira signal sitosti. Ako usporite dok jedete, mozak će vas zaustaviti prije nego pojedete previše.

Ako jedete prebrzo, pojest ćete i do 25 posto više hrane nego vam je potrebno. Radite li to svaki dan, dodatne kalorije će se brzo namnožiti.

Evo kako usporiti:

  • Jedite prije nego pregladnite. Jako gladni ljudi jedu brzo. Ne čekajte, nego jedite kad ste manje gladni. Ili jedite uvijek u isto vrijeme. Tempirajte obroke tako da znate da nećete pregladniti.
  • Odložite pribor između zalogaja. Stari savjet kaže, odložite viljušku i žvačite. Kad progutate, opet uzmite viljušku, stavite zalogaj u usta i ponovite. Ovaj savjet vas prisljava da usporite. Umjesto da pustite stresu da vas tjera kroz obrok, usporite.
  • Usredotočite se na hranu. Ne gledajte što drugi rade. Lako je povesti se za njihovim ritmom. Budite svjesni koliko brzo jedete, umjesto da samo nesvjesno trpate kao svi drugi za stolom.

2. Možete sniziti razinu stresa

Kad vam se čini da živite prebrzo, prati vas i osjećaj da se jedva održavate nad površinom. To je uzrok velike količine stresa.

Kako usporiti: Jednostavno radite sve sporije. Ako se krećete prebrzo, udahnite duboko i usporite korak. Vozite auto sporije. Jedite sporije. Upijajte život oko sebe umjesto da se koncentrirate na obaranje rekorda.

3. Postat će vam kristalno jasno što je najvažnije

Kad se sve kreće prebrzo, lako se izgubiti. Ako ne razmišljate što radite, izgubit ćete i pola dana na nepotrebne stvari. Umjesto da razmišljate “Brže! Brže!”, mislite: “Kako mogu najbolje upotrijebiti svoje vrijeme i energiju?”

Kako usporiti: Udahnite duboko. Pustite da vas okolina preplavi na minutu ili dvije. Opustite se i povežite s trenutkom. Zatim se upitajte:

Koja je najvažnija stvar koju mogu sada učiniti? Ili: Kad bih danas imao samo dva sata za posao, što bih obavio?

Dok udišete, usporite i povežite se s najvažnijim zadatkom, pa će mirna i usredotočena energija zamijeniti užurbanu i uznemirenu energiju uma koji radi brže nego bi trebao. U tom trenutku ste spremni za akciju – počnite obavljati stvari jednu za drugom.

Ovi savjeti ne pomažu samo za svakodnevne zadatke, nego i za velike odluke. Kad usporite, lakše pronalazite zdravu perspektivu i možete o stvarima promisliti na jasan i smiren način.

4. Možete ponovno otvoriti vrata novim idejama i kreativnosti

Teško je smisliti nove ideje i biti kreativan, ako vam um neprestano bombardiraju novim informacijama. Utjecaji su dobri za kreativnost, ali pretjerate li, imat ćete osjećaj da vam je glava prepuna i kao da se jedva nosite sa svime. Trebate usporiti i osloboditi malo prostra u umu.

Kako usporiti: Odmorite se. Prošetajte. Sjednite u prirodu i promatrajte more/rijeku/jezero. Otuširajte se. Prilegnite na krevet ili kauč i isključite svijet na kratko. Ne razmišljajte previše o tome što želite uraditi, o prošlosti i budućnosti. Opustite se i usredotočite na svijet oko vas.

Ne treba vam fokus kad trebate nove ideje. Um se mora opustiti i sam odraditi posao. Uskoro će vam ideje početi dolaziti same od sebe. Odmah ih zapišite, jer u vašem smirenom svijetu mogu brzo nestati.

5. Možete se povezati s trenutkom i u potpunosti uživati u onome što se upravo događa

Kad ste u skladu s trenutkom, osjećate se dobro i opušteno. Raspoloženje vam je optimistično. Radite usredotočeno, a društveni život vam ide glatkije jer ste zabavniji. Sve vam ide od ruke bez previše razmišljanja. Jednostavno tečete.

To je predivno stanje uma u kojem možete, ako uspijete, provesti i po tjedan dana u komadu. Osjećat ćete se i raditi bolje.

To je ujedno i izvrsno stanje uma za uživanje u životu. Cijenit ćete male stvari i velike stvari u potpunosti jer ćete biti prisutni dok se događaju, umjesto da vrijeme trošite na planiranje budućnosti i pretresanje prošlosti bez da uživate u hrani, razgovori s prijateljem ili šetnji.

Kako usporiti: Jednostavno toliko usporite s onim što radite da se posve zaustavite. Upijajte svoju okolinu na minutu ili dvije. Slušajte automobile kako prolaze. Gledajte kroz prozor – uočite nebo, oblake, zrak. Osjetite temperaturu poda i zraka u prostoriji, popijte gutljaj hladne vode i osjetite ga u ustima.

Fokusirajte se na sve takve detalje dok usporavate svoj dan na nekoliko minuta. Istjerat ćete iz uma stres, zbrku i sanjarenje i vratit ćete se u sadašnji trenutak. Zvuči malo, ali čini svu razliku na svijetu.

