Tražimo najbolje poslodavce!

Svega 10% radnika veseli se svakodnevnom odlasku na posao, a tek njih 19% zadovoljno je poslom koji radi. Čak 40% zaposlenika neće raditi ništa povrh svog posla, ukoliko osjećaju da im nitko ne odaje priznanje za trud. Dapače, za njih čak 83% priznanje je važnije od bilo koje druge nagrade ili dara!

Jeste li se zamislili nad ovim podacima? Muče li vas konstruktivna pitanja poput:

  • Koliko su moji zaposlenici motivirani?
  • Koliko (novca) moj posao dobiva/gubi zbog toga?
  • Mogu li nešto učiniti kako bih dodatno motivirao svoje zaposlenike i povećao njihovu produktivnost?

 Čestitamo, vama je stalo do vašeg poslovanja i zadovoljstva vaših zaposlenika!

Rješavanje problema započinje prikupljanjem relevantnih informacija, stoga vas pozivamo da i ove godine sudjelujete u istraživanju Najbolji poslodavac 2015.

Transparentni rezultati dobiveni analizom podataka uz najvišu razinu kontrole omogućavaju vam da steknete objektivan uvid u stupanj motiviranosti i angažiranosti svojih zaposlenika, a imate i mogućnosti uvida u dodatne analize rezultata prema odjelima ili podružnicama, dobi i spolu zaposlenika.

Izvješće, između ostalog, ukazuje na vaše snage i slabosti u upravljanju zaposlenicima, te vam pruža mogućnost usporedbe s drugim tvrtkama koje pripadaju istom gospodarskom krugu, ali i s vašim rezultatima prethodnih godina, ukoliko ste već sudjelovali u istraživanju Najbolji poslodavac.

U  istraživanju koje svake godine obuhvaća po nekoliko tisuća zaposlenika, tvrtke s najboljim rezultatima stječu status ‘Najboljeg poslodavca’ te na taj način ostvaruju konkurentsku prednost na tržištu, privlače kvalitetne kandidate te imaju zaposlenike koji se dugo zadržavaju i daju svoj puni doprinos radu.

Više informacija možete saznati na http://www.najboljiposlodavac.hr/

Sponzorirani članak

5 lakih metoda kojima možete razmrsiti svoje misli

Jednostavnost ne znači samo baciti suvišne stvari iz garaže ili urediti ormare. Koliko god volimo čiste, lijepo složene ormare i puno prostora u garaži, jednostavnost nije samo ono što je okom vidljivo. Ona ide mnogo dublje od toga.

Postoji drugi aspekt jednostavnosti, onaj koji otkriva ono što je suvišno iznutra, mentalno “smeće” koje uvijek nosite sa sobom. Ta vrsta jednostavnosti može vas učiniti svjesnima sabotaže samog sebe, kojoj dopuštate da se odvija u prostoru među vašim ušima.

Kad osjećamo da nas život razvlači na sto strana, situacija se doima kao da je izvan kontrole, ali što kad bismo na trenutak povjerovali da nam je nadohvat ruke moć da postignemo stanje u kojem smo snažni i smireni?

Krivac je u nama. Utkan je u ljudske navike, blokira naš put do jednostavnosti. Krivac je naša tendencija da sve zakompliciramo.

Većina nas sjajno zna zakomplicirati jednostavne stvari. Osjećamo nemir i stres u životima jer sami sebi dodajemo presing gdje ga ne bi trebalo biti. Duljimo i duljimo opisujući jednostavan pojam. Pišemo dulje mailove, poruke i postove na društvenim mrežama, nego bi bili potrebni za objašnjavanje onog što želimo reći. Burno se prepiremo s voljenim osobama oko nebitnih pitanja. I tako redom.

Ako radite nešto od toga, patite od mentalnog nereda, koji zauzima previše mjesta u vašem umu. Ali niste sami u toj borbi, i niste sami u želji za manje komplikacija i više jednostavnosti u životu.

Idemo sad na “kako”. Evo pet načina kako nadmudriti vlastiti mentalni nered snagom jednostavnosti. Što češće primijenite te strategije, prije ćete pojednostaviti svoje misli, a život će vam se približiti esenciji jednostavnosti:

1. Propitujte svoje priče

Znate kako kažu, ne vjerujte svemu što pročitate ili čujete. Ne vjerujte trač rubrikama, crnim prognozama kolega niti “šokantnim vijestima” koje vidite na televiziji, dok ih ne provjerite.

Isto vrijedi i za vaš unutarnji svijet – vaše misli.

Svi imamo neke priče o sebi, čak i kad ne mislimo o njima kao o pričama. Dokaz: koliko često zastanete i logično razmislite o tome što stvarno mislite o svojim odnosima, navikama, izazovima? S druge strane, koliko često jednostavno lupite bilo koju misao ili emociju koja vam padne na pamet – tj. unaprijed pripremljenu priču koje se držite – bez razmišljanja.

