Počnite se zdravo hraniti jednom malom promjenom dnevno

(Flickr / photos/integer_club/6353410407/)

Dobro je poznata činjenica da zdrava prehrana jako bitna za zdravlje. Da bismo bili produktivniji i pod manjim stresom, važno je zdravo hraniti mozak i opskrbiti ga svime što mu treba – a to ide teže ako smo mastima i šećerima blokirali krvne žile.

Ljudi često radikalnim dijetama pokušavaju sniziti kilažu, ali rijetkima to uistinu pođe za rukom. Blog Zen Habits nam je otkrio zbog čega smo neuspješni kad pokušavamo promijeniti prehranu, i koji pristup djeluje.

Evo nekoliko razloga zašto radikalne dijete uglavnom ne uspijevaju:

1. Pokušavate promijeniti previše stvari odjednom – morate naučiti nove recepte, snaći se u društvenim situacijama, znati što smijete pojesti kad izađete vani, što napraviti kada žudite za brzim zalogajem i još puno toga. Unošenje toliko puno promjena siguran je recept za neuspjeh.

2. Unosite ogromne promjene iznenada. Ako nezdravu prehranu zamijenite zdravom u jednom danu, to će vam se činiti kao drastična promjena i nećete se na nju naviknuti. To je jako zahtjevno, a kad se borite s nečim zahtjevnim, vjerojatno nećete izdržati više od nekoliko tjedana.

3. Ne sviđa vam se životni stil koji ta dijeta nosi. Sviđa vam se ideja mršavljenja ali ne i nova prehrana, nedostaje vam stara hrana. Tako imate osjećaj da se žrtvujete, a ne možete se žrtvovati vječno.

Ova tri čimbenika glavni su razlozi za neuspjeh, ali ima ih još. Nije lako imati bolju polovicu ili prijatelje koji se hrane drukčije od vas, kao ni biti okružen biti nezdravom hranom doma ili na poslu. Pa što možete učiniti?
Pokušajte postepeno mijenjati prehranu.

Zašto je postepena promjena bolji put?

1. Početak nije toliko strašan ako krenete postepeno unositi male promjene.
2. S postepenom promjenom ne stavljate pred sebe velike prepreke, pa ćete vjerojatno ostati na pravom putu unatoč poslu i drugim stvarima koje vam oduzimaju pažnju.
3. Promjena nije toliko žustra, pa se na čini kompliciranom i ubrzo se na nju naviknemo. Izbaci nas, doduše, iz komforne zone, ali ne puno.
4. Nikad nemate osjećaj da se žrtvujete.

Kako se prebaciti na zdravu prehranu

zdravo hraniti

Prije nego krenemo s postepenom promjenom, dobro je znati u kojem smjeru generalno idemo. Puno će se stvari po putu mijenjati, uključujući naš ukus za hranu, pa sagledajmo širu sliku.

Puno je nezahvalniji pristup zamisliti savršenu prehranu i reći da je moramo postići. Kad bismo vam primjerice rekli da se trebate hraniti isključivo voćem i povrćem, svako odstupanje od toga smatrali biste neuspjehom. Taj životni stil vam ne bi bio zabavan, i brzo bi od njega odustali.

Umjesto toga pokušajte zamisliti život u kojem se hranite zdravom hranom koja vam je uistinu ukusna, i da se povremen smijete počastiti i manje zdravim obrocima. Za neke to možda izgleda otprilike ovako: za doručak pecivo i voće, nešto zdraviji ručak i večeru (proteini, voće, smeđa riža), možda malo mrkve za užinu, popodne zeleni čaj, i nakon večere martini. To možda nije 100 posto zdravo, ali poprilično je dobro, i u tome bi možda i uživali.

Drugi bi možda htjeli pojesti nešto slatko popodne, ujutro popiti veliku kavu s mlijekom ili s prijateljima par puta tjedno pojesti pomfrit. To je sve dozvoljeno, ukoliko je većina stvari koje jedete zdrava. Zamislite si zdrav život u kojem ćete moći i uživati.