Upoznajte jedan psihološki fenomen koji će vam osigurati unaprjeđenje na poslu

Autor
Marko Ćustić
-
Mislite li da je Obama čekao da netko drugi uskoči kad je trebalo povesti? (whitehouse.gov)

Neki ljudi jednostavno žele raditi svoj posao jer su u njemu dobri i ne žele nikad postati šefovi. I to je u redu – moguće je postati dobro plaćen stručnjak i nikad ne izaći “iz rovova” u kojima se obavlja dnevni posao. Tipičan primjer su mnogi dobri novinari koji nikad nisu htjeli postati urednici, jer bi ih to odmaknulo od pisanja dobrih priča.

Za one ostale, koji imaju ambiciju, blog Dumb Little Man donosi dobre savjete o tome kako biti uočen i dokopati se željenog unaprjeđenja.

Ono što je važno uočiti je svijet, i vaša tvrtka, treba ljude koji mogu učiniti da se stvari dogode. Najveća pogreška koju ljudi rade je kad misle da biti lider znači imati titulu, misle da oni to ne mogu jer je to nešto rezervirano za menadžment ili za upravu.

Prvi korak do promocije je da se počnete ponašati kao lider već sada, a ne čekati da budete promovirani i dobijete unaprjeđenje na poslu. Poznat je psihološki fenomen zvan efekt promatrača – nekome pozli na mjestu na kojem ima mnogo ljudi, i svi prolaze pored njega jer misle da će netko drugi pomoći. Ljudi teže tome – ne preuzimaju inicijativu kad su okruženi drugima.

Postoje brojna istraživanja na tu temu. U jednom eksperimentu su se newyorški studenti pretvarali da imaju epileptički napadaj. Kad je bio prisutan samo jedan prolaznik, u 85 posto slučajeva je odlučio pomoći. Kad ih je bilo prisutno pet, studentima je pomoć ponuđena samo u 31 posto slučajeva.

I druga istraživanja su pokazala: kad je više ljudi prisutno, svi očekuju da netko drugi povede. Ljudi vole da ih se vodi.

To je dobra vijest za ambiciozne, jer svaka kompanija treba ljude koji su spremni povesti, a većina čeka da to netko drugi učini. To je vaša prilika. Budite spremni za situacije u kojima možete povesti. Primijetit ćete da ih je mnogo i da se događaju svaki dan.

Kad počnete voditi, uočit će vas. Istaknut ćete se među kolegama i postaviti sami sebe na put prema unaprjeđenju. Učinite sebe neophodnima. Povedite i stvari će se početi događati.

MR skenovi otkrili tko će uspjeti prestati pušiti, a tko neće

Autor
Katarina Novak
-
(Flickr / flickr.com/photos/boroda/)
Pušenje je jednostavno loša navika, nešto na što se u suvremenom poslovnom svijetu gleda sve lošije. Ubojica je produktivnosti – studije su pokazale da pušači trate više radnog vremena na pauze od nepušača.

U pojedinim zemljama poslodavci imaju pravo ne zaposliti pušača, i koriste ga. Mnogi koji su pokušali prestati pušiti vjerojatno su se iznenadili kako su se, usprkos odlučnosti, brzo vratili na staro. Sada postoji i znanstveno obrazloženje tog fenomena.

Pušači koji su uspjeli prestati pušiti predodređeni su za uspjeh svojom moždanom strukturom, tvrdi Duke Medicine, bolnica američkog sveučilišta Duke. U studiji, objavljenoj u časopisu Neuropsychopharmacology, se tvrdi da je otkrivena veća povezanost pojedinih moždanih regija u ljudi koji su uspješno prestali pušiti, u usporedbi s onima koji su pokušali prestati i vratili se pušenju.

Analizirani su MR skenovi mozgova 85 osoba prije i nakon pokušaja prestanka pušenja. Svi su ispitanici prestali pušiti, a istraživači su pratili njihov napredak tijekom 10 tjedana. Četrdeset i jedna osoba vratila se pušenju tijekom studije.

Istraživači su utvrdili da mozgovi 44 pacijenta koji su uspješno prestali s pušenjem imaju nešto zajedničko – bolju usklađenost između insule, moždanog središta za porive i žudnju, i somatosenzoričke kore, dijela mozga zaduženog za osjet dodira i motoriku.

Gornji red prikazuje prosječnu povezanost insule i senzoromotoričke kore u ispitanika koji su uspjeli prestati pušiti (Duke Medicine)
Gornji red prikazuje prosječnu povezanost insule i senzoromotoričke kore u ispitanika koji su uspjeli prestati pušiti (Duke Medicine)
“Ukratko, insula šalje poruku ostalim dijelovima mozga, koji zatim odlučuju uzeti cigaretu ili ne”, kaže Merideth Addicott, izvanredni profesor na Dukeu i glavni autor studije.

Insula je velika regija moždane kore i predmet mnogih studija o prestanku pušenja. Joseph McClernon, koautor studije, kaže da je insula aktivna kad pušači žude za cigaretom, kao i da su pušači kojima je insula oštećena spontano gubili želju za pušenjem.

McClernon kaže: “Opće je stajalište da je insula ključna struktura kad je o pušenju riječ i da moramo razviti tretmane za prestanak koji će modulirati funkciju insule. Ali kako je modulirati, i kod koga? Naši podaci donose neke nove dokaze i upućuju da bi usmjerenost na spoj insule i somatosenzoričke kore mogla biti dobra strategija.”
Više o novom otkriću znanstvenika s Dukea donosi Science Daily.
1...129130131...150Stranica 130 od 150