Priče mogu biti kratke, primjerice “ja ne znam dobro pisati”, “ne ide mi joga” ili “imam urođeni problem s odugovlačenjem”. Ako zagrebemo dublje, rado ćete objasniti i zašto je tomu tako.

Znači, ovdje je vježba čišćenja u tome da propitate svoju priču. Uzmimo primjer s pisanjem. Zapitajte se: zašto mislim da ne znam dobro pisati? Kako bi bilo biti dobar autor? Mogu li opisati svoju trenutnu razinu pisanja na korisniji način za mene?

Iznenadit ćete se koliko će vam proces propitivanja pomoći da pronađete bolje i točnije verzije svojih priča. Pokušajte!

2. Dokažite sebi moć afirmacija

Možda ste čuli za pozitivne afirmacije. To su izjave kojima potvrđujete ili implicirate da je nešto već takvo, primjerice:

  • Ja sam dobar pisac.
  • Ja sam talentirana osoba.
  • Ja sam dobra i srdačna osoba.

Budimo iskreni. Ako se osjećate frustrirano i nesretno, imate li volje izgovarati pozitivne afirmacije, i, još važnije, vjerovati u njih? Hm… vjerojatno ne. Kako onda nadmudriti svoju negativnu stranu? Tako da razoružamo takozvana lupetanja.

Lupetanja su pokvarene grozne stvari koje vaša podsvjest izbacuje svaki put kad ima priliku. Ideja je da upotrijebite te unutarnje demone na način da stvorite unutarnji dijalog s njima, koji će vam pomoći u prevladavanju mentalnog nereda i negativnosti.

Evo zabavnog načina za razmišljanje o tome: sjećate li se starih crtića, u kojima se vrag pojavi na jednom ramenu lika, a anđeo na drugom? Vaša lupetanja su vragovi, a afirmacije anđeli. Na vama je samo da odigrate ulogu sebe.

Krenimo od lupetanja koje vam uništava um: “Uvijek ću ostati sam/a.”

Afirmacija odbija to: “Ustvari, pronaći ću s kime provesti život.”

Sad se lupetanje vraća: “Stvarno, kada? Za 50 godina?”

Na što kažete: “Ne znam točno, ali vjerujem u to?”.

“Otkud tolika samouvjerenost?”, javlja se lupetanje.

“Jer sam sjajna osoba puna ljubavi kojima ima toliko toga za ponuditi”, kaže afirmacija.

Na što lupetanje odgovara: “A da? Kako onda da se to još nije dogodilo?”

A vi odgovarate: “Pa, sve u životu dolazi u pravo vrijeme.”

Možda vam je ovo smiješno, ali vjerujte, ako se obvežete da ćete činiti to (a možda je dobro to i zapisati), bavljenje unutarnjim mislima doživjet ćete kao pospremanje, a i shvatit ćete koliko je duboko korijenje vaših negativnosti.

3. Provucite misli kroz tri ključna filtera

Ponekad vam se žuri, a još imate i loš dan. Na takve dane, vježbe mentalnog pospremanja koje ja koristim su super brze i drže me pod kontrolom.

Ponekad žalim zbog riječi izrečenih nekad davno u svađama. U međuvremenu sam otkrila jednostavan trik koji mi je pomogao u promjeni ponašanja. Evo kako radi:

Prije nego išta kažete, provucite svoje misli kroz tri ključna filtera, i ne govorite ako ne dobijete odlučno DA kao odgovor na sva tri pitanja.

  • Je li to istina?
  • Je li to dobronamjerno?
  • Pomaže li?

Primjerice, u glavi vam se vrti misao da vašem partneru nije stalo do vas, i upravo se spremate izreći to jer ona ili on nije izvršio zadatak za koji ste ga zamolili. Upitajte se: je li istina da njoj ili njemu nije stalo do mene? Je li to što ću reći dobronamjerno? Pomaže li to nekome?

Upamtite da riječi ne možete vratiti. Štoviše, nikad nećete zažaliti ponašanje na istinit, dobronamjeran način koje pomaže. Stoga se naviknite koristiti tri filtera.

4. Ophodite se prema sebi kao prema najboljem prijatelju

Svi smo čuli izraz “Ne činite drugima što ne želite sebi”, ali vidite li ironiju? S godinama sam shvatila da se rijetko odnosim prema drugima kao prema sebi. Prema drugima sam ustvari puno bolja. A sebe tretiram s toliko ljutnje, strogosti i nestrpljenja, i znam da nas je mnogo takvih.

Kad ste zadnji put sebi rekli nešto lijepo? Kad ste zadnji put uzeli sebe za ruku, ili se zagrlili?

Loš odnos prema sebi je epidemija u društvu koje ga ne razlikuje od discipline ili želje za uspjehom. Šteti nam više nego što pomaže.

Mentalno pospremanje ovdje uključuje tvrdnju: Odnosite se prema sebi kao što se odnosite prema osobama koje volite. Kako se ponašate prema njima? Jeste li ljubazni, promišljeni, puni opraštanja i suosjećanja? Sad učinite isto za sebe. Naposljetku, niste li vrijedni istog tretmana, ako ne i boljeg? Naravno da jeste!

