7 strategija za preživljavanje na poslu koji mrzite i pripremu za dati otkaz

Autor
Marko Ćustić
-

Samo 13 posto ljudi je zaista predano poslu, kaže Gallupovo istraživanje iz 2013. na zaposlenicima iz 142 zemlje svijeta. Milijarde ljudi na svijetu nezaintereseriane su za svoj posao.

Toliko vremena u svojim najboljim godinama provedemo radeći, da se učinak toga osjeti na svemu ostalom u našim životima. Kad se osjećamo frustrirano, ti osjećaji prelaze u naše osobne živote, čine nas razdražljivima, nemirnima i nesretnima. Naši odnosi pate, a samopouzdanje pade.

Kako tolerirati i možda čak zavoljeti posao koji ne možete napustiti

Želim ljudima pomoći da otkriju što je njihova strast i da počnu provoditi vrijeme radeći ono što im je zaista važno. Kako ljudi otkrivaju svoje strasti i snage, često promijene karijeru. Međutim, ponekad nije najbolja opcija odmah dati otkaz. Ako imate stambeni kredit, obitelj i režije nad glavom, trenutni otkaz nije baš mudar kratkoročni plan.

Srećom, postoje strategije za preživljavanje – čak i procvat – na poslu koji ne volite. Možda čak počnete i uživati u njemu.

Evo 7 tehnika za lakši život kad iznutra vrištite “Želim dati otkaz!”

1. Shvatite tko ste

Postanite stručnjak za sebe. Posao koji prezirete daje vam mnogo prilika za to. Kako otkrivate svoje želje, čimbenike u kojima trenutno uživate, i što ne podnosite na svom poslu, zapisujte ih. Vodite dnevnik s tim informacijama. Čim bolje sebe razumijete, više ćete znati o tome u kakvoj radnoj okolini ćete najbolje funkcionirati, i moći ćete postaviti dugoročne ciljeve o promjeni radnog mjesta ili karijere. Znati tko ste je ključan korak u postizanju maksimalnog učinka na svoj život. Kad otkrijete što vas pokreće i koje prirodne snage imate, bit ćete bliže saznanju u kakvom radnom okruženju ćete zablistati.

Najviše će vas ispuniti karijera koja je u skladu s vašom osobnošću i dopušta vam da iskoristite svoje jedinstvene snage, radeći ono što volite. Nemoguće je pronaći posao koji volite, ako ne znate što volite raditi. Neka to otkriće bude vaša misija!

Ako ne znate tko ste, zamolite prijatelje i obitelj da navedu tri vaše jake strane. Pročitajte i neku od knjiga o samootkrivanju, What Color is Your Parachute od Richarda N. Bollesa ili I Could Do Anything if I Only Knew What it Was od Barbare Sher. Testirajte se pomoću Myers-Briggsova testa, testa How to Fascinate od Sally Hogshead, ili testa Holland Code.

2. Maksimizirajte svoje snage

Jednom kad shvatite u čemu ste jaki, kapitalizirajte to. Čak i ako se ne zamišljate dugoročno na ovom poslu možda vaša tvrtka radi nešto na područjima koja vas zanimaju. Uživate li planirati događaje? Prijavite se za organizaciju blagdanskog domjenka. Jeste li prijateljski raspoloženi i dobri u komunikaciji? Ponudite se za angažman na odnosima s javnošću. Ključno je prijaviti se za nešto što će vam pomoći da razvijete svoje snage, a onda biti izvrstan u tome. Ako odradite sjajan posao na projektu u kojem uživate, barem dio dana radit ćete nešto što vas uzbuđuje. Također, preuzmete li inicijativu i odradite dobar posao, otvorit će vam se mogućnost za još takvih projekata u budućnosti.

3. Pregovarajte o rasporedu

Neki poslovi su nesnosni zbog dugog putovanja ili rasporeda. Možete li dogovoriti da radite dulja 4 dana umjesto 5 kraćih, kako biste eliminirali jedan dan putovanja (i uživali u 3-dnevnim vikendima)? Imate li klizno radno vrijeme, pa da možete početi ranije ili kasnije, kako biste izbjegli gužvu u prometu? Spada li vaš posao u one koji bi se jedan dan u tjednu mogli obaviti i od kuće? Bi li vam tvrtka dopustila da uštedite dane godišnjeg i odete na putovanje dugo mjesec dana? Razgovarajte sa svojim šefom, nikad ne znate kakve mogućnosti postoje ako ne pitate. Prilagodite li raspored svom životnom stilu, manje ćete biti frustrirani zbog posla.

4. Povežite se sa suradnicima

Odaberite jednog od svojih suradnika tko vas inspirira i provodite više vremena s njim ili njom. Prošetajte se tijekom pauze za ručak, javite se dobrovoljno za suradnju na projektu, ili pokrenite prijateljski fitness izazov. Ne mora to biti samo netko tko vas inspirira u smislu karijere. Može to biti i netko tko je više fit od vas, tko je izvrstan u upravljanju stresom, tko vam daje savjete o roditeljstvu ili vas inspirira iz bilo kojeg drugog razloga. Život je povezivanje s drugima. Mnoga doživotna prijateljstva počela su na radnom mjestu. Iskoristite svakodnevnu priliku za izgradnju odnosa s drugima na radnom mjestu. Možda ćete otkriti sjajne kolege koji će učiniti posao nečim čemu se radujete.