Sad izaberite jednu malu promjenu i držite je se tjedan dana. Ako treba stavite podsjetnike na hladnjak ili planirajte unaprijed obroke. Ako uspijete, sljedeći tjedan dodajte još jednu zdravu promjenu i tako svaki tjedan u kojem ste se uspjeli držati promjena.

Pitate se koje su to male zdrave promjene koje možete uvesti svaki tjedan? Lista može biti beskonačna, ali evo nekoliko primjera:
– Pojedite komad povrća uz večeru svaki dan
-Pojedite komad povrća uz ručak svaki dan
-Za užinu pojedite komad voća
-Pojedite voćku uz doručak
-Navečer popijte čašu alkohola manje
-Nemojte jesti nakon 8 navečer
-smanjite količinu šećera koju stavljate u kavu
-zamijenite bijelu rižu smeđom
-jedite lješnjake ili orahe umjesto čipsa za užinu
-jedite bobičasto voće umjesto slatkiša za užinu
-naučite tri recepta ovaj tjedan
-većinu dana ovaj tjedan večerajte kod kuće
-pojedite jogurt s voćem ili omlet s tofuom uz povrće za doručak

Shvatili ste poantu. Ako vam se ovi primjeri ne sviđaju ili su vam preteški, zapišite neke koji bi vam odgovarali.

Jedna po jedna mala promjena donosi desetke promjena tijekom nekoliko mjeseci. To znači da ćete se, kako vrijeme bude odmicalo, hraniti sve zdravije i zdravije.

Michael Jordan

“U svom životu sam doživljavao neuspjeh iznova i iznova, i baš zbog toga sam uspio.”

Michael Jordan

10 prodajnih vještina koje ustvari mora imati svaki biznismen

biznismen
(Flickr / flickr.com/photos/lindsaymaizland/)

Kad je o prodajnim vještinama riječ, većini prvo pada napamet stereotip nepoštenog prodavača, trgovac rabljenim autima iz američkog filma, onaj koji bi prodao pijesak Arapima i led Eskimima. Dobri prodavači, biznismen, znaju da je prodaja daleko od manipulacije i prevare kakvom je većina ljudi zamišlja. Svjesni su da najviše vrijedi onaj kupac koji se vraća po još.

Stoga su razvili set vještina koje se mogu uvježbati za bolju prodaju. Ne znači da svatko može zbog njih postati i dobar prodavač, mnogi su uvjereni da se za to čovjek jednostavno rađa, ali je činjenica da se u suvremenom menadžmentu prodajne vještine sve češće koriste i na drugim poljima. Evo što preporuča blog Lifehack:

1. Slušajte druge

Koliko god to zvučalo nevjerojatno, prodavači pažljivo slušaju svoje kupce. Slušaju aktivno, zainteresirani su za to što ljudi imaju za reći. Primijenite tu tehniku na poslu ili u obitelji, slušajte koji su ciljevi ljudi oko vas. Tek tada ćete moći njima dati odgovore koji su vam potrebni i, zajedno s njima, argumente u korist vaših ciljeva.

2. Povežite se s ljudima

Uspješni prodavači su majstori povezivanja s ljudima. Slijedeći put kad budete razgovarali s nekim, obratite pozornost na to kako govore. Ako govore sporo, i vi usporite – sličnosti povezuju ljude.

Pitajte osobu čime se bavi, kakvi su joj hobiji. Ima li psa? Ako i vi imate psa, imate nešto zajedničko o čemu možete razgovarati i ojačati vezu.

3. Prvo dajte vrijednost

Nemojte odmah misliti na to kako nešto prodati. Dajte ljudima nešto što im je vrijedno, pa će novac i uspjeh doći sami od sebe. Svi vole ljude koji im donose vrijednost u život, a mrze one koji im samo žele nešto prodati.

Sugerirajte kako poboljšati radni proces u vašoj tvrtki ili na drugi način olakšajte drugima život i bit ćete uspješni.

