John Paul Getty 2
Ako možete izbrojati sav svoj novac, onda baš i niste jako bogat čovjek.
John Paul Getty
Želite li prestati odugovlačiti, pročitajte 7 razloga zbog kojih to radite
Ako mislite da vam je odugovlačenje urođena, kronična navika, varate se.
Postoje brojne teorije o odugovlačenju. Neke se fokusiraju na osobnost. Tvrde da su određene crte osobnosti zaslužne za to da neki ljudi odugovlače, a drugi ne. Ljudi koji su manje disciplinirani, koji više promišljaju (dvoje), i koji ne ostvaruju puno, u pravilu više odugovlače.
Druge teorije kaže da je problem u zadacima. Neugodne, zbunjujuće, stresne zadatke, više ćemo izbjegavati. To ima smisla, nitko ne želi neugodu. Ali nisu svi zadaci koje izbjegavamo i odgađamo nužno bolni. Neki od njih su čak i ugodni, a svejedno odugovlačimo (primjerice čitanje dobre knjige, ili gledanje filma kojeg nam je prijatelj preporučio).
Izvor odugovlačenja ne može se objasniti niti teorijom osobnosti, ni teorijom o zadacima. Evo zašto:
a) Odugovlačenje je selektivno
Ponekad odugovlačite, ponekad ne. Nekad su vam zadaci na to-do listi mjesecima, nekad ih obavite u roku par sati. Postoje dani kada kroz neki projekt proletite s lakoćom, a drugim danima se očajnički borite da stignete obaviti zadatak do roka.
b) Odugovlačenje je nepredvidivo
Čak i na istom zadatku, ponekad odugovlačite, a ponekad ne. Primjerice, nekad ćete račune plaćati prije 15. u mjesecu, drugi mjesec ćete možda to napraviti 30., u zadnji tren.
c) Odugovlačenje je jedinstveno
Dvije će osobe odugovlačiti isti zadatak iz potpuno različitih razloga. Primjerice, jedna osoba neće kupiti životno osiguranje jer je mlada i zdrava, i trenutno ne brine za budućnost. Druga možda to odgađa zato što je osiguranje skupo, i to mu se čini prevelikim troškom za njegova ograničena materijalna sredstva.
Koji je razlog ove nasumičnosti?
Ne postoji jedan razlog. Ima ih sedam. Svaki put kad odugovlačite, to je najvjerojatnije zbog jednog od tih sedam razloga.
Proći ćemo primjere, kroz koje ću vam objasniti kako svaki od tih razloga utječe na vašu tendenciju da odlažete djelovanje. Zamislite da želite dati otkaz, i otići raditi nešto drugo. Ali nemate pojma što. I čak iako se na sadašnjem poslu mučite, i dalje ostajete na mjestu, nemotivirani ste i nimalo produktivni. Zašto ništa ne poduzimate?
Prvi razlog: Vještine
Određeni zadatak zahtijeva vještine koje vi nemate ili mislite da nemate, i stoga odgađate početak djelovanja.
Niste još dali otkaz zato što smatrate da nemate vještina za išta drugo. Zato još niste krenuli u ozbiljnu potragu za novim poslom.
Drugi razlog: Opcije
Ne možete odlučiti kako dalje, jer smatrate da nemate opcija, ili imate previše opcija koje ne možete suziti.
Svoj sadašnji posao još niste napustili jer ne vidite drugu opciju. Nema posla u vašoj struci. Ili su vas opcije prestravile. Hoćete li se prebaciti odmah? Hoćete li raditi honorarno? Hoćete biti sami svoj šef? Hoćete li tražiti savjetnika za zapošljavanje? Hoćete li se prijaviti na zavod za zapošljavanje?
Treći razlog: Ishod
Ne znate što očekivati. Znate kako nešto raditi, ali niste sigurni je li vrijedno truda.