5. Budite svjetlo nečijeg dana

Trudite se postati svjetlo nečijeg dana. Svjesno se trudite da u interakcijama s drugima budete pozitivni i radosni. Dajte iskrene, promišljene komplimente. Pažljivo slušajte i aktivno se povezujte s kolegama i klijentima. Hrabrite druge. Možda ćete biti najbolje što im se dogodilo taj dan. Ako se okrenete tome što možete učiniti za tvrtku, umjesto da stalno razmišljate o manama i tome što vašem poslu nedostaje, život će vam se možda značajno popraviti.

6. Dovedite pod kontrolu svoje financije

Počnite smanjivati potrošnju tako da vas financijski stres ne drži prikovanima za posao. Smanjite li financijski teret, život će vam postati slobodniji. Bolje financijsko stanje može vam omogućiti i rad na pola radnog vremena ili investiciju u posao sa strane. U najmanju ruku, moći ćete otputovati negdje na godišnji i opustiti se prije povratka na posao.

7. Odredite granicu

Imate jedinstvenu osobnost i snagu, i možete svijetu ponuditi nešto što nitko drugi ne može. Nastavite otkrivati tko ste, što vas pokreće, i ostavit ćete svoj trag. A dok to radite, odredite granicu: postavite datum na koji ćete dati otkaz.

Jednom kad odredite datum, počnite odmah ulagati vrijeme u samootkrivanje kako biste jasno razumjeli tko ste i što tražite. Predajte se korištenju navedenih strategija kako bi vam posao bio ugodniji. Kontrolirajte svoju financijsku situaciju i planirajte izlaznu strategiju. Kad vaš datum otkaza stigne, ako još uvijek mrzite posao, moći ćete zaista i dati otkaz, a i znat ćete koju karijeru želite odabrati.

 

Ako uporno budete primjenjivali ove strategija, možda će vam i posao postati podnošljiviji. Kad postanete stručnjak za sebe, možda otkrijete područje u kompaniji na kojem možete pokazati svoje snage, i zavoljeti posao s tom tvrtkom.

Samo upamtite, život je prekratak da biste se pomirili s godinom za godinom na poslu zbog kojeg ste nesretni. Nastavite raditi na poboljšanju svoje situacije i nikad ne odustajte.

(Prilagođeno s bloga 7Mindsets)

Ubijte tradicionalni sastanak koristeći ovih osam pravila i postanite učinkovitiji

Autor
Tomislav Milić
-

Procjenjuje se da uredski radnik tjedno provede 11 sati na sastancima, ali tužna istina je da većina tog vremena nije provedena produktivno. Krivite nečiji ego.

Bez obzira na zabrane mobitela, uvođenje stojećih i hodajućih sastanaka kao pokušaja da ih se skrati, sastanci ne postaju bolji.

Razlog je, kaže Al Pittampalli, stručnjak za sastanke koji savjetuje NASA-u i IBM, jer su sastanci postali “kabuki ples korporativne politike”, jer ih lideri i timovi koriste kako bi izbjegli rad, odluke i osobnu odgovornost.

Zbog sastanaka su radnici zaposleni, ali ne i produktivni. Sprečavaju one koji su pozvani da obave stvaran posao, koji utječe na klijente i zaradu. Sastanci onemogućuju i druge korisne aktivnosti, poput mentoriranja ili smišljanja inovativnih ideja.

Poanta je: “Većina sastanaka su gubitak vremena, i ljudi uopće ne bi trebali ići na sastanke.”

Veliki problem je taj što se sastanak često saziva zbog nečijeg ega. Koristi ih se za prikazivanje moći i statusa, pa se nitko ne želi osjetiti izostavljenim jer se boje da bi to mogao biti loš znak za njihovu karijeru. Istodobno, oni koji su na sastanku sebe uvjeravaju da su produktivni, ili barem izgledaju produktivno prolaznicima.

Odjeli poput IT-ja, koji se najviše oslanjaju na prikupljanje i diseminaciju informacija, obično imaju najmanje efikasne i najneproduktivnije sastanke, kaže Pittamipalli, autor knjige “Read This Before Our Next Meeting: How We Can Get More Done.”

“Sastanci IT odjela često se utapaju u informacijama i prezentiranju tih informacija. Ti su sastanci doslovno mrtvi, jer se 75 posto vremena troši na prezentiranje informacija”, kaže. “Ima boljih načina za dijeljenje informacija, poput softvera za projektni menadžment ili čak videa.”

Ono što IT odjel, i svi ostali, moraju shvatiti je da se sastanci koriste za suradnju i “razgovore o zanimljivim i kompleksnim informacijama”, kaže.