4. Budite strastveni

Prodavači i vlasnici tvrtki koji su strastveni prema svom proizvodu ne moraju razmišljati o prodajnim vještinama. Jednostavno rade ono što znaju da je najbolje. Čelnik Applea Tim Cook kaže da ga ne zanimaju profiti, nego dobro obavljen posao. Nekim slučajem, Apple je narastao do najvrijednije privatne tvrtke na svijetu.

Radite samo ono za što imate strast. To je posao koji biste radili i da vas ne plaćaju.

5. Zamislite konačni rezultat

Prodavači uvijek zamišljaju svoje kupce na kraju procesa, kao zadovoljne uslugom koju su dobili. Vide ljude zahvalne što su kupili njihov proizvod. Pred očima im je krajnji cilj i prije nego počnu prodavati. Nikad ne skreću s te ideje.

Vizualizirati sve što želite u životu je dobra mentalna tehnika, čak i kad ne znate kojim putem ćete doći do toga. Zamislite se za volanom novog automobila, kako pijete ukusnu šalicu kave na balkonu svog novog stana ili dok potpisujete novi ugovor u svom uredu kao uspješan vlasnik tvrtke. Te će vam slike pomoći da pronađete put koji trenutno ne vidite.

6. Ne shvaćajte ništa osobno

Jedna od najtežih prodajnih vještina je naučiti se nositi s odbijanjem. Jean Paul DeJoria, osnivač brenda Patron Tequila kaže da nakon što vam zalupe u lice stotinu vrata, trebate otići pred sto i prva i biti jednako entuzijastični kao i na prvima.

Zvuči kao težak zadatak, ali bitno je ne shvatiti odbijanja osobno i nastaviti dalje. Neki ljudi vas odbijaju jer trenutno nisu spremni za vaš prijedlog. Neka vas to ne pokoleba. Ne zaboravite da uspješni ljudi rade stvari koje neuspješni izbjegavaju.

7. Doznajte što ljudi zaista trebaju

I najbolji prodavač će teško nekome prodati proizvod koji mu ne treba.

Uložite vrijeme u istraživanje toga što možete ponuditi. Primjerice, učitelj joge može iskoristiti činjenicu da ljude bole leđa jer cijeli dan sjede na poslu i ponuditi satove u uredu za vrijeme pauze. Možda netko želi naučiti baš vještinu kojom vi vladate i znate je prenijeti dalje. Ispitajte koje su potrebe ljudi oko vas i riješite ih.

8. Gledajte ljude u oči

Mala, ali presudna, prodajna vještina, kojom pokazujete kupcu da vam je stalo do njega. Uspješni ljudi izbjegavanje gledanja u oči doživljavaju kao znak nesigurnosti ili nepoštivanja.

Pokušajte prilikom sljedećeg razgovora sa šefom ili klijentom zadržati miran pogled u njihove oči (nemojte buljiti kao da ste u transu), jer prirodan kontakt očima govori “slušam i stalo mi je što ćeš reći”.

9. Svladajte vještin follow-upa

Kako bi se osjećali da se upišete na fitness, i da vas trener nazove nakon prvog treninga da vas pita kako ste? Pravi prodavači znaju da se na taj način dobiva klijenta za cijeli život.

Ako želite uspjeti, brinite se za ljude oko sebe. Ako ste kolegi na poslu pomogli prije tjedan dana, pitajte ga kakav je danas status njegovog problema, je li napredovao. Ako ste vlasnik tvrtke, nazovite klijente i pitajte ih je li sve u redu s proizvodom.

10. Budite svjesni da ljudi kupuju vas

I najvještiji prodavač ne može prodati bez ugodne osobnosti. Ljudi prvo kupuju vas, a onda proizvod koji prodajete, što znači da vam prvo moraju vjerovati i da im se morate svidjeti.

Radite na sebi, čitajte motivacijske knjige i gledajte snimke na YouTubeu. Tako ćete postaviti temelje za uspjeh.

Prodajne vještine ustvari su vještine upravljanja odnosima s ljudima oko vas. Za uspjeh u životu radite na svojim vještinama svakodnevno. Učinci rada osjetit će se veoma brzo.