5. Pojednostavljujte, pojednostavljujte, a onda još pojednostavite

Najlakše, ali i najzahtjevnije pospremanje odnosi se na pokušaj pojednostavljenja. Kad ne znate kako se nositi sa svojim mentalnim smećem, uznemirujućim mislima ili samo općim osjećajem da vas je život pregazio, odmaknite se i zapitajte:

  • Kako mogu pojednostaviti ovu situaciju?
  • Što mogu otpustiti, a da ništa ne izgubim?

Smislite bar jednu kreativnu metodu pojednostavljivanja, kako bi stvari bile manje složene, a vaša situacija lakša. Možda vam petominutna stanka može pomoći da riješite problem. Možda se možete riješiti jedne nepotrebne obveze. Možda možete eliminirati distrakcije na određeni period. Ili možda jednostavno odlučite da od sada prihvaćate tu stvar takvom kakva je, i ne dižete paniku oko nje.

Samo upamtite da ova dva pitanja pale kod svih situacija, i dopuštaju vam da se odmaknete i odaberete najbolje rješenje.

(Prilagođeno s Marc and Angel)

Vikend ima 60 sati. Evo kako izvući maksimum iz vikenda

Vikend nam najčešće proleti u trenu, ali u biti je duži nego što mislimo. Od pive petkom popodne u 7, do buđenja ponedjeljkom ujutro u 7 prođe 60 sati. Čak i ako spavate 24 sata, ostat će vam 36 budnih. To je poprilično puno vremena za zabavu, opuštanje, i najbitnije od svega, punjenje baterija. U današnjem kompetitivnom svijetu, uspješni ljudi znaju da su upravo vikendi tajna uspješnog radnog tjedna. Vikend je tu da vas osvježi, a ne umori i razočara. Ponedjeljak je ionako sam po sebi težak, pa ga nemojte dodatno otežati.

Evo 10 savjeta kako izvući maksimum iz vikenda:

1. Izradite plan

Svi smo više ili manje zaposleni. Kad dođe vikend, svi žele raditi “ništa”. Ali u biti je nemoguće ne raditi ništa. Tako nesvjesno biramo nešto, a nedjeljom se pitamo gdje je vrijeme nestalo. Iščekivanje je jako bitno za izvlačenje zadovoljstva iz nekog iskustva; pogledajte samo dijete koje s nestrpljenjem gleda umotane darove ispod božićnog drvca. Stoga isplanirajte vikend – uživat ćete u samom iščekivanju zabave.

2. Nemojte isplanirati svaku minutu

Samo zato što imate plan, ne morate isplanirati svaki dan kao da je radni. Dodajte primjerice 3-5 “ključnih” događanja koja vam mogu ispuniti vikend. Trčite, volontirajte, i večerajte s prijateljima i već ste puno napravili.

3. Otiđite dalje od doma

Vikendi su izvrsno vrijeme za istraživanje. Napravite listu aktivnost koje biste htjeli isprobati, a da su unutar radijusa 2 sata od vaše kuće. Možda je to vožnja bicikle nasipom, možda je kampiranje na obližnjem brdu, ili piknik u parku. Što god to bilo, važno je da znate da ne morate uživati samo na godišnjem odmoru u inozemstvu, možda vas i vaš grad ugodno iznenadi.

4. Ne zaboravite vježbati

Jedna poznata studija provedena na ženama u Texasu otkrila je da je nakon seksa, dobre hrane, i opuštanja – najsretnija aktivnost vježbanje, potom druženje, i razni oblici meditacije. Zašto ne isplanirati aktivnosti u sve te tri potonje kategorije?

5. Kako izvući maksimum iz vikenda – u raspored ubacite opuštanje

U našem užurbanom svijetu punom distrakcija, često se samo šetamo kućom, gledamo tv, provjeravamo email i Facebook, i radimo stvari koje nas u biti ne opuštaju. Ako želite odrijemati nedjeljom popodne, odredite kad ćete to napraviti, postoje li neki logistički problemi koje morate prije riješiti, i potom odrijemajte.

6. Nemojte dopustiti da vam nedjelja navečer bude tužna

Čak iako volite svoj posao, misao na ponedjeljak može vas rastužiti nedjeljom popodne. Kako ovo izbjeći? Zakažite neku zabavnu aktivnost za nedjelju navečer. Ako znate da vas čeka zabavna večer s prijateljima, ili možda masaža, vikend će vam se doimati duže, jer znate da slijedi zabava.

7. Iskoristite i tuđe rasporede

Dok čekate dok vam dijete ne završi svoj trening, umjesto pregledavanja emaila čitajte roman. Ako vaš partner ima hobi koji uzima puno vremena – primjerice trči maraton i traži od vas da joj dobavite izotonik nakon 16. kilometra – možete primjerice dotad pogledati zabavan film u kinu.