Stoga smo osmislili “Standard za suvremene sastanke”, koji postavlja temeljna pravila kada sazvati sastanak. Standard kaže:

  1. Vođe proizvode odluke, ne sastanke. “Kad se pitanje pojavi na vašem stolu, prvo morate prihvatiti da je sada ono vaše vlasništvo”, kaže Pittamipalli. Ako se odluka mora donijeti, i nije pretjerano važnam onda lider donosi odluku i ide dalje. Ako je potrebna odluka koja će imati određene posljedice, lider može zatražiti informacije od drugih, ali to nije razlog za sazivanje sastanka. “Mnogi osjećaju nelagodu kad moraju donijeti odluku i koriste sastanke za skrivanje. Misle da mogu sazvati sastanak i učiniti da njihov problem postane zajednička odluka, tješi ih ideja o dijeljenju rizika”, kaže on. “Misle da ih neće okriviti ako se nešto loše dogodi.”
  2. Sastanci bi trebali rješavati sukobe ili koordinirati djelovanje. Umjesto da sazovu sastanak o manje bitnom pitanju, lideri bi trebali druge obavjestiti o svojoj odluci i razmišljanju koje stoji iza nje. Zatim se može sazvati sastanak kako bi pojedinci iznijeli svoje zabrinutosti, postavili pitanja ili zatražili izmjene. Kako “vlak već napušta stanicu”, lideri trebaju napraviti izmjene samo ako se slažu s njima. S druge strane, kad su ulozi veliki, a odluka važna, sastanak treba razriješiti sukob. U ovom slučaju, lider ne treba otkriti svoju odluku, da ne utječe na razmišljanje tima. Umjesto toga, treba potaknuti debatu i raditi na konsenzusu. Važno je “dopustiti da najbolja odluka prevlada, i ako nije vaša”, kaže Pittampalli.
  3. Sastanci su brzi i završavaju na vrijeme. Sastanci trebaju biti čim je moguće kraći, uz izbjegavanje prepirki koje se vrte u krug i ne doprinose odluci. Vrijeme je novac, misle izvršni direktori Ritz-Carltona u Atlanti. Sastaju se u hodniku pred uredom predsjednika, radi razgovora koji je uvijek kraći od 10 minuta i uključuje nula ćaskanja. “Onaj koji saziva doznaje koliki je interes, odluka se donosi i razilaze se”, kaže Pittampalli.
  4. Broj sudionika je ograničen. “Ako nemate snažno mišljenje, na vas ne utječe rezultat, niste ključni za koordinaciju koja se mora dogoditi, ne trebamo vas”, kaže. “Od sada, ako ste pozvani na sastanak na kojem vam nije mjesto, nemojte doći.”
  5. Svi nepripremljeni otpadaju. Svaki sastanak traži pripremu sudionika. Primjerice, vođa postavlja dnevni red i definira problem, alternative i odluku. Određuje kakvu vrstu povratnih informacija traži i najvaljuje što će biti rezultat sastanka ako bude uspješan. “Ako netko dođe nepripremljen, otkažite sastanak ili ga održite bez njega”, kaže. “Ako netko dođe i ne sudjeluje, ne zovite ga na idući sastanak.”
  6. Nema zapisnika, samo akcijski plan. Lideri će provjeriti kod sudionika rade li ono što je dogovoreno na sastanku. “Pozovite ih na red. Ako nećete vi, tko će?”, kaže Pittampalli.
  7. Memorandumi će se pročitati. Jedini način da se smanji broj sastanaka je da svi čitaju memorandume koje primaju. Ako ne, opet se vraćamo na informativne sastanke.
  8. Kultura brainstorminga je nužna. Seanse brainstorminga puštaju mašti sudionika da se raspojasa, a otklanjaju strah i anksioznost koji je mogu prigušiti. Tvrtke kao što je IDEO pokazuju da je brainstorming aktivnost drugačija od onog što se inače događa u konferencijskim sobama. “To je anti-sastanak”, na kojem uobičajena pravila ne vrijede.

(Prilagođeno s Fast Tracka)

Herbert Spencer

Autor
Katarina Novak
-
Herbert Spencer
Herbert Spencer
Život je neprestano prilagođavanje okolini.

Herbert Spencer

Okruženje je bitno: 5 savjeta za produktivan kućni ured

Autor
Roko Ramov
-

Bilo da radite od kuće ili idete na posao, većina ljudi ima neki tip kućnog ureda gdje obavlja posao za poslodavca, ili za neki svoj dodatan projekt. Osobno povremeno pišem od doma, a i iz hobija povremeno snimam glazbenike (prijatelje) i miksam glazbu.

Okruženje ima velik utjecaj na produktivnost, stoga je bitno na neke stvari obratiti pozornost kad dizajnirate kućni ured. Programer i informatičar Mark Shead zna puno o tome, jer već godinama od doma razvija software za razne tvrtke, i pomaže im da iskoriste postojeće alate i sredstva. Evo što on kaže kako izraditi produktivan kućni ured:

1. Udaljenost je bitna

Pri dizajniranju kućnog ureda, pazite da sve potrebne stvari stavite u blizinu. Primjerice, ako trebate često skenirati dokumente, nemojte skener odložiti u ormar ili u suprotni kut sobe. Mora biti na lako dostupnom mjestu. Što vam za pojedini zadatak treba više truda, to ćete ga rjeđe raditi, stoga alate posložite tako da su vam najbitniji na dohvat ruke.