1938. smo za sreću trebali sigurnost i vjeru: evo što trebamo danas

(Flickr / flickr.com/photos/29487672@N07/)

Mišljenje ljudi o tome što ih čini sretnima jako se promijenilo tijekom proteklih osamdeset godina, zaključak je britanske psihologinje Sandie McHugh, sa Sveučilišta u Boltonu, gradu nedaleko Manchestera. Ona je ponovila poznato psihološko istraživanje iz 1938., kad su znanstvenici istraživali koliko su stanovnici Boltona sretni. Rezultati istraživanja predstavljeni su jučer na godišnjoj konferenciji Britanskog psihološkog društva u Liverpoolu.

Izvorno istraživanje 1938. krenulo je od oglasa u listu Bolton Evening News, koji je pozvao čitatelje da odgovore na pitanje “Što je sreća?”. Ukupno 226 ljudi poslalo je odgovore na način opisan u oglasu: kao listu deset najvažnijih faktora za sreću poredanih po važnosti, od ljepote do sigurnosti i religije.

Sandie McHugh i njen suradnik Jerome Carson ponovili su studiju 2014., na način da su putem Bolton Newsa pozvali ljude da ispune njihov upitnik. Priredili su ga na način da bude čim sličniji onom iz 1938. Zatim su usporedili suvremene rezultate s onima iz 1938.

Otkrili su da su sudionici 1938. kao tri najvažnija čimbenika sreće vidjeli sigurnost, znanje i religiju. Danas je sigurnost još uvijek među tri prva mjesta, ali dobro raspoloženje i slobodno vrijeme su na prvom i drugom mjestu.

Značajna  razlika je u tome što je 1938. većina tvrdila da se osjeća najsretnijima u Boltonu, dok dana 63 posto ispitanika više voli biti drugdje.

Je li važno imati sreće da bi čovjek bio sretan? 40 posto ispitanika je 1938. odgovorilo na to pitanje pozitivno, isto kao i danas. Čak 77 posto današnjih ispitanika odgovaraju s “Ne” na pitanje “Je li sreća izravno vezana uz materijalna dobra i bogatstvo?”.

Sigurnost je bila na cijeni 1938., ali bogatstvo ni onda nije visoko kotiralo.

Sandy McHugh izjavila je za Science Daily: “Doima se iz pisama iz 1938. da su čimbenici sreće imali korijene u domu i unutar zajednice. Danas ljudi cijene obitelj i prijatelje, ali dobro raspoloženje i slobodno vrijeme također vrijede mnogo u očima ljudi.”

Citati o sreći iz studija iz 1938. i 2014.

“Dovoljno novca za svakodnevne potrebe i malo za zadovoljstva.” (1938.)

“Znati da je stanarina plaćena i da mogu jesti zdravu hranu.” (2014.)

“Volio bih imati mali dom, ne previše stvari… ugodno društvo, dobru glazbu i knjige.” (2014.)

“Baviti se hobijima, provoditi vrijeme bezbrižno… Jednostavne stvari, pojesti dobar obrok, primati skrb i nježnost.” (2014.)

“Kad se vratim kući iz rudnika i vidim moju dječicu i ženu, sretan sam.” (1938.)

“Jednostavne stvari poput šetnji… Ne trebate puno materijalnih dobara da biste bili sretni, samo budite sretni tamo gdje jeste i s ljudima koji vas okružuju.” (2014.)

On je pošten, lojalan i posve nesposoban – kako otpustiti takvog zaposlenika

(Flickr / flickr.com/photos/martijnvandalen/)

“On je potpuno nesposoban, ali je lojalan i pošten” – bi li to trebao biti argument protiv nečijeg otkaza? Većina menadžera susrela se u karijeri s takvim problemom – kako otpustiti zaposlenika? Postoje ljudi koji uvijek dolaze na vrijeme, nikad nisu uzeli ni dana bolovanja, ako treba ostat će i preko radnog vremena, ali rezultati su im jako slabi.

