Jonathan Winters
Nisam mogao čekati uspjeh, pa sam nastavio bez njega.
Jonathan Winters
Jonathan Winters
Evo najvažnijih i najzanimljivijih članaka koje smo objavili ovaj tjedan. Kao i svakog tjedna, trudili smo se objaviti zanimljiv sadržaj, a ovi su se probrani članci najviše svidjeli našim autorima i čitateljima. Svakako nemojte propustiti onaj koji otkriva večernje rutine uspješnih ljudi i onaj zašto je važan godišnji odmor.

Koja je vaša prva asocijacija na riječ milijunaš? Je li to neki sijedi gospodin s kravatom u odijelu koji se obogatio na tržištima kapitala? Ili ekstravagantni muškarac s kičastim svilenim šalom oko vrata i mutno stečenim bogatstvom? Odgovor na pitanje kako postati bogat danas je drugačiji nego prije jedne ili dvije generacije. Za sve veći broj ljudi danas riječ milijunaš izaziva asocijaciju na mladića u običnoj majici kratkih rukava, vjerojatno kompjutoraša, koji je stvorio poslovno carstvo iz jedne briljantne ideje.

Jedna od najvažnijih stvari koje mladi ljudi danas moraju naučiti je upravljanje novcem. Na žalost, u školskim programima nema predmeta koji bi ih tome naučio, pa ako već nemaju roditelje koji su vješti u financijama, mladi ljudi su prepušteni sami sebi. Ako se ne obrazuju, ući će u uobičajene zamke poput minusa na tekućem računu, kreditnih kartica i drugih financijskih instrumenata koji će ih učiniti robovima do kraja života. A nema ničeg goreg nego odreći se vlastite slobode.

Uredna radna površina bez distrakcija je jedan od najvažnijih uvjeta za povećanu produktivnost. U neredu se teško koncentrirati na posao, i razne sitnice stalno odvlače pozornost.

U Hrvatskoj je ekonomska i društvena situacija i dalje toliko teška da je većini ljudi najbitnije razmišljati o tome kako zadržati posao, a ne kako otići na godišnji odmor. Ali godišnji odmor je ključan za naše mentalno i fizičko blagostanje.