Kad vam se počinje stvarati nered, analitički pronađite uzrok. Primjerci, ako vam je skener odaljen ili zakrčen, nećete skenirati dokumente, i hrpa papira će vam prepuniti stol. Ako vam je kanta za smeće odaljena tako da morate “šutirati trice”, nered će se nakupiti svugdje po sobi, a dio smeća će ostati na stolu.

2. Osvjetljenje je vrlo bitno

Moj brat je arhitekt, i kod zgrade uvijek primjećuje osvjetljenje, jer se na to stavlja posebna važnost, pogotovo kod interijera. On zna kako optimalno postaviti svijetlo tako da se širi ravnomjerno po sobi. Većina ljudi ne živi u dizajnerskom domu, tako da sami trebaju paziti na osvjetljenje. Osobno imam sreće da mi soba ima velik prozor koji gleda na jug, pa dobivam dosta dnevnog svijetla.

Mark predlaže korištenje štedne žarulje u prirodnoj boji danjeg svijetla. Kaže da mnogi ljudi izbjegavaju štedne žarulje jer misle da su sterilne i slabe, ali štedna žarulja od 85W u biti daje više svijetla nego standardna od 100W.

3. Kontrolirajte zvuk

Zvukovi mogu biti ogromna distrakcija, bilo da je riječ o iritantnom šuštanju peći, ili zvukovima ceste izvana. Ako imate pod bez zaštite, stavite tepih kako bi apsorbirali zvukove i odjeke. Ako su ljudi iznad vas glasni, razmislite o izolaciji mineralnom vunom kako bi uklonili zvukove. I prozori su vrlo bitni – ako ste u mogućnosti nabavite izolacijska stakla duple debljine.

Ako pak nikako ne možete blokirati zvukove, pustite glazbu kako bi nadglasali distrakcije. Ovo ponekad pali, a nekim ljudima čak i pomaže pri radu. Pritom pazite i na to koja glazba vam odgovara. Predlažem instrumentalnu, jer mi se uz vokalnu glazbu osobno teže fokusirati na pisanje.

4. Ergonomija

U pravilu želite da vam podlaktice i leđa zatvaraju kut od 90 stupnjeva, pa podesite visinu stola i sjedalice tako da vam zapešća sjedaju ravno na tipkovnicu. Monitor postavite tako da ne trebate glavu kriviti prema dolje ili gore kako bi lijepo vidjeli. Mark predlaže stranicu OSHA, koja ima dosta informacija o uređivanju ergonomije na radnom mjestu. Bitno je da obraćate pozornost na vaše tijelo, i da se ispravite kad se krivo držite.

5. Za produktivan kućni ured pametno je uložiti u dobru sjedalicu

Ako imate kućni ured, ova će vam se investicija isplatiti. To ne mora značiti da kupite najskuplju sjedalicu na tržištu, ali nekad vam bude udobna i prikladna. Mark kaže da sjedi već 10 godina u istoj sjedalici, ali da mu je trebalo 6 mjeseci da je pronađe. Ako vam se sjedalica ne sviđa, u joj nećete htjeti sjediti, a još manje raditi. Sjedalica je komad namještaja s kojim ste najčešće u kontaktu –pronađite onu koja vam odgovara.

(prilagođeno s productivity501)

3 načina kako postati omiljen među kolegama

Autor
Roko Ramov
-

U uredu često najbitniji zaposlenik nije i najpametniji, već onaj koji izvlači najbolje iz drugih.

Sigurno ste naišli na takve ljude, koji donekle poznaju svoju struku, ali nisu baš “meštri”. A opet, oni dobivaju promaknuća i povlastice – a to vas nervira jer znate da ste bolji u poslu od njih.

Evo u čemu je stvar. Isto kao što ljudi kupuju proizvode vođeni emocijama (neki vole Apple jer je Apple, neki vole Staročeško pivo samo jer su iz Daruvara), tako se i ljude “kupuje” često iracionalno. Ljude kupujemo (i promoviramo) emocionalno. To znači da na poslu (a i u mnogim drugim aspektima života), nije bitna samo učinkovitost. I to je u redu; takva je ljudska priroda, imamo instinkt da se povežemo s nekim ili nečim.

Naginjemo stvarima i ljudima zbog kojih se dobro osjećamo – takva nam je kemijska struktura. Ovisnici smo o endorfinima. Ljudi zbog kojih se osjećamo dobro potiču nam taj osjećaj, i zato oni češće napreduju.

Biti omiljen je moćan alat, i svi bi ga trebali razviti na poslu. Evo 3 osnovna načina kako postati omiljen među kolegama:

1. Više slušajte

Slušanje je poput super-moći, i simpatični ljudi ovo intuitivno znaju. Oni slušaju što drugi imaju za reći. Zbog toga su vrhunski prodavači. Ne pričaju toliko često, ali puno slušaju. Možda ne radite u prodaji, pa mislite da se ovo ne odnosi na vas, ali u biti smo svi uključeni u svojevrstan sistem razmjene. Ako želite da drugi ljudi rade s vama, da vide stvari iz vašeg gledišta, ili vam pomognu na bilo koji način, vi već prodajete. Prodaja je uvijek prisutna, stoga saznajte što drugi žele, i dokučite kako im možete pomoći da to i ostvare.

