5 razloga zbog kojih je život u dugovima još uvijek vaša svakodnevnica

život u dugovima

Težak je taj život u dugovima. Božić stiže, a to znači da će novac početi bježati iz vašeg novčanika nevjerojatnom brzinom. Bez obzira koliko govorimo o miru na zemlji i svim ljudima dobre volje, to je ono što se računa. Stvarnost blagdana je plaćanje darova, zabava i dodatne hrane. Ako ste već u dugovima, bit će i gore.

Možda vas privlači razmišljanje da ćete biti rastrošni još samo za ove blagdane, pa se stisnuti od siječnja, ali taj način razmišljanja vas drži u dugovima.

Evo pet razloga zašto je vaša financijska situacija pod stalnom prijetnjom dugova:

1. Ne budžetirate i ne pratite troškove

Neki ljudi vole brojke i danima mogu reorganizirati svoje budžete. Znate tko ste.

Za sve ostale, budžet je nešto dosadno, ograničavajuće, glupo… odaberite sami.

Međutim, ako ne znate kuda vaš novac ide, niti koliko točno zarađujete mjesečno, nikad nećete izaći iz dugova. Svaki put kad dođete na bankomat, pitate se ima li na računu novca ili ne.

Praćenje financija nekad je uključivalo korištenje olovki i tablica. Danas postoje i elektronička rješenja, koja će sve za vas obaviti brzo i besplatno. Nema više izlika.

2. Kupujete za zabavu

Jednom kad trošenje postane rekreacije, pozdravite se s ušteđevinom. Osim ako imate velike prihode namijenjene trošenju, vjerojatno si ne možete priuštiti bezobzirno trošenje.

Ljudi koji se zabavljaju kupovinom troše impulzivno. Vide nešto, požele to i kupe, ne zanima ih treba li im to ili mogu li si to priuštiti. Ako provodite vrijeme lutajući šoping centrima, nemojte se čuditi ako vam je ušteđevina izražena jednoznamenkastim brojkama, a računi od kreditnih kartica lete u nebesa.

3. Okruženi ste ljudima naviklima na život u dugovima

Nikad se nećete spasiti ako imate društvo u kojem svi konstantno pokušavaju nadmašiti ostale. To nije dobro za vaš novčanik.

Ne morate napustiti dobre prijatelje, ali promislite o znancima kojima je važnije ostaviti dojam nego biti prijatelj. Umjesto toga, potražite istomišljenike koji će vas cijeniti i ako si ne možete priuštiti da svaki tjedan večerate u najskupljem restoranu u gradu.

4. Imate mentalitet odlaganja

Evo nekih izlika koje možda koristite:

  • Čim prođu blagdani, napravit ću budžet.
  • Čim dobijem bolji posao, počet ću otplaćivati dugove.
  • Čim kupim još ovo, prestat ću trošiti novac na nepotrebne stvari.

Nikad neće doći savršeni trenutak. Pametno upravljanje osobnim financijama je poput vježbanja i zdrave prehrane: uvijek ćete pronaći razlog za odlaganje. Čekanje da se zvijezde poklope je siguran način za vječni ostanak u dugovima.

5. Imate karakternu manu

Budimo brutalno realni: možda vam je sudbina zauvijek ostati u dugovima jer ste previše lijeni, slabi ili povodljivi. Joj.

Želimo misliti da je dug posljedica događaja koje ne možemo kontrolirati: loše ekonomije, tržišta nekretnina… Međutim, na kraju dana, moramo preuzeti odgovornost za svoje ponašanje.

Ne govorimo o siromasima, o ljudima koji su doživjeli katastrofu poput invalidnosti, koja ih je gurnula preko ruba.

Govorimo o obiteljima iz srednje klase koje žive kao bogataši, iako znaju da si to ne mogu priuštiti. Moramo priznati svoj udio u svojim dugovima.

Da smo živjeli malo ispod svojih mogućnosti i štedili za crne dane, možda bi nam sada bilo lakše. Što vi mislite?