Već smo pisali o važnosti jutarnje rutine, ranog ustajanja i o tome što bogati i slavni rade ujutro. Činjenica je da mnogi uspješni ljudi počinju dan rano i u jutarnjim satima obavljaju neke od najvažnijih stvari za posao, kao i za svoj mentalni i tjelesni razvoj. Međutim i večer ima svoje zakonitosti i prednosti. Mnogi večernje sati koriste za pripremu sutrašnjeg dana, strukturirani godišnji odmor i druge važne radnje.
John Paul Getty
Danas je u Hrvatskoj teško dobiti posao bez poznanstava i nepotizma. Ali je ipak moguće. Međutim, na svaki natječaj javlja se mnoštvo kandidata i šalje svoj životopis i trebate znati kako se istaknuti na intervjuu.
Prije puno godina, dok još nije bilo interneta, odjelima za ljudske resurse najlakše je bilo preko CV-a odrediti je li netko dovoljno dobar za radno mjesto. Danas više nije tako. Bilo koji poslodavac, poslovođa ili nadređena osoba koja smatra životopis ičim većim od sredstva za eliminaciju onih koji definitivno nisu za taj posao, trebao bi se dobro zapitati radi li u najboljem interesu tvrtke
Glavni razlog zašto ne se ne bi trebali u potpunosti oslanjati na CV je pretpostavka da svi lažu.
“Postotak ljudi koji lažu potencijalnim poslodavcima je pozamašan, tvrdi Sunny Bates, predsjednica uprave Sunny Bates Associates, tvrtke za zapošljavanje u New Yorku. Procjenjuje da 40% svih životopisa nije posve iskreno.
A igra zapošljavanja je ruski rulet koji postaje sve riskantniji. Gotovo 40% stručnjaka za ljudske resurse prošle su godine ispitani od Društva za Upravljanje Ljudskim Resursima i rekli su da im se u zadnjih 3 godine povećalo vrijeme pregledavanja stručnih referenci.” – Forbes.com: Most Common Resume Lies
Ostalih 60% vjerojatno nisu uhvatili u laži. S obzirom na nepovoljnu ekonomsku situaciju, raste iskušenje za laganje u CV-ju. Kod nas je osobito učestalo falsificiranje samoporocjenjenog znanja stranih jezika.
Danas veće tvrtke imaju specifične procese zapošljavanja. Koriste posebne prijavnice, izjave koje kandidat mora potpisati, potvrde referenci, traže potvrde o nekažnjavanju. Dobar odjel za ljudske resurse zna kritički pregledati CV kandidata, i provjeriti sve što piše u životopisu na brz i efikasan način.
Najčešće prvo prime CV, koji je samo indikator zainteresiranosti. Potom kandidat ispunjava posebne prijavnice i upitnik. Odjel ljudskih resursa tada provjerava reference, diplome i certifikate. Zatim pregledavaju potvrde o nekažnjavanju. Tek ako kandidat prođe sve prethodne korake, zakaže se razgovor s njim, koji se snima. Svaki kandidat dobiva ista pitanja iz istih rubrika. Nakon toga neki kandidati ulaze u uži izbor za razgovor s administracijom koji određuje hoće li ih uzeti. Odjel ljudskih resursa uz šefa donosi odluku.
Iz ovoga vidite da je životopis tek dokaz zainteresiranosti, nešto što bi se moglo i telefonski naznačiti. Razgovor (intervju) i dobra provjera referenci donose najbitnije zadatke za zapošljavanje određene osobe.
Još jedna stvar na koju trebate pregledati je nečiji (ili ako se prijavljujete vaš) profil na društvenim mrežama. Facebook i Twitter trebali bi držati relativno pristojnima. Pogotovo je važno imati dobro uređen LinkedIn profil.
U Charlotteu u North Carolini nekoliko učitelja/ica dobilo je otkaz zbog sadržaja na društvenim mrežama.
“Učitelj u Charlotte-Meckelenburg školi dobio je otkaz zbog objavljivanja ponižavajućih komentara o svojim učenicima na Facebooku a još 4 učitelja dobili su disciplinske kazne zbog objavljivanja sadržaja “slabog mišljenja i lošeg ukusa…”
“… Postoji stara odvjetnička izreka: ‘Nikad nemojte napisati nešto što ne biste htjeli da se pročita na sudu ili da vam pročita vlastita majka’. Danas tu izreku treba nadopuniti: ‘Nemojte nikad u elektronskom obliku objavljivati nešto što ne biste htjeli da pročita milijun ljudi, uključujući vaše kolege, učenici, nadređeni – i vaša majka.” – News & Observer: Teachers disciplined for Facebook Postings
Kad sam se prijavio na natječaj za posao na Strategu moj životopis nije značio gotovo ništa. U njemu nisam imao navedenih nikakvih novinarskih iskustava.
Životopis bi trebao biti samo naznaka zainteresiranosti i poslodavci bi ih trebali samo kratko proskenirati.
Svejedno preporučujem da kad se prijavljujete za posao provjerite znači li toj tvrtki puno životopis ili ne, i svakako svoj CV redovito nadopunjavajte novim znanjima i iskustvima.
(prilagođeno s openloops)
Malo tko ne bi želio imati više novca. Kako postati bogat? Mnogi se često pitaju kako su bogati i uspješni uspjeli doći do tako velikog imetka. Blog Lifehack skupio je neke od metoda kojima se bogati služe kako bi uštedili, koje svatko može primijeniti u svom svakodnevnom životu:
Svi pažljivo razmišljamo kad investiramo velike svote novca ili kupujemo nešto veliko. Međutim, neoprezno trošimo na male stvari. Ali i mali troškovi mogu narasti do velikog iznosa kad se zbroje.
Kao što financijska savjetnica Suze Orman kaže: “Potražite sve stavke na kojima možete po malo smanjiti svoje troškove. Takve uštede mogu narasti do velike svote.”
Lako je potrošiti novac na nešto što želite, ali većina ljudi će na kraju potrošiti sve što ima, bez obzira koliko zarađuje. Radije se usmjerite na budućnost, umjesto da se zadovoljite u sadašnjosti.
“Mlad može bez novca, ali star ne može” – Tennessee Williams
Iako volimo da se našim prijateljima i poznanicima sviđa nešto što posjedujemo, moramo postaviti granice. Kupujte stvari koje su vam potrebne, a ne stvari kojima želite impresionirati druge. Inače, nebo je granica za vaše kupovine!
“Prestanite kupovati stvarima kojima ćete impresionirati ljude koji vam se niti ne sviđaju.” – Suze Orman.
Toliko je troškova da ćete ostati bez kune ne počnete li planirati i budžetirati; ulaz i izlaz. Bogati ljudi znaju otkud novac stiže i kuda odlazi. Koristite Excel tablicu za to, bit će vam lakše.
“Budžet je nešto što govori vašem novcu kuda da ide, umjesto da se pitate gdje je završio.” – John C. Maxvell
Uobičajena je percepcija da se bogati samo zabavljaju i uživaju u životu. U stvarnosti rade više od običnog čovjeka, barem kad su u najproduktivnijoj dobi. Pokušajte ostvariti veći prihod, a kad se zaista poveća, štedite još više nego prije.
“Volim biznis i istina je da štedim više nego zarađujem. Planiram za budućnost. Pazim na prilike i radim više nego itko očekuje.” – Sofia Vergara
Mislimo da se bogati uvijek časte i troše novac. To nije istina. Tako ostaju bogati.
Uvijek štede dio svojih prihoda. Ugledajte se na njih, uštedite velik dio onog što zarađujete. Na taj način nikad nećete ostati bez novca.
“Uštedite trećinu, živite od trećine i podijelite trećinu.” – Angelina Jolie
Kao i mi, bogati vole vrijednost za novac. Uvijek pokušavaju dobiti više kroz popuste, rasprodaje i druge unosne prilike.
“Zašto biste platili više za nešto što je netko drugi platio manje?” – Sarah Michelle Gellat
Obično zanemarujemo male svote, ali one mogu narasti do velikih iznosa. Ako imate i više, još bolje. Ako pametno uložite što imate, iznenadit će vas rezultat.
“Novčić ovdje, dolar ondje, uz kamatu stalno raste, i tako se postiže željeni rezultat. Potrebno je malo vježbe, da se postigne ta štedljivost, ali jednom kad se uvježbate, više ćete zadovoljstva pronaći u racionalnoj štednji nego neracionalnoj potrošnji.” – P. T. Barnum
Običan čovjek misli da može štediti ono što mu ostane nakon troškova. Bogataši misle suprotno: taj način razmišljanja se zove milijunaška formula.
Evo kako to izgleda: kad primite plaću, izdvojite postotak koji dajete natrag zajednici, kao i postotak određen za investicije u vaše financijske ciljeve. Tek ono što ostane možete potrošiti.
“Ne štedite što je ostalo nakon potrošnje, nego trošite što ostane nakon štednje.” – Warren Buffet
Bogati ne plaćaju suvišne troškove. Vrlo su oprezni oko naknada koje mogu izbjeći.
“Čuvajte se malih troškova. Mala rupa će potopiti veliki brod.” – Benjamin Franklin