2. Više pitajte

Jedan od najmoćnijih ljudskih alata je sažet u kratko pitanje: “Što ti misliš?”. Te tri magične riječi mogu sve promijeniti. Kad pitate ljude za mišljenje o vašem radu, i potom slušate (vidi prethodnu točnu) njihov odgovor, vrlo brzo ćete postati omiljeni poslu. Ljudi se vole osjetiti važnima, vole da je njihovo mišljenje bitno.

3. Kako postati omiljen među kolegama? Odajte im priznanje

Nemojte zanemariti moć priznanja. Kompliment (iskren), zahvala, ili priznanje može vam uvelike podići simpatičnost. Zvuči vrlo jednostavno, ali često zaboravljamo prepoznati tuđi dobar rad. Sjetite se ljudi koji vam svaki dan pomažu, i svakome od njih se srdačno zahvalite.

Biti omiljen nije nešto za što se dijele diplome (barem ne službene), ali svakako je krucijalno za napredak na poslu. Morate razumjeti da za posao nisu bitni jedino rezultati, već i osjećaji onih koji s vama rade svaki dan.

(prilagođeno s succes.com)

Hrvati kasne na posao jer zaspu, ali šefu lažu da su zapeli u prometu

Autor
Stratego HR
-

Prema mnogim istraživanjima, većina zaposlenika htjela bi da dan umjesto 24, traje 31 sat kako bi stigli obaviti sve poslove. Stoga nije ni čudno da neki, zbog umora, obaveza ili krive organizacije vremena ponekad zakasne na posao. Kakve isprike za kašnjenje na posao smišljaju hrvatski zaposlenici istražio je MojPosao na više od 300 ispitanika.

Koliko često kasnimo na posao

Najviše ispitanika, njih 39%, kasni na posao samo u izvanrednim situacijama, dok petina (21%) navodi da nikada ne kasni.

Problema s točnim dolaskom na posao ima 13% ispitanika koji kasne barem jednom tjedno na posao, dok ih 10% priznaje da kasne gotovo svaki dan. Ponekad, odnosno rjeđe od jednom tjedno, kasni 14% ispitanika, dok ih 3% ima fleksibilno radno vrijeme pa nemaju problema s kašnjenjem.

Muškarci u nešto većoj mjeri kasne na posao nego žene. Njih 31% na posao kasni svaki ili skoro svaki dan, dok toliko često kasni 21% žena.

Kada je u pitanju dob ispitanika, gotovo svaki dan kasne najviše ispitanici u dobi od 26 do 35 godina (13%), dok se svakodnevno kašnjenje najmanje događa ispitanicima iznad 46 godina (4%).

Najtočniji u dolasku na posao su zaposlenici velikih tvrtki – 28% ispitanika tvrdi da nikada ne kasni na posao.

Kada zaposlenici kasne, to najčešće bude do 15 minuta (48%). Trećina ispitanika (30%) navodi da je u pitanju svega 5 minuta kašnjenja, dok ih 16% kasni i do pola sata. Više od pola sata kasni 6% ispitanika.

Kašnjenje se najmanje tolerira u velikim tvrtkama

Iako službeno ne moraju odraditi minute koje su zakasnili, većina ispitanika (55%) ostane duže na poslu. Odradu izgubljenog vremena ne čini 29% ispitanika, dok ih 17% zbog kašnjenja mora ostati duže.

Odrada minuta koje su zakasnili češća je praksa u velikim tvrtkama – 19% zaposlenika navodi da moraju ostati duže na poslu ukoliko zakasne, dok isto navodi njih 14% u malim tvrtkama i 10% zaposlenika srednjih tvrtki.

Prilikom kašnjenja, posao u najvećoj mjeri moraju odraditi zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu (23%). S druge strane, upravo ti ispitanici ostaju duže na poslu da bi nadoknadili što su zakasnili, pa čak i kada ne moraju (63%).
Kašnjenje u najmanjoj mjeri moraju odraditi zaposleni u institucijama, njih svega 8% izjavilo je da mora odraditi to što su zakasnili.

Čak 75% zaposlenika javi svom šefu da će zakasniti na posao

Od ispitanika koji kasne, njih 25% navodi da im je šef prigovorio zbog kašnjenja, dok ih je 15% dobilo prigovor od strane kolega. Ipak, većina zaposlenih (60%) nije doživjela prigovor zbog kašnjenja.

Muškarci u većoj mjeri dobivaju prigovor od šefa na kašnjenje od žena – 30% muškaraca i 24% žena je šef prigovorio radi kašnjenja na posao.

Nadređeni zbog kašnjenja u najvećoj mjeri prigovaraju najmlađim ispitanicima; 35% ispitanika mlađih od 25 godina izjavilo je da im je zbog kašnjenja prigovorio nadređeni.
Zbog kašnjenja se u najmanjoj mjeri prigovara ispitanicima starijim od 46 godina, njih svega 16% izjavilo je kako im je nadređeni prigovorio zbog kašnjenja na posao.
Većina ispitanika (57%) navodi da se u njihovoj tvrtki tolerira kašnjenje, dok god je u okvirima ‘akademske četvrti’ i da je posao obavljen. Petina ispitanika (21%) navodi da se kašnjenje ipak prešutno zamjera, dok ih 6% tvrdi da se kašnjenje kažnjava i to najčešće smanjenjem satnice.