10 savjeta za moćniji govor tijela

Photo Flickr/kris krug

Govor tijela je ključan dio komunikacije. Evo deset savjeta Carol Kinsey Goman, osobe koja je doktorirala na temu poslovne komunikacije. Ovako možete poboljšati govor tijela:

1. Kako bi povećali samopouzdanje, zauzmite “moćnu pozu”

Istraživanja na Harvardu i Columbiji pokazuju da otvoreno, “moćno” držanje (primjerice kad se naslonite na sjedalicu, stavite ruke iza glave i noge na stol, ili stojite raširenih ruku i nogu) može u samo dvije minute povećati razinu testosterona – hormona koji je povezan s moći i dominacijom – i umanjiti razinu kortizola, hormona stresa.

Ovo isprobajte kad se osjećate nesigurno, a želite odati dojam samouvjerenosti. Osim što vam utječe na razinu hormona, ovakvo držanje povećava subjektivan osjećaj moći, i otpornost na rizik. Studija je također otkrila da je ljudima bitniji njihov dojam (osjećaj) o vama, nego ono što govorite.

2. Kako bi povećali angažiranost, slušajte ljude

Ako želite da ljudi slobodno govore svoje mišljenje, nemojte ništa raditi dok oni pričaju. Izbjegavajte pregledavanje mobitela, sata, ili gledanje uokolo. Fokusirajte se na govornika; okrenite glavu i trup prema njima, i održite kontakt očima. Možete se i blago nagnuti unaprijed, i kimati glavom kako bi pokazali da ste zainteresirani i pozorni. Važno je čuti ljude. Ali jednako je važno i da oni znaju da ih slušate.

3. Kako bi potaknuli suradnju, uklonite granice

Fizičke prepreke su često pogubne za suradnju. Uklonite sve što vam blokira pogled prema ostatku tima. Čak i na pauzi za kavu, pazite da se ne ograđujete od drugih tako da držite šalicu tako da blokirate kontakt s drugima. Jedan direktor je rekao da može procijeniti koliko mu se tim osjeća ugodno po visini držanja šalice kave. Što su pojedinci nesigurniji, to će više držati šalicu kave. Ljudima je ugodnije kad šalicu drže u visini struka, nego u visini prsa.

4. Kako bi se povezali s nekim, rukujte se s njima

Dodir je najosnovniji i najmoćniji neverbalni znak. Dodir ruke, dlana ili ramena stvara povezanost u djeliću sekunde. Na radnom mjestu dodir i toplina se stvaraju rukovanjem, jer ovakav kontakt stvara dugotrajni dojam. Studija o rukovanju pokazala da je ljudima dvaput lakše zapamtiti nekoga ako se s njime rukuju. Istraživači su otkrili da se ljudi ponašaju otvorenije i više prijateljski, prema ljudima s kojima su se rukovali.

5. Kako bi potaknuli dobre osjećaje, smiješite se

Iskren osmjeh ne stimulira samo vaše zadovoljstvo, već njime drugima dajete do znanja da ste pristupačni, pouzdani, i spremni na suradnju. Iskren osmjeh dolazi polako, zatvara vam oči (ne do kraja), osvjetljava vam lice, i nestaje polako. Što je još važnije, osmjeh direktno utječe na tuđu percepciju: kad se nekome nasmiješite, gotovo uvijek će vam uzvratiti. I, budući da ekspresije lica potiču osjećaje, uzvratni osmijeh mijenja pozitivno mijenja emotivno stanje druge osobe.

6. Kako bi pokazali da se s nekime slažete, kopirajte njihov govor tijela i ekspresiju

Kad klijenti i poslovni partneri nesvjesno imitiraju vaš govor tijela, tako pokazuju da se slažu s vama. Kad svjesno imitirate tuđe držanje, možete stvoriti povezanost i uzajamnost. Zrcaljenje počinje promatranjem tuđih izraza lica i tijela, i potom suptilnim kopiranjem ekspresija i držanja. Tako će druga osoba osjetiti da ih razumijete i prihvaćate.