Ne znate hoće li vam novi posao riješiti probleme. Nemate pojma hoće li vam savjetnik za zapošljavanje pomoći da pronađete strast.
Četvrti razlog: Novost
Puno lakše ćete odugovlačiti ako se morate nositi s novim zadatkom ili novom situacijom.
Ovo vam je prvi i jedini posao, pa ne znate kako razgovarati s obitelji ili poslodavcem o otkazu. Nikad dosad niste tražili posao. Ne znate zarađivati radeći samo za sebe. Ne znate kako pokrenuti biznis. Ne znate hoćete li dobivati ikakvu naknadu sa zavoda za zapošljavanje.
Peti razlog: Emocije i raspoloženje
Ponekad jednostavno niste raspoloženi za rad na nečemu, stoga odugovlačite.
Depresivni ste, i ne možete pronaći energije da krenete tražiti novi posao. Nemotivirani ste i neuzbuđeni. Drugi slučaj: odlično se slažete s kolegama, pa vam je, čak iako mrzite posao, teško dati otkaz.
Šesti razlog: Važnost
Smatrate da je zadatak irelevantan i nevažan za vaše ciljeve. Pogotovo ako vam je taj zadatak povjerio netko drugi.
Odbijate otići psihologu, jer ni ste sigurni da bi vam on mogao pomoći da pronađete bolji posao.
Sedmi razlog: Sredstva
Manjka vam vremena, energije, novca, ili drugih sredstava, i zbog toga odugovlačite.
Prezaposleni ste da bi tražili novi posao, nemate dovoljno ušteđevine koja bi vas održavala dok ne pronađete nešto novo, ili ste samo preumorni da se ozbiljno posvetite potražnji novoga posla.
Što učiniti? Kako prestati odugovlačiti?
Prvo, prestanite se sebe smatrati osobom koja odugovlači, jer sigurno postoje mnoge stvari koje izvršavate, i obavljate na vrijeme.
Drugo, shvatite da će vam za isti zadatak ponekad trebati puno vremena, a ponekad ćete ga obaviti u tren. Počnite obraćati pažnju na stvari koje vam pozitivno i negativno utječu na produktivnost.
I treće, sjetite se da ne postoji jedinstveno rješenje za prestanak odugovlačenja, jer svaki put kad odugovlačite (čak i na istim zadacima), to može biti iz različitih razloga.
Kako bi počeli obavljati stvari, morate dokučiti što vas sprječava. Svaki put kad osjetite da ne radite što bi trebali, kad uludo trošite vrijeme, ili kad vam treba puno vremena da krenete, napravite procjenu samih sebe kako bi shvatili koji vas od sedam gore navedenih razloga koči. A kad znate što vas sprječava, znat ćete i koje prepreke morate nadići.
(prilagođeno s psychologytoday)
Kako trošite vrijeme? Evo zašto biste njime trebali upravljati kao novcem
Je li vam ikad itko predložio da zamislite vaše vrijeme kao račun na kojem se svaki dan pojavi 86.400 kuna, točno onoliko koliko je sekundi i danu?
To nije novac, to je vrijeme. Poanta ove ideje je da zamislite stvarnu vrijednost vremena, u rasponu od godine, do sekunde.
Što bi se dogodilo da vremenom upravljate pažljivo kao i novcem? Razmislite o tome. Što biste rekli osobi koja vam priđe i zatraži 500 kuna? Biste li razmislili o tome?
A što da ista osoba od vas zatraži 500 sekundi (oko 8 i pol minuta)? Ili 500 minuta (8 sati)? Ne biste niti trepnuli. “Imaš trenutak?” – i iduće čega ste svjesni, već 20 minuta slušate kako se netko žali.
Ne biste dali novac nekome tek tako, zašto onda dijelite naokolo svoje vrijedno vrijeme?