Kada primijete da će zakasniti na posao, većina ispitanika (75%) javi svom šefu da će zakasniti, mada bilo u pitanju i nekoliko minuta.

Najčešće kasnimo jer nam se teško probuditi za posao

Ispitanici navode teško buđenje (34%), promet (31%) i jutarnje obveze kao što su djeca (21%) kao najčešće razloge kašnjenja na posao.

Polovica ispitanika (50%) je iskrena i uvijek kaže pravi razlog kašnjenja. S druge strane, 43% ispitanika priznaje da ponekad lažu po pitanju razloga kašnjenja, dok ih 7% nikada nije iskreno.

Iako je najčešći razlog kašnjenja spavanje, odnosno teško buđenje, ispitanici nadređenom kao razlog kašnjenja najčešće navode prometne probleme (66%) i privatne obaveze (45%).

Među komentarima ispitanika o razlozima kašnjenja, našli su i se oni kreativni, poput:

„Dijete mi je zaspalo na kahlici…“
„Baka mi je puno zagrabila (jelo je u pitanju) pa je potrajalo dok sam pojeo!“
„Čekala sam žabe da pređu cestu.“

Kako biti produktivan – vodič kroz produktivnost koji će vam promijeniti život

Autor
Roko Ramov
-
kako biti produktivan

“Kad bih barem bio produktivniji. Kad bi barem više učio. Kad bi barem poduzimao stvari. Kad bih barem prestao odugovlačiti.” Zvuči poznato?

Puno puta i sam zapnem u zemlji “Kadbih”. Ali moguće je obustaviti ovo beskorisno i obeshrabrujuće ponašanje. Možete poduzeti potrebne korake i sve promijeniti.

Važnost želje za promjenom

Želite li vidjeti rezultate, prije svega morate čeznuti za promjenom kao za kisikom. Drugom riječju, o njoj morate sanjati! Dakle, prvo je potrebna promjena stanja uma, i jasno razumijevanje vlastitih želja, ciljeva, i razloga zašto želite biti produktivni. Drugi korak je uvjerenje da ćete pronalaskom strasti pronaći i pravu motivaciju, koja vam je potrebna da sve postignete. To vas čini nezaustavljivima.

Važnost jasnoće uma

“Ako vam je um prazan, uvijek spreman za bilo što; spreman je na sve” – Shunryu Suzuki

Ovo je dobar citat. Podsjeća nas da trebamo mozak isprazniti kako bi ga učinkovito iskoristili. Prvi korak ka produktivnosti je opuštenost uma, potom dobro organizirani kratkoročni i dugoročni planovi. Ali kako bi bili opušteni, trebate imati “vanjski spremnik”, gdje ćete skladištiti sve detaljne informacije o vašim naumima. U sljedećim odlomcima ću bolje objasniti što mislim pod pojmom “vanjski spremnik”.

Ako mozak pretrpavate informacijama, stvorit ćete stres i tjeskobu. Tako vam opada učinkovitost. Ne zaboravite na važnost uklanjanja stresa.

Alati jako produktivnih ljudi

Pod pojam “vanjski spremnik” obuhvaćam kombinaciju i koordinaciju učinkovitih alata za organiziranost i produktivnost. Oni su ključni za uspjeh.

Samoljepljivi papirići

Tri najbitnija zadatka u danu napišite na tri papirići i zalijepite ih na zaslon računala. Ovo sam vidio kod prijatelja programera, i preuzeo, dobro funkcionira.

Dnevne to-do liste

Za to-do liste ste vjerojatno već čuli. One su učinkovit alat za organizaciju i motivaciju. To je lista konkretnih zadataka koje trebate napraviti u danu. Ali, zbog čega je korisna? Pa, ispunjen dan je produktivan dan, a svi znaju da je lako izgubiti koncentraciju. To-do liste vam pomažu da se fokusirate na ostvarenja ciljeva, i da se osjećate samopouzdanije. Ako ste ih ikada koristili, znate koliko je odličan osjećaj kad prekrižite sve zadatke s liste. Ako to uspijete raditi što češće, u budućnosti ćete sve više ostvarivati.

Evo primjer to-do liste:

5. studenoga 2015.

  • Meditacija: 20 minuta
  • Sastanak sa stanodavcem: pola sata
  • Teretana: 1 sat
  • Tečaj francuskog: sat i pol
  • Dovršavanje članka/koda/izvješća/segmenta na poslu: koliko god je potrebno
  • Ručak ili kava s poslovnim partnerima: sat i pol
  • Vježbanje gitare: koliko stignem

Raspored

Njega koristimo kako bi stvari s to-do liste stavili u realne vremenske okvire, i kronološki poredali.