7. Kako bi poboljšali govor, koristite se rukama

Slike mozga su pokazale da je dio mozga zvan Broca područje (koje je važno pri govoru), aktivno i kad se koristimo rukama. Budući da su gestikulacije rukama povezane s govorom, mogu nam pomoći i da poboljšamo proces razmišljanja.

Kad direktori uključe gestikulacije rukama u govor, njihov se sadržaj govora također poboljša. Isprobajte ovu jednostavnu, ali moćnu tehniku, i imat ćete jasnije misli, a rečenice će vam biti sažetije.

8. Kako bi otkrili istinu, promatrajte tuđa stopala

Kad ljudi uče kontrolirati govor tijela, primarno se fokusiraju na ekspresije lica, držanje, i pokrete ruku. Ali budući da su zaboravili na noge i stopala, često im se tamo vidi nesigurnost. Ljudi pod stresom će često pokazati nervozu i tjeskobu pokretima stopalom. Stopala će im se tresti, migoljiti, i kriti se iza namještaja. Studije pokazuju da promatrači najbolje mogu prosuditi emotivno stanje govornika kad mu vide cijelo tijelo. Možda toga niste svjesni, ali instinktivno promatrate i pokrete stopalima.

9. Kako bi zvučali uvjerljivo, nemojte se derati

Prije govora ili bitnog poziva, opustite glas tako da padne na optimalnu, tako da zatvorenih ustiju stvarate zvukove “uumm humm, um hum, um hum…” ako ste žena, pripazite da ne povisujete glas na kraju rečenice, jer to zvuči kao da tražite odobrenje. Kad iznosite mišljenje, najuvjerljivije ćete zvučati ako krenete u jednom tonu, tijekom rečenice malo podignete glas da bi na kraju rečenice ponovo spustili.

10. Kako bi poboljšali pamćenje, nemojte križati noge i ruke

Allan i Barbara Pease istraživali su govor tijela i otkrili su nešto neočekivano: Kad su dobrovoljci išli na predavanje prekriženih ruku i nogu, zapamtili su 38% manje od onih koji su imali otvoren govor tijela. Nemojte križati ruke i noge ako želite povećati pozornost. Ako vaši slušatelji pokazuju obrambeni govor tijela, promijenite taktiku; uzmite pauzu, ili ih zamolite da se pokrenu – i nemojte ih pokušavati uvjeriti u išta dok nemaju otvoreno držanje.

Ako pratite ovih deset jednostavnih i moćnih savjeta, poboljšat ćete govor tijela, i neverbalnu komunikaciju na poslu.

Mali večernji ritual kojim ćete pripremiti bolji sutrašnji dan

večernji ritual

Nekim ljudima dan završi na način da zaspu čim im glava dodirne jastuk, a postojimo i mi ostali. Ležimo i barem pola sata prevrćemo po događajima dana. Vrtimo razgovore i grozimo se gluposti koje smo rekli. Prisjetimo se stvari koje smo zaboravili učiniti, kao i stvari koje nismo uspjeli.

Budimo iskreni, u tome nema ničeg korisnog. Samo jačamo vlastitu sumnju u sebe. Dakle, što kad bismo tih besanih pola sata upotrijebili kako bismo učinili nešto konstruktivno? Što kad bi mogli učiniti nešto zbog čega bismo se na kraju dana osjećali bolje i veselili se sutrašnjem, boljem, danu? Kakav večernji ritual nam je potreban?

Dobre vijesti. To je moguće. Kad se pojave negativne misli na kraju dana, upitajte se sljedeće:

1. Što je danas bilo vrijedno zahvalnosti?