Trošite vrijeme pametno
Često ne doživljavamo vrijeme na način koji sugerira da ga možemo kontrolirati. Možemo postaviti granice kojima ćemo obraniti svoje vrijeme, i možemo upotrijebiti vrijeme – kao što upotrebljavamo novac – kako bismo stvorili više slobode u svojim životima.
Evo najvažnijih razloga zašto vremenom treba upravljati kao novcem:
1. Vrijeme koje imamo u danu je vrijedna roba
Da, važnija čak i od novca koji imamo na banci. Olako davanje vremena svima koji nas pitaju, bez razmišljanja, je loša tehnika upravljanja. To je kao da bacate novac u smeće.
2. Kako trošite vrijeme je odraz toga koliko cijenite sebe
Kako rastete u biznisu, čak i kao zaposlenik, počinjete više cijeniti svoje usluge i vrijeme. Ako ne naplaćujete koliko vaše vrijeme vrijedi, ne poštujete ga – i eno ga, već je prošlo.
3. Koliko cijenite svoje vrijeme odražava se u vašem odnosu prema klijentima
Zamislite bilo koju jeftinu trgovinu. Imaju najniže cijene, ali i uslugu i asortiman u skladu s time. Da kupujete u skupljoj trgovini, možda biste platili malo više, ali biste dobili što ste htjeli, a netko s iskustvom u prodaji bi vam mogao pomoći. Isto načelo vrijedi i za vaše vrijeme. Ako ga dijelite besplatno, ono što ljudima dajete je manje sjajno od onoga što biste uštedili i rasporedili na manje klijenata. A nismo niti spomenuli vaše osobno vrijeme, koje vam je nužno kako biste mogli kvalitetno funkcionirati.
Vrijeme je novac. Ulažite pametno
Pazite kako trošite vrijeme. Gdje ste ga uložili?
Cijenite svoj novac i ulažete pametno, zašto ne učiniti isto s vremenom?
Kako ćete danas potrošiti svojih 86.400 vremenskih kuna?
(Prilagođeno s bloga Time management ninja)
Zdravlje je najbitnija stvar u životu – evo kako vam utječe na karijeru
Za svaki posao morate biti zdravi – fizički, mentalno i emotivno. Nažalost nemaju svi zdrave navike. A budući da je danas puno poslova stresno i zahtjevno, mnogi ljudi zaboravljaju na važnost zdravlja.
Ovo ima ogroman utjecaj na vašu karijeru. Zdrav životni stil vam može itekako olakšati posao.
Tjelesno zdravlje i aktivnost vam omogućuju da radite bilo što.
Jeste li se ikad zatekli u situaciji kad vam je ponestalo energije za nastaviti raditi? Priznali vi to ili ne, zdravlje vam može utjecati na učinkovitost na poslu. Kad osoba ne vježba, najčešće nema dovoljno energije da zadrži koncentraciju cijelo radno vrijeme, i pri kraju se osjeća tromo. Kad niste fizički aktivni, vrlo se lako umorite.
Što ako radite vrlo zahtijevan posao? Želite li biti učinkoviti i produktivni, morate se prvo pobrinuti za zdravlje. Redovito vježbajte, bavite se sportom ili bilo kojom fizičkom aktivnošću koja vas zanima. Ljudi koji vježbaju imaju dovoljno energije za cijeli radni dan. Kad ste snažni i energični, posao ćete obavljati sa žarom i entuzijazmom, i nećete biti letargični.
Blog dumblittleman iznio je još nekoliko razloga zašto je zdravlje bitno za karijeru:
Zdrava osoba je pozitivnija i otpornija na stres
Koji god posao radili, sigurno ćete ponekad osjetiti stres i pregorijevanje. To je normalna stvar. Stres ne možemo izbjeći. Ali postoje brojni načini da ga umanjimo. Mnoge studije su pokazale da ljudi koji održavaju zdrav životni stil imaju nižu razinu stresa. Kad vježbate, vaše tijelo luči endorfine (hormone sreće). Zbog toga su ljudi koji se bave tjelovježbom otporniji na stres. Bez stresa se lakše fokusirati na izvršavanje bilo kojeg zadatka. Ljudi pod stresom mijenjaju raspoloženje i teže se fokusiraju. Ako na učinkovit riješite stres, uspjet ćete se koncentrirati na bitne stvari.