8. Nemojte raditi previše kućanskih zadataka

Kućanskih zadataka je puno, i mogu vam preokupirati čitavo slobodno vrijeme. Ako ih radite vikendom, otići će vam gotovo cijeli na to, a vjerojatno nećete ni stići sve obaviti. Radije te zadatke rasporedite po radnom tjednu. Vikendom otiđite u novi kafić u kvartu, umjesto da ste vezani za perilicu rublja.

9. Isplanirajte i sljedeći tjedan

Nedjeljom navečer (ili bilo kad uhvatite mira), bacite pogled na kalendar, i postavite ciljeve za profesionalni i osobni život u sljedećih 168 sati. Odredite prioritete, jer ponedjeljkom ste već bačeni u vatru. Budite taktični, lakše ćete tijekom tjedna imati uvid u zadatke, ako su vikendom isplanirani.

10. Nemojte stalno raditi

Super uspješni ljudi znaju raditi i vikendom, ali ipak su svjesni da je primarna funkcija vikenda odmor mozga. Čak i ako niste vjernik, iskoristite nedjelju za odmor: odredite 24 sata u kojima nećete raditi standardan posao. Bit ćete toliko opušteni da ćete se možda i veseliti ponedjeljku.

(preuzeto s fastcompany)

Ipak nije za svakog: ovog blogera je rano ustajanje skoro uništilo

rano ustajanje

U više navrata smo na Strategu pisali o dobrobitima ranog ustajanja. Naš najčitaniji članak od osnutka bavi se upravo tom temom. Međutim, izgleda da to ipak nije za svakoga.

Evo iskustva blogera sa sajta stevenaitchison.co.uk, kojem je rano ustajanje zaista teško palo:

Uvjerio sam sebe da je ustajanje u 5 sati dobra ideja. Namjestio sam alarm, legao i krevet i razmišljao o svemu što ću obaviti iduće jutro. Doista, obavio sam mnogo stvari. Počistio sam kuću, stavio jelo da se kuha, opustio se uz jutarnju kavicu te pročitao vijesti. Buđenje u 5 je sjajno.

Ili, to barem tvrde gurui osobnog razvoja.

Izdržao sam dva tjedna. Počeo sam kolabirati u krevet oko 20:30. Spavanje je postalo kratko sklapanje očiju, nakon kojeg bih odmah začuo alarm. Prvih nekoliko dana sam radio produktivne stvari, a kasnije sam uglavnom trošio vrijeme na surfanje. Ustajanje u 5 sati je grozno.

Više ste od onoga što proizvedete

Rano ustajanje ne zvuči privlačno. Nedavno sam pročitao post u kojem autor navodi 30 stvari koje postiže svakog jutra na način da ustaje u 5. Ako vam je produktivnost visoko na listi vrijednost, to zvuči divno. Također, bili biste izvrstan robot i rado bih vas zaposlio. Šalim se, naravno; ne treba mi vojska automata, ali radije bih vas vidio kako vodite dobar život.

U svijetu osobnog razvoja, jačanje produktivnosti se smatra važnim. Čini se kao da, što više proizvodimo, to više vrijedimo kao ljudi. Svi se žele osjećati dobro (a vaš poslodavac nešto očekuje za novac), pa se produktivnost promiče. Kvaka je u tome što moramo imati nešto za raditi.

Kad sam počeo ustajati u 5, ubrzo sam ostao bez zadataka. Kad čistite kuću svaki dan, nemate puno posla oko toga. Kuhanje je urodilo gomilom ostataka i zamrznutih obroka, pa sam prestao. Na kraju sam počeo tražiti nove projekte. Vjerujte mi, ništa nije više demotivirajuće od toga da preuređujete svoj ormar dok su drugi u toplim krevetima.

Zašto se vi budite ranije?

Mnogo je razloga zašto rano buđenje zvuči dobro. Čitanje, vođenje dnevnika, tjelovježba, revizija navika potrošnje, pisanje to-do liste, mailovi, zapisivanje ciljeva… dobri razlozi. Pitanje na koje se traži odgovor, jesu li vam ti razlozi dovoljno bitni da se zbog njih odreknete sna?

Budim se rano samo zbog jednog razloga: pisanja. Otkrio sam da se od 6 do 7 najlakše fokusiram. Alarm mi je podešen na 5:45. Ustanem, umijem se, ponekad izvedem nekoliko vježbi, skuham kavu i sjednem za kompjutor.

Nitko drugi u kući ne ustaje prije 7, pa osim interneta nemam drugih distrakcija. Radim od 8 (nitko na poslu ne bi cijenio da pišem u radno vrijeme), a nakon ručka mi kreativnost opada. Jedino vrijeme kad ima smisla pisati za mene je jutro. I to je dobar razlog za ustajanje.

Čuvajte se nedostatka sna

Iako 5:45 nije drastično rano, još uvijek rezultira u nedostatku sna. Ako želim 8 sati (moj zlatni standard), moram biti u krevetu oko 21:30. Uz djecu, dnevne zadatke i društveni život, nemam baš vremena za sebe.

Naporima usprkos, rijetko liježem prije 22:30. To nije dovoljno sna, i do petka sam slomljen. U subotu spavam dok mojoj ženi ne prekipi, pa me iščupa iz kreveta pajserom.