Umjesto da se usmjerite na sve što je pošlo po zlu, upitajte se zbog čega ste zahvalni. To je sjajan način da se prisilite na razmišljanje o nečem pozitivnom što se dogodilo u negativnom danu. Zahvalnost je dobar način za promjenu stava i perspektive.

2. Što mi je danas donijelo osmijeh?

Najbolji način za popravljanje raspoloženja je prisjećanje na stvari zbog kojih ste se osmjehnuli. Dopušteno je sve čega se možete sjetiti. Nije važno koliko malo ili beznačajno se doima. Ako vam je vratilo osmijeh na lice, broji se. Jeste li primili kompliment od nepoznate osobe? Jeste li imali vremena za produžiti ležanje u krevetu za 15 minuta jutros?

3. Kako se osjećam upravo sada?

Ako je odgovor loše, i to je u redu. Da, svrha ovih sedam pitanja je da pobudite pozitivne osjećaje. Ali to ne znači da ovaj proces treba biti lažno sladunjav ili zanijekati da postoje negativni osjećaji. Ima nečeg što nas jača kad priznamo kako se zaista osjećamo. Ako se osjećate dobro, tim bolje!

4. Kako su se drugi danas osjećali zbog mene?

Ovo je još jedno pitanje na koje možda nemate pozitivan odgovor. I to je u redu. Istina je da svi imamo dane kad jednostavno ne dajemo pozitivan doprinos životima drugih. Ružno je kad moramo pomisliti da smo učinili stvari zbog kojih su se drugi loše osjećali, ali to nas razmišljanje može pripremiti za to da promijenimo pristup.

5. Pod kolikim sam stresom?

Stres nam se prikrade. Često ste usred rješavanja problema, gašenja požara i preživljavanja, a onda udarite u emocionalni zid. Rezultat može biti bilo što, od suzne emocionalne epizode, do istresanja na nekog od najbližih, tko to uopće ne zaslužuje. Ovo pitanje će vam pomoći da budete iskreni prema sebi kad je riječ o razini stresa pod kojom se trenutno nalazite, te kad morate isplanirati kako umanjiti taj stres prije nego vas dokrajči.

6. Što mogu učiniti ako se želim bolje osjećati sutra?

Prije nego odgovorite, nemojte zaboraviti da je cilj ovog pitanja da se poveselite sutrašnjem danu. Dakle, “sve” nije dobar odgovor. Umjesto toga, odaberite nekoliko specifičnih stvari. Ne možete do sutra izgubiti 15 kilograma, ali možete odlučiti da ćete ručati salatu umjesto sendviča s pohanom piletinom.

7. Čemu me današnji dan naučio?

Ako ste naučili i jednu novu stvar, imate nešto pozitivno s čime možete završiti dan. Možda najvažnije pitanje za vaš večernji ritual. Kažu da je razlika između uspješnih ljudi i ostalih u tome što uspješni mogu i najgori dan prihvatiti objeručke, ako su tijekom njega nešto naučili.

(izvor Life Optimizer)

Kako bi bili sretni, razbijte rutinu i izbjegavajte “hedoničku adaptaciju”

razbijte rutinu

Što god vas uveseljava, može vam s vremenom dosaditi. To je zbog takozvane “hedoničke adaptacije”. Laički rečeno, ne postoji ni jedna stvar koja će vas vječno uveseljavati. Nakon nekog vremena, naviknut ćete se na to, i tražit ćete nešto drukčije. Trebate nove stvari: razbijte rutinu.