Ljudi koji brinu za zdravlje pozitivniji su
U zdravom tijelu zdrav duh. Ako ste aktivni, bit ćete samopouzdaniji i vedriji, i na život ćete gledati pozitivnije. Sve obaveze i negativnosti mogu vas kočiti, stoga je bitno održati pozitivan stav, u poslu, i u privatnom životu. Ovako ćete lakše ostvarivati svoje ciljeve. Kad ste samopouzdani i pozitivni, puno ćete jasnije gledati na stvari. Također ćete biti puno učinkovitiji i produktivniji.
Savjeti za zdrav život
Zdravlje je najčešće kombinacija raznih dobrih navika. Prva stvar – odvojite vrijeme za tjelovježbu. Bilo da je riječ o nekom sportu koji vas zanima ili običnom odlasku u teretanu, uvijek trebate pronaći vremena za vježbu. Osim redovite tjelovježbe, pazite i na prehranu. Hrana ima ogroman utjecaj na zdravlje. Izbjegavajte saturirane masti, i procesiranu hranu. Izaberite namirnice koje su bogate vitaminima i mineralima; jedite puno povrća, mahunarki, orašastih plodova, i raznog voća. Takva prehrana pomaže vam osnažiti tijelo, ali i um.
Zdravlje definitivno može utjecati na vašu karijeru. Ne samo da ćete biti više fit, produktivniji i učinkovitiji, zdrav životni stil pozitivno će utjecati na sva područja vašeg života.
Isaac Asimov
Nikada nemojte dopustiti da vas vlastiti osjećaj za moralno spriječi u izvršenju onoga što je ispravno.
Isaac Asimov
Kako se ponašati na razgovoru za posao? 9 najčešćih pogrešaka
U Hrvatskoj je ponuda poslova poprilično oskudna, u usporedbi s brojem nezaposlenih. Ako ste uspjeli dogovoriti razgovor za posao, to je izvrsno. Nemojte ga uprskati s ovih 9 uobičajenih pogrešaka:
1. Nemojte doći nepripremljeni
Prije razgovora dobro proučite tvrtku i poziciju na koju se prijavljujete. Ako prikupite nekoliko osnovnih informacija, tvrtki ćete pokazati da ste motivirani, a i kasnije ćete lakše moći postavljati pitanja. Također sa sobom ponesite i kopiju životopisa i otvorene molbe; neki poslodavci su možda taj dan u žurbi, pa ih trebate podsjetiti tko ste. Cijenit će vašu obzirnost.
2. Nemojte kasniti
Ovo je očito. Dobro je i krenuti 20-30 minuta ranije nego što ste planirali, jer nikad ne znate kakva će gužva u prometu biti. Stignete li na razgovor desetak minuta prije predviđenog, moći ćete se mentalno pripremiti.
3. Ugasite mobitel
Bolje da ga potpuno ugasite, vibracija se može biti čuti, i omesti razgovor.
4. Nemojte sjesti prije nego vam kažu
Ponekad male geste pristojnosti mogu pomoći da ostavite dobar dojam. U poslovnom svijetu je bolje sjesti tek kad vam netko to kaže, ili vam pokaže na sjedalicu.
5. Nemojte biti pogrbljeni
Možda mislite da to nitko ne gleda, ali držanje jest bitno. Uspravno držanje i sjedenje znak je zrelosti i iskustva, a može vam i povisiti samopouzdanje. Ako ste već dulje vremena pogrbljeni, počnite vježbati; i jednostavna istezanja pomažu.