Odmor je ekstremno važan, a većina nas ne odmara se dovoljno. Ako želite nadomjestiti svoj vrijedni odmor, pokušajte se potruditi da ga negdje vratite. Nismo strojevi i, na kraju, izgorit ćete.

Rano ustajanje: završne misli

Da nisam rano ustao, ne bih mogao pisati. Nema drugog vremena koje mi odgovara. Ako nemate sjajan razlog za ustajanje, ostanite u krevetu. Imat ćete mnogo više koristi od sna, nego od toga da lutate po kući, pitajući se što uraditi.

Kako biti samopouzdaniji? Isprogramirajte svoj mozak na ovih 7 načina

Manjka li vam ikad samopouzdanja? Sprječava li vas to pri ostvarenju osobnih i profesionalnih ciljeva? Bojite li se podsvjesno uspjeha?

Kako biti samopouzdaniji? “Isprogramirajte” svoj mozak na ovih 7 znanstveno provjerenih načina:

1. Budite suosjećajni…. prema sebi

Psihološko istraživanje pokazalo je da u vrijeme kad vam je samopouzdanje vrlo nisko (nakon neke pogreške), najbolji način da se motivirate je da budete suosjećajni prema sebi samima.

Ova strategija puno je učinkovitija od pozitivnih afirmacija i prisjećanja na lijepe trenutake (2 česta savjeta pop psihologije).

Budite blagi i suosjećajni prema sebi. Izbjegavajte prestrogu samokritiku, i razmišljajte o tome kako se stvari mogu poboljšati u budućnosti.

Ako budete suosjećajni prema sebi, objektivno ćete prepoznati vlastite slabosti, motivirat ćete se i krenuti naprijed, naučit ćete iz pogrešaka, i provodit ćete više vremena poboljšavajući se.

2. Promijenite držanje!

Sjedite li pogrbljeno? Ispravite se!

Ruke su vam prekrižene? Opustite ih.

Držanjem i govorom tijela drugima pokazujete koliko samopouzdanja imate. Ali što je stvarno zanimljivo, uz pravilan govor tijela možete sami povjerovati da ste samopouzdaniji.

Studija je pokazala da se ljudi koji imaju samouvjereno držanje pri obavljanju neke aktivnosti, u biti osjećaju samopouzdanijima.

Amy Cuddy je u svom TED Talku objasnila da ako imate samouvjereno držanje 2 minute, možete doslovno promijeniti razinu hormona u krvi i postati samopouzdaniji i sigurniji u svojoj koži. Rekla je:

“Izgleda da naši neverbalni znakovi uistinu utječu na to kako gledamo na sebe (što mislimo i što osjećamo prema sebi), dakle ne utječu samo na druge, nego i na nas… naša tijela mijenjaju naš um.”

Sljedeći put kad budete u tjeskobnoj situaciji (primjerice razgovor za posao), isprobajte “power poze” nekoliko minuta prije važnog događaja kako bi potakli hormone i povisili samopouzdanje!

3. Napravite listu vrijednosti

Isprobajte ovu desetominutnu vježbu:

  1.  Zapišite 10 osobnih vrijednosti kojima težite. Primjerice obitelj, obrazovanje, samopouzdanje, privlačnost, i zdravlje.
    2. Poredajte ih po važnosti, na vrh stavite najbitniju (npr. Obitelj)
    3. Napišite 2-3 odlomka u kojima ćete opisati zašto vam je stvar s vrha liste najbitnija. 4. Iz tih odlomaka izvucite 2 konkretna razloga zašto vam je ta stvar najbitnija.
    5. I odgovorite na 2 pitanja: (1) – Do koje mjere vrijednost s vrha liste utječe na vaš život, i (2) – u kojoj mjeri je ta vrijednost dio vaše slike o sebi?

Prema ovoj studiji, sudionici koji su prakticirali ovu vježbu, osjećali su se sigurnije i samopouzdanije sljedeća dva mjeseca. Isprobajte ovu brzu vježbu sljedeći put kad se osjećate nesigurno. Listu držite sa sobom kako bi se inspirirali.

4. Kako biti samopouzdaniji ? Izmislite alter ego superheroja

Čak i profesionalni borci se ponekad boje i treba im povremeno ohrabrenje. Sociolozi su otkrili da borci to rade stvaranjem zamišljenog alter ega.

Jedan borac je detaljno objasnio kako svoj pristup borgi u ringu:

“U biti na to gledam kao na video igru. Protivnik ima traku s energijom i izdržljivosti iznad glave, i svaki put kad ga udarim, energija s trake opada. Čak i zamišljam da mu se energija obnavlja svake sekunde kad ga ne udaram. Na sebe gledam na isti način, osim što glumim da moja energetska traka nikad ne opada. Kao da sam upisao šifru za nedodirljivost.”

Pokušajte zamisliti svoj alter ego kao superheroja prije nego što “odete na pozornicu”. Koja je vaša super moć? Zovete li se “Confidence Man”? Jeste li hibrid Tonya Starka i Richarda Bransona? Budite maštoviti!