Primjerice:

  1. u 13:00 – ručak s poslovnim partnerima
  2. u 18:00 – teretana
  3. u 20:00 – tečaj francuskog

Tjedna to-do lista

Tjedne to-do liste slične su dnevnima. Postoji samo nekoliko malih razlika. Tjednu listu napišete u nedjelju, i u nju stavite sve one zadatke koje namjeravate izvršiti tijekom tjedna, ali ne znate točno kad. Svaki dan kad budete sastavljali dnevnu to-do listu, ubacite zadatke s tjedne, kako bi ih sve riješili postepeno. Ali i ovdje morate biti određeni. Primjerice, umjesto da napišete “odi u teretanu”, napišite “odi u teretanu 4 puta tjedno”.

Primjer:

  • Teretana 4 puta
  • Kupi udžbenik iz francuskoga
  • Pričaj s Andrijom u vezi Bojanovog rođendana
  • Otiđi do HZZO-a riješiti prijavu zdravstvenog osiguranja
  • Uči za ispit iz Makroekonomije

Srebrna stranica

Zvuči zanimljivo, ali o čemu je riječ? Srebrna stranica odličan je alat za dugoročnu i kratkoročnu organizaciju. Uvelike će vam povećati produktivnost, pogotovo u kombinaciji s gore navedenim alatima (to-do listama i rasporedima).

Na ovu stranicu ćete zapisati sve ideje i ciljeve koje planirate postići u skoroj budućnosti. Ovdje ne trebate biti određeni, samo trebate izlistati ideje. Sjetite se redovito je ažurirati, i pogledati je svaku nedjelju dok izrađujete tjednu to-do listu.

Primjerice:

  • Napisati knjigu
  • Položiti vozački ispit
  • Dobiti DELF certifikat iz francuskog
  • Tražiti novi posao
  • Kupiti kuću
  • Naučiti igrati tenis

Kako iskoristiti sve ove alate

Prebacivanje stvari sa srebrne stranice na tjednu to-do listu

Svaki put kad stvar sa srebrne stranice ubacite u tjednu to-do listu, “približit ćete taj cilj stvarnosti”, što je vrlo zanimljivo! Prije toga ćete dakako svaku stvar morati “razlomiti” na više konkretnih koraka, a te korake napisati pored zadatka. Primjerice “položiti vozački ispit” razlomit ćete na “odabrati najbližu vozačku školu”, “učiti iz knjige za teoretski ispit”, i “tjedno ići na 5 satova vožnje”.

Sada trebate izabrati jednu ili više zadataka sa srebrne stranice i prebaciti ih na tjednu to-do listu. Tu nećete morati biti toliko određeni, samo trebate kopirati zadatke sa srebrne stranice na tjednu listu. Tako će automatski postati tjedni zadaci.

Prebacivanje zadataka s tjedne to-do liste na dnevnu

Istu stvar morate napraviti s dnevnim to-do listama. Ali pritom ćete morati biti određeniji. Primjerice, tjedni zadatak “tjedno ići na 5 satova vožnje” će postati “sutra, u četvrtak trebam ići na sat vožnje.”

Prebacivanje s dnevne to-do liste u raspored

Vrlo jednostavno: Sve stvari s dnevne to-do liste napišite u raspored sati za taj dan.

Navike za povećanje produktivnosti

Postavite tajmer

Postavljenje tajmera dok učite ili radite, odličan je način da obavite zadatke. Možda ste već čuli za Pomodoro tehniku, uz koju posao razlažete na vremenske odsječke od 25 minuta, popraćene petominutnim pauzama.

Kasnije možete prijeći na “tehniku naranče”, koja je slična kao Pomodoro, osim što radite u odsječcima od pola sata, uz petominutne pauze.

Budite se rano

Ako se naučite rano ustajati, definitivno ćete lakše upravljati vlastitim vremenom. Alarm postavite ranije od uobičajenog, i imat ćete više vremena za jutarnje rituale koji vam pomažu biti produktivniji: primjerice pijenje vode s limunom, kvalitetno doručkovanje, tjelovježba, meditacija, i slično. Tako ćete imati više energije i bit ćete pod manjim stresom tijekom dana.

Ali nemojte odjednom postaviti alarm nekoliko sati ranije, jer možete prejako opstruirati vlastiti bioritam. Probudite se recimo 5 do 10 minuta ranije od uobičajenog. Uzmimo da vam je cilj ustajati se u 6 ujutro. Ako ste se navikli dizati u 8, trebate se postepeno buditi ranije, pa prvi dan postavite alarm u 7:50, sljedeći u 7:40, i tako dalje dok ne dođete do 6:00.

Kako biti produktivan – Svjesno ignorirajte instinkt za odugovlačenjem

“Odugovlačenje je poput korištenja kreditne kartice: vrlo je zabavno dok vam ne stigne račun.” –Christopher Parker

Ovo se ne može dovoljno puta ponoviti: Odugovlačenje je najgori neprijatelj produktivnosti. A to regresivno stanje uma ipak možemo neutralizirati i izbjeći. Odugovlačenje je onaj glupi, ali uvjerljiv glas u glavi koji vam daje izlike, kao: “Možda ovo ne trebaš napraviti dana”, “Preskoči predavanje, ionako je beskorisno”, “Možeš to odgoditi za sljedeći tjedan”, “Na kraju nećeš imati dovoljno vremena, pa se bolje ostavi tog zadatka.”