6. Nemojte blatiti bivšeg poslodavca
Budite iskreni, ali o bivšem ili trenutnom poslodavcu nemojte govoriti pogrdne ili negativne riječi. Svijet je manji nego što mislite, možda ispitivač poznaje vašeg bivšeg šefa. A u ostalom, ako blatite bivšeg poslodavca, novi će pomisliti da bi to u budućnosti mogli njemu napraviti.
7. Kako se ponašati na razgovoru za posao? Nemojte pričati o plaći
Nemojte spominjati novac osim ako vas pitaju, ili ako dobijete konkretnu ponudu. Prerano koncentriranje na novac može odaslati krivu poruku poslodavcu.
8. Nemojte mumljati
Glavu držite uspravno, jasno pričajte i uspostavite kontakt očima. Poslodavci se neće previše truditi da razaznaju riječi iz vašeg mumljanja, i smatrat će vas nesposobnijima. Svatko može naučiti osnove poslovne komunikacije.
9. Nemojte preskakati pitanja
Vaš će vas ispitivač vjerojatno pitati koja je vaša uloga bila u prošloj tvrtki. Nemojte biti sramežljivi, unaprijed se pripremite za takva standardna pitanja. Jasnim odgovorom pokazujete zainteresiranost i pažnju.
Obraćanjem pozornosti na ovakve detalje možete se istaknuti na razgovoru za posao. Pogotovo ako taj postao uključuje interakciju s klijentima ili javnošću. Znanje kako ispravno i učinkovito obaviti razgovor za posao, u današnjem svijetu je bitna vještina.
(preuzeto s wisebread)
Kako se nositi sa stresom, te što on ustvari radi vašem tijelu i umu
Stres je neizbježan. Svi ga osjećaju zbog različitih razloga, i svi pokušavaju pronaći načine kako ga se riješiti – manje ili više uspješne. Što stres stvarno radi vašem umu (i tijelu) kad vam se bliži neki rok? I kako ga prebroditi?
Pravi problem kod stresa je taj što je riječ o stanju koje dobro razumijemo, svi ga trpimo, ali kao društvo smo toliko nespremni za riješiti ga da uzrokuje mnoge od naših najsmrtonosnijih bolesti te dugoročne srčane probleme. Visoki krvni tlak, bolesti srca, rak, moždani udar, pretilost i nesanica su sve stanja koja se mogu povezati ili ih izravno uzrokuje povišeni stres.
Kako bismo malo učinili stvari jasnijima, pogledajmo malo što stres ustvari je, kako utječe na nas na tjelesnoj i mentalnoj razini te što možemo učiniti, a pomoći će nam i neki stručnjaci.
Definicije stresa: akutni i kronični
Svatko je iskusio stres u nekom obliku. Svi prepoznajemo stresne situacije, i svi znamo kad smo pod stresom. Istodobno, stres je mnogo više od pukog osjećaja da imamo previše stvari za riješiti. Za potrebe ovog objašnjenja, usmjereni smo na “loš stres”, u suprotnosti s “dobrim stresom”, kakav iskusite na vožnji u luna parku (ako vas nitko nije prisilio), kad dobijete promaknuće ili nekoga prvi put poljubite. Osim dobrog stresa, postoje dva glavna oblika stresa, akutni (kratkotrajni), kao odgovor na neki određeni utjecaj (koji zovemo još i stresor), te kronični (dugotrajni) stres koji ostaje uz vas i nastao je ili iz akutnog stresa kojeg se niste uspjeli riješiti, ili iz konstantnog stanja stresa nastalog zbog stalnog prisustva stresora i drugih uvjeta.
Akutni stres: Akutni stres je vrsta stresa koju iskusite kad doživite neposrednu reakciju na podražaj. To je onaj osjećaj u trenutku kad morate nešto reći na sastanku, kad vam šef naredi da ostanete na poslu do kasnije, kad vas uznemiri iznenadan zvuk, ili kad netko na internetu ostavi loš komentar o vašem omiljenom mobitelu/operativnom sustavu/proizvođaču hardvera. (Sram ih bilo!)