5. Zavarajte se kako bi vjerovali u sebe

Uvijek je dobro biti dosljedan i iskren prema sebi, ali nedavna studija je pokazala da ako sebe zavarate da ste samopouzdani, drugi će povjerovati da i jeste samopouzdani. A navodno je samozavaravanje prirodno u evoluciji.

Istraživači su se u ovom slučaju fokusirali na iznimno samopouzdane ljude, koje drugi ljudi precjenjuju, ali i osobe kojima manjka samopouzdanja također mogu iskoristiti ovaj trik.

Ako vam manjka samopouzdanja, zašto ne bi koristili ovaj princip kako bi ga povratili? Ovo je klasičan pristup gdje trebate glumiti dok ne uspijete, ali uistinu pali kad se osjećate loše.

Kako bi počeli vjerovati u sebe, prvo vježbajte u zabavnom i opuštenom okruženju gdje ćete dobiti pozitivne povratne informacije.

Philip Pape kaže da je njemu pomoglo učlanjenje i sudjelovanje u programu Toastmastersa, i tečaj dramske improvizacije.

6. Znojite se barem 10 minuta dnevno

Redovita tjelovježba će vam (provjereno) pomoći da izgradite samopouzdanje.

Znanost ovo potkrjepljuje, ali ne trebaju vam studije da znate da je vježbanje korisno. Imate ćete više energije, više endorfina u tijelu, a s vremenom će vam se poboljšati i slika o sebi samima.

Milijarder Richard Branson kaže da je vježbanje najmoćniji trik za povećanje produktivnosti i samopouzdanja na koji je dosad naišao.

Pokušajte se znojiti samo 10 minuta dnevno. Želite li super učinkovitu vježbu, probajte Tabata sprintove – sprintate maksimalnom brzinom 20 sekundi, stanete 10 sekundi, i ponovite. Ovo radite 10 minuta (to je 20 brzih sprintova). Zvuči teško, ali relativno je lako, i donosi mnogo prednosti težih vježbi.

7. Vaše ciljeve tajite od drugih

Kad ostvarite cilj, prirodno postajete samouvjereniji. Ali ciljeve nije lako ostvariti.

Ova studija je pokazala da ljudi koji otkriju svoj cilj drugima, lakše izgube motivaciju za izvršenje tog cilja.

Zvuči kontraintuitivno. Očekivali biste da ćete se osjećati odgovornijima ako svoj cilj kažete drugima. Ali kad podijelite cilj, preuranjeno dobivate osjećaj kao da ste ga već izvršili.

Tajenjem ciljeva izbjeći ćete i komentare negativnih i jalovih ljudi (kojih u Hrvatskoj ima podosta). Dr Robert Anthony Kaže: “Mnogi potencijalni produktivci izgubili su se prije nego što su krenuli, zbog toga što su dozvolili drugima da ih odgovore od nauma.”

Koju pouku izvući iz ovog? Vaše ciljeve držite tajnima ako ih želite ostvariti!

(prilagođeno s pickthebrain)

Svi znamo da kava razbuđuje. Ali koje još koristi ima? Evo 7 prednosti kave

Većina ljudi koje znam ne može zamisliti jutro bez kave. Pijenje kave je jutarnji ritual mnogih Hrvata, i izgleda da uopće nije loš. Kofein razbuđuje mozak i pokreće dan u pravom smjeru. Kava je popularna ujutro, ali mnogi je piju i kasnije u danu – uz popodnevno druženje, ili kao prijeko potreban napitak pred noćni rad.

Osim što daje energiju, kava pruža i niz zdravstvenih prednosti, pogotovo onima koji je svaki dan konzumiraju. Evo što će se dogoditi pijete li kavu svaki dan:

1. Bit ćete učinkovitiji u tjelovježbi

Nećete trebati jesti razne suplemente ili energetske čokoladice prije vježbe ako popijete šalicu kave. Vaš će organizam dobiti poticaj od kofeina, koji povećava broj aminokiselina u krvotoku i tako mišićima olakšava da koriste mast kao gorivo. Vaše će tijelo automatski skladištiti rezervne ugljikohidrate za kasnije, a to će vam poboljšati učinkovitost tjelovježbe.

2. Umanjit ćete rizik od dijabetesa tip 2

Prema studiji objavljenoj u “The American Chemical Society”, ljudi koji popiju više od 4 šalice kave dnevno umanjuju rizik od dijabetesa tip 2 za 50%. Nadalje, svaka sljedeća šalica umanjuje rizik za dodatnih 7 posto.

Nemojte pretjerati doduše, jer morate i spavati.

3. Povećat ćete proizvodnju neurotransmitera

Kava potiče lučenje serotonina, dopamina, i noradrenalina, koji pomažu regulirati raspoloženje i kognitivne funkcije mozga. Povećana stimulacija tih neurotransmitera također je razlog zašto se preporučuje piti dvije do četiri šalice kave dnevno – ovo može prepoloviti rizik od samoubojstva kod žena i muškaraca.