Časopis Fast Company upitao je stručnjakinju Lolly Daskal za savjet. Evo što ona kaže:

“Nije teško otpustiti nekog tko loše radi i čak se ni ne trudi. Ali kad se netko zaista trudi, dijelom je i vaša obveza da takvoj osobi dopustite da postane uspješna. Evo plana što poduzeti:

Recite joj istinu. Poslodavac ste, i dužni ste toj osobi reći istinu, a to ste dužni i sebi. Sastavite popis očekivanja i pitajte ju misli li da je dorasla tome. Ako kaže da je, recite joj da treba biti brža i učinkovitija. Ako kaže da ima problema s time, zahvalite joj na iskrenosti i objasnite joj koje vještine taj posao traži.

Istodobno, pitajte je ima li nekih okolnosti za koje ne znate, a utječu na njen učinak. Primjerice, prekidaju li je možda kolege nekim svojim zahtjevima, ima li potrebne materijale i pomagala.

Zakažite sastanak za dva tjedna ili za mjesec dana, uz upozorenje da se njen učinak pozorno prati.”

Tu se plan Lolly Daskal grana u dva smjera.

PLAN A

Ako se problemi nastave, predložite dogovor: ne popravi li se učinak u roku nekoliko mjeseci, otpustit ćete je. Naravno, ne morate ponuditi plan A, ako vam je već na početku jasno da se ništa neće promijeniti. Ako ga ponudite, budite spremni uložiti još resursa u tu osobu, možda je upravo činjenica da se netko bavi njenim razvojem motivira.

PLAN B

Ako ne pristane na plan A, ili vam se plan A ne čini izvedivim, recite joj da počne tražiti drugu priliku na polju koje bi bilo prikladnije njenim vještinama. Obavijestite je o tome kad joj počinje otkazni rok.

Bez obzira na koje rješenje idete, uvijek se odnosite prema osobi koji morate otpustiti s poštovanjem. Vodite računa da će i ona u drugoj radnoj sredini govoriti o tome kakvi ste bili prema njoj u toj situaciji, kao i da drugi vaši suradnici pažljivo prate sve što se događa.

Cijela ova tema zaslužuje i dodatak vezan uz hrvatsko zakonodavstvo. Kako vam hrvatski Zakon o radu ne dopušta otpuštanje radnika koji redovno dolazi na posao i kako-tako izvršava zadatke, ne možete se riješiti zaposlenika kojima niste zadovoljni na legalan način, dok god oni formalno ispunjavaju uvjete. Za manju tvrtku jedan ili dva takva mogu biti smrtna presuda.

Neki poslodavci jednostavno otjeraju takve ljude konstantnim pritiskom i mobbingom. To je ružno i nezakonito. Drugi radije pribjegavaju maksimalno dugim probnim rokovima i zapošljavanju na određeno tijekom prve tri godine rada. Kratkotrajni ugovori na određeno na početku radnikova zaposlenja daju poslodavcu priliku da osobu koja ne doprinosi tvrtki zamijeni na vrijeme.

Devet znakova da ste daleko odmakli na putu do financijske propasti

(Flickr / flickr.com/photos/rosengrant/)

Kad je o financijskoj stabilnosti riječ, možemo za svoje probleme kriviti recesiju, poslovnu klimu, ovu ili onu vladu, ali činjenica je da smo u konačnici sami odgovorni za svoju sudbinu i rizike financijske propasti.

Važno je prepoznati znakove koji nam govore da svoje financije vodimo na pogrešan način. Američki blog Lifehack donosio svoju listu devet znakova da ste na putu ka financijskom suicidu, koju smo mi prilagodili našim prilikama:

1. Odlučili ste imati djecu, iako ste financijski nestabilni

Ako želite odgojiti djecu na ispravan način, morate biti financijski stabilni i imati dovoljno vremena da se bavite njima. Financijski nestabilni roditelji su loš uzor i pogrešan stav prema novcu se prenosi s koljena na koljeno.