Ljudi se s vremenom dobro prilagode svakoj situaciji. Čak i ako cijelog života nečemu težimo, kad to napokon dobijemo, brzo se naviknemo. Ubrzo nam to postaje normalno – a kad je normalno, može lako postati dosadno. Nema veze jesmo li desetljećima radili kako bi nešto postigli, kad nešto imamo, nije nam više zanimljivo. Kako bi ovo izbjegli, trebamo stvari održavati svježima. Sveučilišna profesorica s University of California predlaže sljedeće:

“Novost, raznolikost, i iznenenađenje mogu spriječiti ili usporiti adaptaciju. Uzmimo za primjer brak. Vjenčali ste se i sretni ste. Studije su pokazale da nakon otprilike dvije godine ljudska sreća opada na razinu na kojoj je bila prije braka. To ne znači da ste nezadovoljni brakom, ali ste se u do neke mjere na njega naviknuli. Stoga trebate ubaciti pozitivne novosti, raznolikost, i iznenađenja. Nemojte svaki petak gledati serije; začinite stvari. Radite drukčije stvari s partnerom. Ciljajte na pozitivna iznenađenja. Ista stvar je i s poslom. Otvorite se novim prilikama i izazovima. Riskirajte, učite nove stvari, i upoznajte nove ljude.”

Novost i raznolikost nije lako postići jer zahtijevaju od nas da razbijemo rutine. Rutine su lagane. Potraga za drukčijim stvarima je teška. Ali ne zaboravite koliko je dosada moćna stvar. Može nas natjerati da vrijedne stvari u životu shvaćamo zdravo za gotovo. Naravno, i protiv toga postoji lijek: prakticirajte zahvalnost, jer uzbudljivost sama po sebi nije dovoljna.

Razbijte rutinu!

(preuzeto s lifehackera)

Konrad Adenauer

Konrad Adenauer
Konrad Adenauer
Prihvati ljude takve kakvi jesu, drugi ne postoje.

Konrad Adenauer

5 jednostavnih načina kako poboljšati rad mozga i izoštriti misli

Mozak upravlja svime. Bilo da je riječ o žustroj raspravi, spremanju ispita, pisanju poezije ili upravljanju krizom u uredu – potrebna vam je pomoć moga. Vaš učinak ovisi uvelike o vašem mentalnom stanju. Stoga psiholozi savjetuju da mozak održavate zdravim kako bi izoštrili misli. Ali kako poboljšati rad mozga?

Ne postoji nikakav kompliciran način za poboljšanje rada mozga. Koraci su u biti jednostavni, a njima možete poboljšati vlastitu radnu inteligenciju. Evo nekoliko savjeta bloga pickthebrain:

1. Neka vam tijelo bude aktivno

Mnogi ljudi ne shvaćaju da je u zdravom tijelu zdrav i um. Mnoge studije su pokazale povezanost tijela i uma, i zaključili su da što je osoba fizički manje aktivnija, to će joj moždana moć biti slabija.

Tjelovježba potiče cirkulaciju i energizira mozak. To ne znači da se morate znojiti kao ludi; čak i 20 minuta brzog hoda dnevno je dovoljno.

2. Organizirajte podatke

Vaš mozak obožava red, i teže pamti stvari koje nisu posložene. Stoga trebate odvojiti vremena za organizaciju potrebnih podataka kako ih bi se lakše sjetili. Što je kompleksnija građa, to je organizacija bitnija.

3. Stvarajte izazove sebi samima

Ovo je jedna od najbitnijih stvari koju trebate raditi ako želite poboljšati rad mozga. Ako previše igrate na sigurno, i obitavate u komfornoj zoni, mentalna oštrina će vam lagano opadati.

Mozak se ulijeni kad mu je preugodno, pa ga trebate povremeno stimulirati novim izazovima. Nemojte se bojati baciti na nove projekte i pothvate u vašoj tvrtki.

4. Vježbajte mozak

Postoje tipične vježbe koje vam stimuliraju mozak i poboljšavaju tok misli. Igrajte sudoku, dual-N-back, ili rješavajte križaljke.

Možete čak izvući iz ormara vašu zbirku zadataka iz matematike, jer je vježbanje matematike jedan od najboljih načina za potaknuti mozak da radi. Bitno je održati mozak aktivnim, energiziranim, i oštrim.