Akutni stres je određen time što nastaje odmah po podražaju i traje kratko. U većini slučajeva, jednom kad je stresor uklonjen, um i tijelo se vraćaju u normalno stanje.
Kronični stres: Kronični stres je drugačiji, a određuje ga njegova dugotrajna priroda. To je vrsta stresa koju osjećate svaki dan, bez odmora od stvari koje vam izazivaju stres. Većina kroničnih stresora su situacije, primjerice, u kojima mrzite svoj posao i činjenicu da idete raditi svaki dan, provodite tamo cijeli dan i razmišljate kad ćete otići. Život u teškoj financijskoj situaciji još jedan je uzročnik kroničnog stresa s kojim su mnogi upoznati.
Takve vrste kroničnih stresnih situacija su najopasnije. Aktiviraju vaše tjelesne obrambene mehanizme, i drže ih aktivnima dulje nego je to zdravo, a na nesreću, sve nas više živi pod uvjetima koji generiraju konstantan stres. Dodajmo tome i činjenicu da vas nitko nije naučio kako se nositi sa stresom, i odjednom svijetom hoda mnoštvo nesretnih ljudi.
Što se zapravo događa kad ste pod stresom
Tijelo pokazuje znakove stresa na dva načina. Prvo, otpuštanjem hormona koji ubrzavaju srce, podižu krvni tlak i zaustavljaju probavu, te drugo, simptomima koje osjetite, poput stiskanja zubi, glavobolja i emocionalne uznemirenosti.
Većina nas zna da smo trenutno pod stresom, ili da smo općenito izloženi stresu, ali unutar tijela se događa mnogo toga što ne znamo, a važno je za zdravlje.
Simptomi: Najprepoznatljiviji simptomi stresa su oni koje vjerojatno svi znamo: nesanica, glavobolja, bol u čeljusti, bolovi u leđima i vratu, mucanje, žgaravica i mučnina, nemir, grizenje noktiju, kašnjenje i problemi s koncentracijom, nezainteresiranost za rad i druge aktivnosti koje su inače zanimljive. Američki institut za stres AIS ima popis 50 znakova i simptoma stresa, na kojem su i ovi spomenuti, ali i niz drugih, koje biste prije povezali s nekim drugim stanjima poput depresije.
Primjerice, promjene u ponašanju koje vode do drugih problema također mogu biti znakovi stresa. Težnja ovisnostima, iznenadno zanimanje za pušenje, alkohol, prejedanje, kocku ili druge oblike ovisničkog ponašanja mogu se protumačiti kao bijeg od kroničnih stresora. Često podsvjesno bježimo od stresnih situacija na način da bismo učinili sve što nam može pomoći da se bolje osjećamo. Čak i na trenutak, tražimo način bijega kako bismo se na kratko opustili.
Roger S. Gil, obiteljski terapeut, govori o najneproduktivnijim načinima na koje ljudi reagiraju na stres, i naglašava da je bijeg od stresora bez pokušaja rješavanja i češći nego mislimo. “Prejedanje, zlouporaba alkohola i droga, bijes, nijekanje, defanzivnost i tako dalje. Sve su to znakovi izbjegavanja i strategija dizajniranih da zaštite ego od neugode uzrokovane stresorom. A nijedna od njih ne tiče se stresora. Povlačenje iz situacije je nešto što često vidim u svom radu s parovima. Primjerice, suprug se povuče u svoj mali svijet kad se supruga požali na nešto. Umjesto da sasluša zbog čega je zabrinuta, odmiče se i potiče je da mu još više prigovara… zbog čega se još više povlači.”