Cijena brige za djecu, od odjeće, preko hrane, do obrazovanja i dodatnih aktivnosti je visoka. Tijekom prvih osamnaest godina života djeteta potrošit ćete i puno više od stotinu tisuća kuna u odnosu na ono što biste potrošili da niste imali dijete. Ako vam je prioritet sretna i zdrava obitelj, posvetite se karijeri dok ne osigurate financijsku budućnost za potomstvo.

2. Financijski ste ovisni o drugima

Prijatelji i obitelj će vam uvijek pomoći u teškim trenucima, ali želite li cijeli život biti socijalni slučaj? Nitko neće tolerirati nečiju nekompetentnost zauvijek. Prije ili kasnije će pitanje novca zagaditi vaše odnose s bližnjima.

Ako morate posuditi novac, poduzmite sve da se više ne nađete u takvoj situaciji. Izračunajte možete li smanjiti troškove, ili pokušajte zaraditi više. To izgleda teško, ali morate shvatiti da ste i vi u teškoj poziciji.

3. Zatvarate dugove kreditima

Koliko god ste u teškoj situaciji, ne smijete si dopustiti da pokrivate dugove kreditnim karticama ili, još gore, sumnjivim kreditima iz oglasa s autobusne stanice. Takvi krediti uzet će vam nezamislivo visoke kamate. Pokušajte riješiti dugove na bilo koji drugi način.

4. Oslanjate se na minus po tekućem računu

Život u minusu samo je još jedan oblik financijske neodgovornosti. Razumijemo, jedva vežete kraj s krajem. Ali budućnost je nepredvidiva. Što ako iznenada ostanete bez prihoda? Bit ćete jednako siromašni, a još ćete dugovati banci pet, deset ili puno više tisuća kuna za minus koji će vam ukinuti.

Pokušajte živjeti skromnije. Počnite koristiti mjesečno budžetiranje troškova za kontrolu svog financijskog stanja. Ključno je izaći iz minusa, ali i staviti nešto novca na stranu za neočekivane situacije poput kvara na automobilu.

5. Kockate

cat gamble

Bez obzira idete li u lokalni automat klub, igrate loto ili se kladite, potencijal za ovisnost je tu. Neki ljudi povremeno kockaju za zabavu. I to je u redu, ako imaju viška novca. Ali oni koji traže rješenje svojih financijskih nedaća u kladionici imaju još veći problem nego što misle. Svaki kladitelj tvrdi da je “tu negdje oko pozitivne nule”, ali da je to istina, kladionice bi odavno propale.

Umjesto da se kockate, višak novca, ako ga imate, sklonite na stranu. Kad skupite dovoljno, uložite ga, primjerice, kupnjom udjela u nekom fondu.

6. Živite u preskupom stambenom prostoru

Opasno je živjeti u stanu ili kući koju si ne možete priuštiti, ali i živjeti na nezgodnoj lokaciji također može biti loše. Ako vas dnevno putovanje na posao iscrpljuje jer je predugo i preskupo, to također nije dobro za vas, ali se donekle može kontrolirati učestalijim korištenjem javnog prijevoza, vožnjom biciklom kad je lijepo vrijeme i drugim mjerama.

(Flickr / flickr.com/photos/eneas/)
(Flickr / flickr.com/photos/eneas/)

Puno je opasnije ako ste kupili nekretninu koju ne možete otplaćivati. Mnogima se to u Hrvatskoj u posljednje vrijeme dogodilo, pogotovo onima koji su podizali kredite u švicarskim francima. Kako u Hrvatskoj ne postoji institucija walkouta – opcije da predate ključ banci i napustite nekretninu kupljenu na kredit – nego vas banka do smrti proganja za novac koji ste joj dužni, nemate puno opcija. Jedna od njih je da pomoć zatražite od neke od udruga koje se bore za prava korisnika stambenih kredita. Druga je da procijeniti biste li prodajom nekretnine na sadašnjem tržištu zatvoriti kredit i otići živjeti kao podstanar, što je u mnogim slučajevima isplativija varijanta.