5. Kako poboljšati rad mozga: čitajte

Što više čitate, to će vaše misli i percepcija biti bolje. U dnevni raspored ubacite čitanje barem dvadeset stranica knjige po vašem izboru. Čitajte i novine, časopise, i internet portale.

kad mozak hranite novim informacijama iz raznih izvora, razvit ćete razum, znanje i percepciju.

Osim ovih pet savjeta, bitno je i da se zdravo hranite, pijete puno vode, i spavate minimalno 7 sati noću. Doktori savjetuju i omega 3 masne kiseline, a u posljednje vrijeme i kofein. Budite smireni, fokusirani, i poboljšajte rad mozga.

Digitalni stres: kako se riješiti pritiska u suvremenom svijetu

digitalni stres

Da me pitate koji je ključ dugovječnosti, rekao bih da je to izbjegavanje zabrinutosti, stresa i napetosti. A da me ne pitate, svejedno bih to rekao.” – George F. Burns

Dajte onome što radite i osobi s kojom jeste dar vaše pozornosti.” – Jim Rohn

Danas je život drugačiji nego kad sam bio klinac u 80-ima i ranim 90-ima. Imali smo nekoliko programa na televizoru i Nintendo. To je bilo to.

Danas imamo pametne telefone kojima pregledavamo internet, radimo na njima i igramo se. Provodimo sate pred kompjutorima, i dio dana smo uvijek online.

Toliko je informacija. Toliko je potencijalnih distrakcija i izvora pa se čini da su ljudi pod više stresa nego ikad u prošlosti. Digitalni stres je nova kategorija.

Živjeti i raditi u naše doba nije uvijek lako.

Evo 10 navika koje meni pomažu da zadržim pozornost na onom što je doista bitno – na poslu i privatno –  a istodobno minimaliziram stres.

1. Isključite obavjesti

Kako biste ostali fokusirani, prva jednostavna stvar je gašenje svih obavjesti u:

  • Vašem email programu
  • Programima za poruke
  • Društvenim medijima i igrama

Zatim se vratite onom što je zaista bitno, a ove obavjesti su vas svojim zvukovima prekidale i odvlačile vam pozornost.

2. Maknite svoj pametni telefon od svog vremena za sebe i vremena za posao

Najlakši način za izbjeći to da vam pametni telefon odvuče pozornost je da postavite male zapreke kako vam ne bi bilo tako lako pristupiti mu.

Evo što ja radim:

  • Stišam telefon
  • Stavim ga u sobu na drugom kraju kuće
  • Nekoliko puta dnevno provjerim ima li poruka

Često radim isto navečer ili vikendom, kako mi vrijeme za sebe ne bi prekinule distrakcije.

3. Iskopčajte se ili upotrijebite aplikaciju za fokusiranje na bitno

Kad pišem ili radim, obično iskopčam internet.

Ako to nije moguće, upotrijebite dodatak za preglednik, primjerice StayFocusd, i privremeno blokirajte stranice za koje znate da na njima tratite vrijeme.

4. Izbjegnite digitalni stres zakazivanjem provjere mailova i društvenih mreža

Svjesno odaberite kad ćete se baviti mailovima, društvenim mrežama i drugim takvim zadacima.

Umjesto da to radite kad god vam je dosadno ili ste pod stresom. Ili jednostavno jer ste navikli to raditi 10-20 puta dnevno.

Takve stvari rješavam svaki dan oko 4 sata poslijepodne. Tada sam pri kraju s radnim danom i proveo sam već nekoliko sati radeći stvari koje su najvažnije, te traže moj fokus i energiju.

5. Ako osjetite potrebu nešto provjeriti prije zakazanog vremena, zastanite

Sjedite ili stojite mirno jednu minutu. Impuls će nestati i možete se vratiti poslu. Umjesto da skrenete s puta i izgubite 15-30 minuta.

6. Prestante uspoređivati svoj život s tuđim reklamnim spotom

Kad se počnete uspoređivati s životima starih školskih kolega, prijatelja i slavnih osoba na Instagramu i Facebooku, i kad svaki dan gledate njihove savršene domove, djecu, poslove i živote, to će vam donijeti mnogo stresa i uništiti samopouzdanje.