Promjene u ponašanju su dvostruko opasne – AIS tvrdi da reakcije na stres mogu pojačati izolaciju, usamljenost i depresiju. Ako se odjednom osjećate usamljeno, zaboravno, pretjerano defanzivno, neorganizirano, nezainteresirano za dnevni život, pregaženo svime što se događa oko vas do točke da ste prisiljeni lagati o svojim osjećajima, teško komunicirate s drugima, moguće je da je kroniči, neliječeni stres dio problema.
Fiziološki učinci stresa: Iako se danas o stresu uglavnom raspravlja u kontekstu mentalnih i emocionalnih promjena koje uzrokuje, stresori i stresne situacije jako utječu i na naša tijela. Stresori, akutni ili kronični, odmah aktiviraju mehanizam borbe ili bijega, preplavljuju sustav hormonima stresa poput norepinefrina i kortizola, koji bi vas trebali potaknuti u opasnim situacijama.
U malim količinama, ti hormoni vas čine pozornijima, spremnijima, ubrzavaju rad srca kako bi mišići dobili više krvi, ubrzavaju disanje kako biste imali više kisika u plućima. Probava staje kako ne biste rasipali energiju na rastvaranje hrane, dok vam prijeti životna opasnost. To je dobro ako morate pretrčati preko ceste ili pobjeći iz zgrade u plamenu, ali kad vam je mehanizam borbe ili bijega konstantno aktiviran, visoka razina hormona stresa u tijelu postaje nezdrava.
Preduga izloženost hormonima stresa vodi do visokog krvnog tlaka i ubrzanog pulsa, rizika od moždanog udara uzrokovanog hipertenzijom, čireva i drugih gastrointestinalnih bolesti, pada imuniteta, umora, spolnih problema poput impotencije i umanjenog libida. Ti hormoni stresa nastali su kao kratkotrajni odgovor na akutni stres, trenutke kad moramo iskoristiti svoje tjelesne mogućnosti u potpunosti. Dugoročno, tijelo u konstantnom stanju pripravnosti vodi u bolest.
Što možete učiniti
Jednom kad prepoznate učinke stresa i shvatite koliko štetite svom tijelu, vrijeme je da nešto poduzmete. Klinički psiholog Jeffrey De Groat govori o načinima na koje možete umanjiti kronični stres, kao i nošenju s akutnim stresorima.
Rješavanje akutnih stresora: Ako je stresor akutan i privremen, De Groat predlaže jednostavne relaksacijske tehnike poput dubokog disanja, kako biste primirili um i tijelo, te stekli bistrinu potrebnu za rješavanje situacije. Predlaže cikluse disanja od po 10 sekundi: udišite 4 sekunde pa izdišite 6 sekundi. “Ova tehnika skreće nam misli, ali i fizički usporava otkucaje srca. Dobra je za upotrebu bilo kad i bilo gdje.”
Naravno, postoje i razne aplikacije za pametne telefone i računala koje koriste slične tehnike disanja.
Roger Gil se slaže: “Stresori prvo izazivaju fizičku reakciju; ako vam srce lupa, nedostaje vam zraka, mišići se zatežu, to su znakovi da imate fiziološku reakciju na stres. U tom slučaju, usmjerite li se na svjesnost o vlastitom tijelu, možete skrenuti pozornost s tjelesnog odogovora na stres.” Također, ako ste svjesni činjenice da proživljavate tjelesnu reakciju na stres, lakše ćete se smiriti i riješiti situaciju na povoljan način, umjesto da je pustite da kuha, pa 15 minuta kasnije smislite što ste trebali reći kad je bilo vrijeme da to kažete.
De Groat objašnjava da je uobičajeno prekasno se sjetiti što ste trebali reći, te da je to simptom nespremnosti za stresnu situaciju. Dobro je biti spreman za takve situacije, koliko je to moguće, kao i prihvatiti da ste se našli u stresnoj situaciji te reći osobi koja ju je izazvala da ćete im odgovoriti kasnije.
“Radije to, nego reći nešto zbog čega ćete zažaliti, ili ne reći ništa. Bolje je naznačiti da ćete o tome razgovarati kasnije.”