7. Svaki mjesec trošite više nego što zarađujete

Ovo je vrlo česta pojava. Kad sjedne plaća, tjedan dana živite kao kralj, onda tri tjedna kao prosjak. Niste na dobrom putu. Morate znati svoja ograničenja, izračunati troškove i ostaviti malo prostora da se na kraju mjeseca i razveselite nečime. Cilj je svaki mjesec nešto i uštedjeti. Odgovornost je samo na vama.

8. Ne planirate za budućnost

Jedna od definicija odgovornosti je zdrava ambicija, realni ciljevi i uvijek razmišljanje unaprijed. Bez primisli na budućnost mogu živjeti studenti i đaci, ne odrasli ljudi.

Barem dva sata dnevno posvetite radu na svojoj budućnosti – životnim ciljevima i strategijama potrebnim da ih ostvarite. Čak i ako ne uspijete, ostat će vam velika vrijednost od procesa koji ste prošli.

9. Lijeni ste

Ako ste završili s radnim vremenom, otišli kući i nemate više nikakvih odgovornosti, to znači da ste lijeni. Možda zvuči čudno, ali istinito je.

Pred sobom imate još barem 5 sati produktivnog vremena, a vi ste odlučili ne raditi ništa. Ne samo to, pokazujete zapanjujuć nedostatak ambicije. Ako ne koristite to vrijeme da razvijete svoje vještine koje vas mogu dovesti do veće zarade, za bavljenje hobijem koji možda može prerasti u povremeni ili stalan posao ili za brigu o svom zdravlju, na putu ste k financijskoj propasti.

To-do lista je najvažniji uredski alat, a svi je sastavljaju pogrešno

uredski alat
(Flickr / flickr.com/photos/knitsteel/)

Blog 43Folders poznat je po dobrim savjetima za produktivnost. Naglašavaju važnost dobre to-do liste, jer obveze izvršavamo najučinkovitije ako ih zapišemo, a to je dobar uredski alat.

Svatko, naravno, ima osoban stil i pristup pisanju to-do liste, ali pokušajte ju zamisliti kao odgovoran plan za usmjeravanje pažnje i truda u bližoj budućnosti, koji konstantno evoluira.

Anatomija jedne to-do zadaće

Glavna ideja to-do zadaće jest da se može izvršiti i da bi se trebala izvršiti – to se čini očitim ali često nam se na listama nađu stvari koje su višak, a neke bitne budu izostavljene. Najbolje i najkorisnije to-do zadaće krase ove značajke:

  • izvršavaju se fizičkom radnjom
  • mogu se izvršiti odjednom
  • koristan su korak prema jasnom cilju
  • mi smo najprikladnija osoba za tu zadaću, a ne netko drugi

Razbijte zadaću na više dijelova

U svojoj knjizi Getting Things Done, David Allen uvodi pojam “sljedeća akcija” koju definira kao “Sljedeća fizička, vidljiva aktivnost kojom se trebamo uposliti kako bi trenutnu stvarnost približili izvršenju zadatka”.

Primjerice klasična to-do lista izgleda otprilike ovako: “Organiziraj večeru s klijentima”, “Očisti stan”, “Popravi auto”, ali Allen kaže da je svaka od zadaća zapravo jedan pravi mali projekt, jer zahtijevaju više od jedne aktivnosti da bi se izvršile. Naučiti poštovati distinkciju između zadaće i projekta kojeg je ta zadaća dio, vjerojatno je najvažniji korak ka poboljšanju kvalitete i učinkovitosti to-do lista.

U prvom primjeru gdje bismo trebali organizirati večeru s klijentima, moramo prvo saznati koji dan i vrijeme svima odgovara. Da bismo to napravili, trebamo ih nazvati i provjeriti. Ali prije nego ih nazovemo trebamo se sjetiti gdje smo zapisali njihove kontakte.