Što možete ako ste zapeli u toj navici?

  • Sjetite se da je ono što dijele samo reklamni spot, najpozitivniji trenuci njihovih života. Ima i drugih stvari koje im se događaju, ali njih ne vidite.
  • Usmjerite se na to da uspoređujete sebe sa sobom. Uočite koliko ste napredovali, što ste naučili i što ste prevladali.

7. Iskopčajte se preko vikenda

Odmaknite se od posla i od interneta preko vikenda. Ostavite svoj poslovni mobitel na poslu.

Ako to nije moguće, svedite stvari na minimum:

  • Stišajte poslovni mobitel i provjerite ga svaka 24 sata.
  • Jednom tijekom vikenda kratko (2 minute) pregledajte mailove.
  • Odgovorite samo na pozive, poruke i mailove koji su jako važni. Ostalo ostavite za ponedjeljak.

8. Održavajte radni prostor jednostavnim

Kompjutor ima mogućnost pristupa beskonačnoj količini informacija, mnogim zadacima i mailovima. Da vas ne uvuče u digitalni stres, odmaknite se malo. Do radnog prostora u kojem se kompjutor nalazi.

Neka to bude jednostavan i umirujuć prostor kako bi vam um bio usmjereniji i manje podložan konfuziji i stresu.

Moj se sastoji od crnog stola, laptopa, malo cvijeća, čaše vode i komada papira, na koji zapisujem sljedeći zadatak.

9. Upravljajte svojim dotokom informacija

Upitajte se:

Koje newslettere koje primam mailom sam ustvari pročitao i dobio nešto dobro od njih tijekom proteklih 30 dana?

Koje podcaste sam poslušao i dobio od njih neku vrijednost u ovom mjesecu?

Upitajte se isto za magazine, blogove, forume i tako dalje. Zatim izdvojite 5-15 minuta da otkažete pretplatu na one koji vam samo zauzimaju mjesto u inboxu, telefonu, favoritima ili na policama.

Vrijeme je ograničeno. Kao i vaša pozornost.

Koristite ih oboje na način koji obogaćuje vaš život i usmjerite se na najbolje izvore informacija. Ta jednostavna vježba može postati iznenađujuće učinkovita u nastojanju da se riješite mentalnih višaka i pročistite misli.

10. Sjetite se 3 male riječi na putu do mentalnog zdravlja: jedno po jedno

 

Kad osjećate da su vas pregazili svi tabovi otvoreni u vašem internetskom pregledniku i propuštene poruke, kad vam nešto odvuče pozornost, a želite samo provesti malo vremena s voljenim osobama, i kad se stres gomila, sjetite se te tri riječi.

Udahnite i dopustite im da vas povežu s ovim trenutkom i pojednostave stvari za vas. Upotrijebite ih kako biste usporili, kako biste pronašli jasnoću u onome što morate učiniti i kako biste izoštrili svoj fokus i pozornost.

(prilagođeno s Positivity bloga)

Dokaz da su vještine i iskustvo bitniji od karizme

Često je rasprava rađa li se netko kao vođa, ili se to može naučiti kroz iskustvo. Istraživači na Sveučilištu Stanford i Erasmus su tom pitanju pristupili iz sasvim novog kuta gledišta.

Pitajte nekoga koje su karakteristike vođe, i često ćete čuti: karizma, uvjerljivost, i karakter. Dokazi za to su i izbori u Hrvatskoj, gdje se nekoliko puta dogodilo da na parlamentarnim izborima pobijedi upravo stranka s najkarizmatičnijim vođom.

Ali Lindred Greer sa Stanforda, tvrdi da je slika karizmatičnog vođe previše romantizirana, i da dobar vođa mora zaraditi svoj autoritet.