Rješavanje kroničnih stresora: Stresori s kojima se susrećete svakodnevno i koji vam uvijek vise nad glavom su druga priča. Obično imate više vremena za pozavaviti se njima, a postoje i relaksacijske tehnike koje ne traže da odmah uklonite stresor, kao što postoje i stresori koji uvijek vrebaju negdje iz pozadine, primjerice vaš šef.
Vizualizacija je jedan od načina opuštanja kojima možete kontrirati stresorima koje nije moguće odmah riješiti. De Groat predlaže 5 do 10 minuta zamišljanja da ste u najopuštenijem mogućem okolišu, bilo da je riječ o zelenim poljima, ležaljci pored mora ili vašoj omiljenoj fotelji kod kuće. Pokušajte oživjeti zvukove, mirise i detalje u svojoj glavi. Što više to radite, više ćete se udaljiti od onog što vas muči. Problem neće nestati, ali ćete dobiti malo jasnoće i odmora od stresora.
Još jedna od tehnika koje De Groat preporuča je da procijenite je li vaša razina stresa realna ili nerealna kad ste usred situacije. Ako je realna, što znači da bi bilo tko tako reagirao, i nešto možete poduzeti (primjerice kompjuter vam se smrznuo – restartajte), riješite situaciju i nastavite dalje. Ako je nerealna (primjerice, promet je prespor), riješite prvo sebe: odmaknite se, smirite se i pokušajte se opustiti.
Prvo morate srušiti način na koji razmišljate o stresoru: “Istraživana su pokazala da je sprečavanje ovih automatskih misli koje nam često otimaju um izvrstan način za zaustavljanje obrazaca mišljenja i ponašanja koji su kontraproduktivni i štetni”; kaže Gil. “Jednom kad je mentalna bitka dobivena, stvarnu je lakše riješiti.”
Naravno, nijedna od ovih vježbi nije namijenjena samo rješavanju kroničnog stresa, ali ako vam šef ide na živce, ako je dospjela stanarina i niste sigurni hoćete li imati novca za hranu, vjerojatnije je da ćete izdvojiti nekoliko minuta kako biste promotrili svoje osjećaje, pristupili problemima bistre glave, nego ako vam je stres uzrokovala činjenica da ste na sastanku počeli govoriti o nečemu o čemu nemate pojma.
Kako riješiti stres u budućnosti
De Groat na pitanje o tome kako se nositi sa stresom koji se povremeno ponavlja, kako podnositi iritantne rođake ili agresivnog i bezobraznog poslodavca, kaže da je moguće odgovor prilagoditi svakoj situaciji, kao i da su osobni odnosi najčešći uzrok stresa. “Vjerujem da je stres u odnosima (poslovnim, obiteljskim i društvenim), često u dodiru s poteškoćama u postavljanju i održavanju granica. Umjesto da ih sami postavimo, dopuštamo drugima da ih gaze, pa se osjećamo iziritirano i mrzovoljno.”
U nekim slučajevima, bolje je odmaknuti se od kroničnih stresora, ako se ne možete priviknuti na njih ili ih umanjiti. Ako vas posao ubija, i ne možete to promijeniti, vrijeme je da potražite novi posao. Ako je veza stresna i destruktivna, možda je vrijeme za prekid, a ako vam je stan trošan, a stanodavac ga ne želi obnoviti, vrijeme je za selidbu. Dobro je znati nositi se sa stresom, ali nekad je bolje odmaknuti se od njega.
Život bez stresa ne postoji. Upamtite, postoje i pozitivni stresori, i to su uglavnom ugodna iskustva koja aktivno tražimo. Negativni stresori se moraju nekad dogoditi, i izbjegavanje svakog stresa je beskoristan napor. Ključ je znati kako se riješiti stresora i kako minimizirati njihov učinak.
(Prilagođeno s Lifehackera)