4. Umanjit ćete rizik od raka kože

Iako ne postoji siguran način za zaštiti se od raka kože, kao ni od drugih vrsta raka, istraživači na Brigham and Women’s Centru i na Harvardu zaključili su da žene koje piju 3 ili više šalice kave dnevno imaju manju vjerojatnost od razvijanja raka kože, od žena koje kavu ne piju uopće.

5. Prednosti kave: donosit ćete pametnije i učinkovitije odluke

Kava vas neće samo razbuditi, izoštrit će vam i moždane vijuge, i omogućiti vam da donosite inteligentnije i učinkovitije odluke. Popijte kavu u 3 popodne, i vaš šef će cijeniti vašu poslijepodnevnu produktivnost.

Osim što vam pomaže pri donošenju odluka, kava također održava mozak zdravim. Studije sa Sveučilišta u Južnoj Floridi pokazale su da dnevna konzumacija kave umanjuje (i odgađa) rizik od dobivanja Alzheimerove bolesti.

6. Sam miris kave će vam umanjiti stres

Pod stresom ste jer se niste sinoć dovoljno naspavali? I noć prije toga? Miris svježe kave ujutro može vam umanjiti stres, barem tako kažu istraživači s Državnog Sveučilišta u Seoulu. Možete držati prženu kavu u sobi kako bi ujutro udahnuli miris koji će vas opustiti pred radni dan.

7. Bit ćete sretniji

Nije riječ o placebu. Studije kažu da ljudi koji redovito ispijaju kavu imaju 10 posto manje izglede da pate od depresivnih stanja, od onih koji kavu izbjegavaju. Kava vas također oraspoložuje jer je puna antioksidansa. Tijelo može upiti više antioksidansa iz kave nego iz voća i povrća, što olakšava obranu protiv bolesti, i osigurava zdraviji život.

Zaključak

Trebali bi ste se osjećati sretnije i zdravije sada kada znate koje prednosti kava ima za vaše tijelo, um i životni stil. Bilo da volite macchiato, cappuccino  ili običnu crnu kavu, uživajte u njoj svakoga dana kako bi ove prednosti iskorištavali godinama.

Kako biti učinkovitiji? Preuzmite ovih 6 navika ljudi koji postižu sve što zacrtaju

kako biti učinkovitiji

Treba li vam previše vremena da obavite sve zacrtane zadatke? Neki ljudi su shvatili kako sve obaviti na vrijeme.

Gotovo ne postoji bolji osjećaj od onoga kada prekrižite posljednji zadatak s to-do liste, pogotovo ako zadatak obavite u istom tjednu kad ste ga zadali. Vjerovali ili ne, postoje ljudi koji zadatke izvršavaju isti dan kad su to i zacrtali.

“Za uspjeh vam je potrebna lista zadataka”, kaže spisateljica Paula Rizzo, autorica djela “Listful Thinking“.

Ne iznenađuje nas činjenica da ljudi koji dovršavaju zadano imaju posebne navike koje im pritom pomažu. Stranica fastcompany podijelila je 6 navika takvih ljudi koje mogu pomoći i vama da izvršite sve zadatke brže:

1. Poznaju svoj stil rada

Sherry Chris, predsjednica uprave Better Homes & Gardening Real Estate, svoje zadatke brže izvršava jer noć prije planira stvari, uključujući i odjeću koju će nositi sutradan. Budi se u 5, i pregleda društvene mreže kako to ne bi morala raditi kasnije u danu. Kaže: “Društvene mreže nisu samo ogroman gubitak vremena, nego vam mogu i odvući pažnju sa zadatka, a svi znaju da se možemo fokusirati samo na jedan zadatak u datom trenutku.”

Ali nisu svi jutarnji tipovi. Nekim ljudima je buđenje prije zore nezamislivo. Morate shvatiti kada imate najviše energije i vremena za organizaciju, i za fokusiranje na projekte koji zahtijevaju vašu punu pažnju. Kad saznate koji tip posla u određeno vrijeme radite najbolje, puno ćete lakše organizirati dan u svom stilu.

2. Znaju koliko pojedini zadaci traju

Kad Debbie Good, asistentica na katedri za biznis na Sveučilištu u Pittsburghu, uči svoje studente upravljanju vremena, kaže im da puna dva dana prate trajanje zadataka uz pomoću odsječaka od 15 minuta. Mnogi se iznenade koliko u biti troše na određen zadatak, kaže. Možda mislite da društvene mreže pregledavate samo 15 minuta, ali vjerojatno je ta brojka 4 do 5 puta veća.

Koristite aplikacije, ili običan papir i olovku za praćenje koliko vremena trošite na pojedine stvari u danu. Kad jednom dobijete osjećaj koliko razni zadaci traju, naznačite to u minutama kako bi lakše pratili koliko stvari pokušavate nagurati u jedan dan, kaže Good.