Rezultati studije, koji će biti objavljeni u sljedećem broju “Journal of Applied Psychology”, otkrivaju važnost zapošljavanja i promoviranja vođa u skladu s jasnim podacima i procjenama učinkovitosti, naspram postavljanja vođe prema sposobnosti upravljanja timom.

Istraživači su ovo zaključili nakon više provedenih studija. Najveća od njih bila je terenska studija provedena na 49 timova s ukupno 1 126 zaposlenika u nizozemskoj tvrtki: Kad su trebali napraviti reviziju proračuna kako bi otkrili financijske prevare i izbjegavanje poreza, timovi čiji su vođe bili stručniji u reviziji, imali su bolje rezultate. “Ako vođa tima nema duboko, tehničko razumijevanje prevare na porezima, odvest će tim u krivom smjeru.”, rekla je Greer u intervjuu za “Harvard Business Review”.

Greer je dodala da ustaljeno mišljenje da treba “glumiti dok ne uspijete” nije loša metoda za napredak, i da postoje znanstveni dokazi da neke vođe stječu moć čisto na račun svoje osobnosti i uvjerljivosti, ali da nas to odvlači od toga da “vidimo koji ljudi uopće posjeduju potrebne kvalitete.”

U drugom segmentu istraživanja, studija je prikazala proces odabira vođe. Nisu ih pitali da rješavaju svakodnevne poslovne zadatke, već su pitali timove da izaberu s popisa predmete koje bi uzeli nakon preživljavanja pada aviona u pustinji. Njihov odabir predmeta usporedili su s izborima stručnjaka za preživljavanje u prirodi. Jedan tim je imao autonomiju, dok su drugom timu istraživači naložili da postave vođu u situaciji da se ne mogu složiti. Svih 49 timova su bili svrstani u prvu odnosno drugu grupu.

Tijekom pauze, grupama koje su odabrale vođu bilo je rečeno koliko je svaki pojedini član tima znao, i koji je bio opći rezultat grupe. Potom su ih pitali da se ponovo sastanu, i naprave ponovljen izbor predmeta. Također im je omogućeno da izaberu novog vođu.

Čak i kad su imali saznanje tko je bio najkompetentniji i najuspješniji, njihov izbor je sve iznenadio. Greer je rekla:

“Ovo me potpuno šokiralo. Samo 55% timova su izabrali najstručniju osobu. Četrdeset pet posto nije izabralo najvećeg stručnjaka, čak i kad su znali tko je najbolji. Umjesto toga, izabrali su osobu koje su bile primjerice više, glasnije, ili samopouzdanije.”

Timovi koji nisu trebali odabrati vođu na kraju nisu imali toliko dobre rezultate kao oni koji su odabrali najkompetentniju osobu, ali su bili bolji od onih koji su slijepo vjerovali osobi s najviše karizme. Greer tvrdi da su slične vježbe tijekom godina donijele iste rezultate.

Potaknuta rezultatima studije, Greer vjeruje da tvrtke trebaju iskoristiti tri strategije kako bi osigurale da odabiru pravog vođu:

Birajte najkompetentniju osobu. Iskoristite objektivna mjerenja stručnosti, i nemojte vođe određivati po vezama, uvjerljivosti, ili “dojmu autoriteta”.

Držite se podataka. Dobar vođa će cijeniti tuđe vještine i stručnost, i bit će voljan dijeliti moć kad smatra da nije najprikladnija osoba za donijeti odluku.

Redovito provjeravajte vještine. Greer predlaže da bi tvrtke redovito trebale provjeravati koja je osoba najstručnija za pronaći rješenje pojedine situacije. “Bolje ćete odabrati vođe kad znate tko je jak u kojem području, a čak tijekom jednog projekta se znaju mijenjati prioriteti, sukladno problemima koji su ispred vas.” Rekla je.

Zaključuje da je za svaku tvrtku problematično kad “precjenjuju karizmu vođe, a podcjenjuju vještine i iskustvo.”

(preuzeto s fastcompany)