Tako smo od naizgled neizvedivog plana organizacije večere došli do zadaće prikupljanja kontakata. Iako to, dakako, nije sve što trebamo napraviti za organizaciju večere, očito je sljedeća stvar koju trebamo napraviti prije nego nastavimo. To je uistinu “sljedeća akcija” pa je zaslužila mjesto na našoj listi.

uredski alat
(Flickr / flickr.com/photos/9137715@N05/)

Razbijanjem projekta bilo koje veličine na njegove pripadajuće sljedeće akcije (a u redu je ako ih je nekoliko po projektu) olakšavamo si i ubrzavamo posao jer uvijek znamo što bi se trebalo sljedeće događati.

Zapravo ih zapišite

Artikuliranje naših zadaća u obliku fizičke aktivnosti(zapisivanja) – čak i kada iziskuju malo truda – ima čitav niz prednosti.
Najvažnije, to znači da ste o zadaći razmislili dovoljno dobro da možete zamisliti na koji način ćete ju izvršiti i kako ćete se osjećati dok ju budete izvršavali.

To znači da možete vizualizirati aktivnost, alate koji će vam biti potrebni i čak mjesto na kojem ćete ju obaviti. To nije tek prazna hrpa riječi koju ste zapisali na papir.

Riješite se nepotrebnih stvari i s njima ispratite stres

stres
Ovaj lijepi radni i životni prostor narušen je gomilama nepotrebnih stvari (Flickr / flickr.com/photos/polkadotcreations/)

Neuredan radni ili životni prostor može biti znak neurednog uma, ali vrijedi i obratno: rad i život u neurednom prostoru mogu poremetiti mentalne procese. Najveći problem kod neurednih prostora je nakupljanje nepotrebnih stvari. One mogu izazvati stres, narušiti unutarnji mir, poremetiti koncentraciju potrebnu za obavljanje posla i odvući pozornost s bitnih stvari.

Bloger Henrik Edberg uvjeren je da se nepotrebnih stvari možete riješiti uz nekoliko jednostavnih strategija, koje čak ni ne traže puno vremena.

Najvažnije je biti svjestan da nagomilane stvari izazivaju osjećaj nelagode i stresa. Ne vjerujete li u to, prisjetite se koliko ste se mirnije i lakše osjećali prošli put kad ste doveli svoj prostor u red.

Oproštaj od nepotrebnih stvari, pa makar i samo iz jedne ladice, može biti pozitivno mentalno i emocionalno iskustvo, na stranu praktičnost i oslobođen prostor. Možda čak i možete nešto što vam ne treba staviti na Njuškalo i zaraditi koju kunu. Ili možete usrećiti nekoga kome treba baš to čega se vi želite riješiti.

Za Edbergov program dovoljno je 5 do 10 minuta dnevno. To je samo mala akcija čišćenja, ali za nekoga će to biti i prvi korak ka pojednostavljenju unutarnjeg i vanjskog života.

Evo Edbergove metode:

1. Odaberite policu ili ladicu. Ispraznite je i očistite krpom. Sve što je bilo u njoj stavite na hrpu.

2. Odlučite što ćete s predmetima iz hrpe. Uzmite svaki u ruke i zapitajte se, jesam li koristio ovo tijekom proteklih dvanaest mjeseci? Ako je odgovor na to pitanje ne, vjerojatno je da taj predmet nećete koristiti ni u budućnosti.

3. Odlučite, darovati ili baciti u smeće. Ako ste odlučili da nećete zadržati neki predmet, razmislite poznajete li nekoga tko bi ga htio imati. Ili ga darujte dobrotvornoj organizaciji. Odvojite predmete koji idu nekome od onih koji idu u smeće.

4. Pronađite dom predmetima koji ostaju. Odlučite o točnom mjestu gdje ćete ga pohraniti, tako da ga lakše pronađete. Odaberite mjesto na kojem neće stvarati nered.

5. Ako niste sigurni, stavite predmet u polugodišnju kutiju. Zatim je pospremite negdje gdje vam je pri ruci. Na njoj napišite datum kad ste je utemeljili. Ako prođe još šest mjeseci, a vi niste posegnuli za sadržajem kutije, slobodno ga bacite ili darujte.

I to je to. Pet do deset minuta dnevno, i uskoro ćete se riješiti svega nepotrebnog.