Kako bi se riješilo ovog zloćudnog stava trebate ga prepoznati i svjesno ignorirati. Nije lako, ali možete naučiti uz vježbu.

“Za sutra odgodite samo one stvari s čijim ste neizvršavanjem spremni umrijeti” – Pablo Picasso

Učite što više o produktivnosti

Zadnje, ali ne manje važno: Čitati o produktivnosti korisna je navika. Saznajte i koje vam stvari najviše remete produktivnost. Na Strategu redovito izbacujemo članke s tom tematikom, kako bi ljude motivirali da budu učinkovitiji cijelo vrijeme.

(prilagođeno s bloga Lifehack)

Znanost kaže: možete postati pametniji na ovih 5 načina

Autor
Roko Ramov
-

Studije su prije desetak godine tvrdile da igranje memorijskih igrica povećava “fluidnu inteligenciju”, odnosno sposobnost rješavanja novonastalih problema, neovisno od nakupljenog znanja.

Izašle su mnoge knjige, aplikacije, i tečajevi koje bi trebale opametiti ljude. Nažalost, nedavno je dokazano da “trening mozga” nema utjecaja na opću inteligenciju.

Ali ipak možete postati pametniji – najnovija psihološka i neurološka istraživanja su pronašla 5 učinkovitih strategija za razvoj inteligencije. Neke će vas vjerojatno iznenaditi:

1. Vjerujte da je moguće postati pametniji

U jednoj američkoj studiji, istraživači su pozvali skupinu studenata na predavanje o funkcioniranju mozga. Polovici su rekli da je moguće postati pametniji, a polovici suprotno.

Kad su ih ispitali gradivo predavanja, prva grupa je zapamtila 85% informacija koje su čuli, a druga grupa samo 54%. Drugom riječju, vjerujete li da možete postati pametniji, postat ćete pametniji!

Izgleda da mozak preuzima signale iz naših uvjerenja i postaje “spremniji na suradnju”, i tako olakšava protok neurona. Henry Ford je to lijepo sročio: “Bez obzira mislite li da nešto možete, ili da ne možete, u svakom slučaju ste u pravu.”

Ova izjava je s razlogom na prvom mjestu u članku – osnažit će vam vjerovanje da je moguće postati pametniji, i zato ćete ga lakše zapamtiti i moći upotrijebiti.

2. Češće se socijalizirajte

Društvena interakcija, primjerice razgovor s obitelji i prijateljima, može vam također povećati inteligenciju.

Primjerice, studija provedena od 1998. do 2004. godine pokazala je da su sudionici koji su ulazili u više društvenih interakcija, imali bolje rezultate na testovima pamćenja kroz dvije godine.

Zanimljivo je da tema socijalne interakcije nije bitna. Učinak je bio veći kod ljudi bez sveučilišne diplome, koji vjerojatno nisu diskutirali od egzistencijalizmu ili nuklearnoj fizici.

Ima smisla da je druženje korisno, budući da se ljudski mozak razvijao da funkcionira optimalno unutar “plemena”.

3. Redovito vježbajte

Tjelovježba se često ljudima predlaže za rješavanje stresa.

Ali najnovija neurološka istraživanja pokazala su da vježbanje povećava i lučenje moždanog neurotropskog faktora (BDNF), tj. proteina koji u vašem mozgu potiče “rast i stvaranje novih neurona”.

Budući da mozak tako podupire pamćenje, tjelovježba vas doslovno čini pametnijima. Vježbanjem raste hipokampus.

Već smo pisali o tome kako mnogi uspješni direktori i poduzetniji započinju dan s treningom – neki od njih možda ni ne znaju da ih upravo ta navika čini pametnijima.

4. Možete postati pametniji ako pijete više čaja i kave

Više istraživanja je pokazalo da stimulansi pozitivno utječu na koncentraciju, i luče dopamin u najbitnijim dijelovima mozga, i tako vam povećavaju dugoročno pamćenja.

Postoje i lijekovi za ovo, ali najlakši i najjeftiniji način za postići taj učinak je pijenjem dobrog starog kofeina.

Kofein također blokira adenozin, protein koji usporava mozak kako bi zaspali. Manjak adenozina dopušta neuronima da se slobodnije kreću, i tako postajete pametniji.

A kofein luči i norepinefrin, koji poboljšava vrijeme reakcije, zadržavanje informacija, i opće moždane sposobnosti.

5. Češće sanjarite

Suprotno ustaljenom mišljenju, sanjarenje nije mentalna lijenost; upravo suprotno. Tada vam je mozak iznimno aktivan.

Sanjarenje stimulira maštu i kreativnost jer stvara neurološke poveznice između inače nespojivih dijelova mozga.

Istraživanje je pokazalo da studenti koji sanjare imaju u prosjeku bolje rezultate na standardiziranim testovima od onih koji se previše fokusiraju na jedan zadatak.

Sanjarenje je također prvi korak do svjesnosti, tehnike koju je Steve Jobs koristio kako bi postao kreativniji.

(prilagođeno s inc.com)

1...686970...150Stranica 69 od 150