Rizzo tvrdi da nije loše ni dodati zadatku nekoliko minuta više od procijenjenog vremena izvršavanja – primjerice 10% više, ili dodatnih pola sata, ovisno o zadatku. Kad produžite procijenjeno vrijeme, manje je vjerojatno da će vam nepredviđeni zadaci ili zahtjevi poremetiti dan, dodaje Rizzo.

3. Kako biti učinkovitiji? Uzimite u obzir kontekst dana

Good kaže da za dobru listu morate uzeti u obzir kontekst dana. Ako vam je dan prepun sastanaka, ili hitno morate dovršiti projekt zbog roka, ne možete u taj dan utrpati jednak broj zadataka kao na neki slobodniji. Dan organizirajte u skladu s ograničenjima koja imate, tako da možete zadatke staviti u realnije vremenske okvire.

4. Imaju listu prioriteta

Unutar vaše liste, vjerojatno postoje stvari koje su najbitnije, one koje morate obaviti kako bi zadovoljili šefa, kolege, klijente, i druge bitne osobe. Takve zadatke stavite podcrtajte, ili stavite na početak liste. Kad njih izvršite, možete krenuti na druge zadatke znajući da ste najbitnije stvari riješili.

5. Znaju se pokrenuti

Jen O’Neal, osnivačica poznate stranice za iznajmljivanje turističkih nekretnina “Tripping.com“, strastvena je sastavljačica lista, i “nevjerojatno uživa kad nešto prekriži s liste”. Ona prvo obavi nekoliko najjednostavnijih zadataka, kako bi dobila pozitivan zamah, koji je motivira i u trenucima kad bi najradije odustala.

6. Delegiraju i brišu bespotrebne zadatke s liste

Sigurno postoji nekoliko stvari na vašoj listi koje ne morate izvršiti – zato što su bespotrebne, ili zato što bi ih netko drugi mogao obaviti za vas, kaže Rizzo. Dobro pregledajte što ste isplanirali taj dan, i pogledajte koje zadatke možete delegirati, ili potpuno izbrisati. Možda mislite da sve možete sami najbolje obaviti, ali najčešće je nemoguće obaviti sve sam.

Pazite i na zadatke koji vam se danima vuku po listi; njima se trebate posebno pozabaviti. Ako ste bitan zadatak na listi odgodili ili zanemarili barem tri puta, trebate ili zadati rok izvršenja i to obaviti, ili ga dodati u raspored uz napomenu da je taj zadatak od velike važnosti.

Prihvatite da vaš način možda nije jedini i najbolji

Primjećujem kod sebe tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, a vidim i da drugi to stalno rade, da mislim kako je moj način pravi način.

Kladio bih se da i vi to mislite za sebe.

Svi to radimo – ako ne brinemo jer mislimo da radimo stvari na krivi način, čini se da smo sigurni u to da je naš način pravi način. Čudno, ali ja čak mislim da istodobno vjerujemo jedno i drugo.

Nekoliko slučajeva u kojima sam u posljednje vrijeme mislio da su drugi u krivu:

  • Osuđujem ljude koji se ne hrane zdravo poput mene. Osobito one koji jedu brzu hranu.
  • Gledam ljude koji putuju s mnogo prtljage i mislim da je moj način putovanja s jednim malim ruksakom puno bolji.
  • Osuđujem ljude koji ne vježbaju, i smatram da je moj način treninga najbolji.
  • Osjećam se superiorno pred ljudima koji puše (iako sam i sam pušio).
  • S prezirom gledam ljude koji gledaju popularne filmove, slušaju pop glazbu, gledaju previše TV programa (iako sam radio sve od toga).
  • Osuđujem šminkere, hipstere, trolove na internetu, gejmere, startup kulturu, žderonje, ljude koji imaju oglase na svojim stranicama, ljude koji voze velike aute, one koji su previše na Facebooku i Instagramu, one koji gomilaju stvari, neuredne, ljude s financijskim problemima, one koji jedu previše mesa i sira…

Ukratko, osuđujem apsolutno svakoga, na ovaj način ili onaj, tko je drugačiji od mene. A to rade, čini mi se, i svi ostali. Kad netko ne radi po vašem, osuđujete ga. Vaš način je pravi. Ili moj.

To je, naravno, prirodna reakcija na ljude koji su drugačiji od nas. Kad zastanemo kako bismo razmislili, shvatimo da naš način definitivno ne može biti jedini pravi način. Drugi ljudi jednostavno imaju drugačije preferencije, a svijet bi bio dosadan da smo svi isti, i da nitko ne radi stvari na drugi način.

Želimo raznolikost, želimo drugačije ideje. Želimo sudar kultura i ideja. Želimo biti izloženi stalnom tijeku različitosti.

I stoga vas potičem da obratite pozornost na to kad pomislite da je vaš način bolji od tuđeg. Uočite to, propitajte, i razmislite možete li pobuditi znatiželju prema njihovom načinu. Može li njihov način biti jednako dobar kao i vaš?

Kako možemo odbaciti osuđivanje i prigrliti znatiželju?

Pokušavam, i borba je teška, ali je vrijedna toga.